Pelješac: Poluotok soli, kamenica i vina

10 MINUTES READ

Mikrokozmos za sebe – poluotok Pelješac – i danas je svojevrsna ‘terra incognita’ kao i u dugim stoljećima dubrovačke republike, kada se dijelio na urbani gosparski Ston i seosko područje u teškim okovima kmetstva; čini se da će Pelješac izaći iz sjene dalekih razdoblja tek izgradnjom mosta, kada postane integralni dio dalmatinske rivijere

Poluotoku Pelješcu i ovoga sam puta prišao s meni sasvim uobičajene, morske strane iz smjera Dubrovnika. Dobro poznat pravac tisućljetnih plovidbenih ruta, mjeren uobičajenom dnevnom navigacijom u rasponu od 20 do 40 nautičkih milja – što je upravo razdaljina od Dubrovnika do nekih od važnijih sidrišta na ovom poluotoku i susjednoj mu Korčuli – već je duboko urezan u mojoj svijesti pa je posjet šarolikim vizurama gustih borovih krošanja, vinograda, klisura, pješčanih plaža i kamenih riva bio pravo zadovoljstvo.

Pelješac je i dalje prekriven dozom mističnosti

ovo je fotografija Malog i Velikog Stona na Pelješcu
Ovaj pitoreskni poluotok prostire se uzduž obale, sve od Stonske prevlake do rta Lovišta i dug je 65 kilometara

Poluotok Pelješac, poslije Istre najveći je poluotok na Jadranskoj obali, proteže se od Stonske prevlake do Lovišta u duljini od 80 nautičkih milja i u sebi nosi pregršt povijesnih, kulturnih i prirodnih zanimljivosti, još uvijek nedovoljno iskorištenih u nautičkom turizmu.

Za razliku od materijalno i svjetovno usmjerenoga Stona, koji je oduvijek parirao ustroju Grada, poluotok Pelješac od najranijih dana slovi kao predio prekriven svojevrsnom dozom mističnosti, hereze i nedorečenih značenja.

Ovo je fotografija rive u Orebiću
Pelješac je atraktivan i po osebujnom izboru plodova mora: riba, školjaka, rakova, lignji, sipa, hobotnica…

Neki su ga pisci zbog toga rado prigrlili u svojim fantazmagoričnim prikazima, predstavljajući ga domovinom vještica, vila i drugih mitskih stvorenja, a za što imaju obilato dokaza u dokumentima ostavljenim nakon progona i spaljivanja nesretnih žena tijekom 17. i 18. stoljeća. Ali, pravi razlog toj mentalitetskoj podjeli između Stona i Pelješca – koja i danas (izrazito) opstaje među ovdašnjim stanovništvom – krije se u činjenici da je ustroj Republike bio feudalan i da su stanovnici peljeških sela tijekom stoljeća bili klasični kmetovi, opterećeni strogim nametima i kontrolom, među kojima ističem zabranu mijenjanja kontrade, odnosno pet gospodarskih područja poluotoka.

Tišina, djevičanska priroda, dašak minulih vremena… to je Pelješac – i takav će biti barem do izgradnje mosta prema dalmatinskom kopnu

Istočni dio poluotoka započinje rtom Vratnik uz kojeg se veže uvala Mrginj, jedno od najljepših dnevnih sidrišta na južnom Jadranu. Od nje do grada Stona, proteže se pet milja dugačak kanal obilježen radi lakše plovidbe crvenim i zelenim svjetionicima postavljenim na betonskim kockama, koje valja pozorno motriti jer se dubine u sredini kanala kreću od tri do sedam metara.

Ovo je fotografija Stona, pogled s mora
Nakon Kineskog zida, Stonske zidine su najdulje očuvane zidine na svijetu

Na južnim obroncima Stonskog kanala, koji bi se zapravo trebao zvati zaljevom, jer iz njega nema drugog izlaza, nalazi se omanja luka Broce i pitoreskna uvala Kobaš, već desetljećima poznata kao nezaobilazna lokacija za nautičare koji plovidbu znaju obogatiti izvrsnom domaćom hranom. Na dnu kanala nalazi se omanja riva na koju brodovi pristaju bokom.

Ukoliko ne nađete mjesta na rivi, preporučam vam da zamolite nekoga za bočni vez i svakako izbjegnete bacanje sidra jer je dno blatnjavo pa sidra u pravilu zaoru čim malo zapuše. Na rivi je moguće dobiti vodu iz obližnjeg hidranta, a maksimalni gaz iznosi samo tri metra.

Ston: Carstvo zidina i soli

U dvanaest knjiga dubrovačkog arhiva, u kojima se nalaze bilješke o Stonu i Pelješcu, može se pronaći podosta zanimljiva štiva o povijesti Stona, jer je ovaj kraj od 1333, kad je službeno pripojen Dubrovačkoj Republici, oduvijek imao izrazito važnu gospodarsku ulogu zbog solane koja se pruža ispod stonskih zidina. Naziv grada, koji je kroz povijest varirao od Stantium, Stamnes, Stamnom, Stamnum ili Ston, izravno upućuje na stajaću ili mrtvu vodu, odnosno plitko slano jezero, što mu je i danas obilježje.

Ovo je fotografija stonske solane
Stonska solana bila je jedna od najvažnijih osnova ekonomske moći Dubrovačke Republike

Koliko su solila bila unosna za Republiku, najbolje se vidi iz računa dohodaka stonskih solana godine 1575. Te je godine Republika stekla od svih izvora u Stonu (mesa, ribe, vina itd.) 1.830 dukata, dok je od same soli u istoj godini uprihodila 15.900 dukata. Osim po solani, Ston je zabilježen i kao jedan od gradova s najduljim zidinama.

Stonske zidine postale su planenatrno slavne u seriji Igra prijestolja, a zahvaljujući Društvu prijatelja dubrovačke starine dovršena je prva faza obnove, započeta 2003. Uređena šetnica uključuje utvrde Arcimnun, Sokolić, Minčetu, Stoviš, kulu Nad vodom i kulu Barabanat, čime je zaokružen cijeli Veliki Ston, a uređen je i potez zidina do Malog Stona, našega najvećeg i najcjenjenijeg uzgajališta kamenica.

Malostonski zaljev, ili – po domaću – Malo more, jedinstveno je uzgajalište školjaka na cijelom Jadranu, a ujedno je jedino takvo područje u Europi u kojem je opstala europska kamenica nenadmašnog okusa i svojstava

Pelješac: Plaže u sjeni gustih borova

Plovidba uz južne obronke Pelješca u smjeru zapada započinje obilaskom niza slikovitih uvala i plaža od kojih valja spomenuti Pržinu, jednu od nekoliko pješčanih do koje se može doći i automobilom. Ako vas sustigne jaki maestral, najbolje je preseliti se zapadnije, u zaštićenu uvalu Smokvina ili, još bolje, u Ribnju gdje po mirnu vremenu možete provesti i noć, uživajući u savršenoj tišini na brodu vezanom za obalu.

Ovo je fotografije uvale na Pelješcu

Ovo je fotografija uvale na Pelješcu
Uvale Pelješca oaze su tišine i ljepote

Sljedeća uvala je Prapratno (svakako preporučam da je preskočite), odredište mnogobrojnih turista koji na kupanje dolaze automobilima i luka ukrcaja za trajekt koji vozi prema Sobri na Mljetu. Ali, nautičarsko odredište koje svakako valja posjetiti, barem zbog kupanja ispred pješčanih plaža s gustom borovom šumom u zaleđu, nalazi se u zaljevu što ga omeđuju Žuljana na istočnoj i Trstenik na zapadnoj strani.

Ovo je fotografija plaža Žuljana na Pelješcu
Po svojim lijepim pješčanim i šljunkovitim plažama, Žuljana je među poznatijima na južnom Jadranu

Obje te luke pružaju siguran zaklon od maestrala i okružene su nizom manjih uvala, koje su kao stvorene za dnevna kupanja. Žuljana je luka za brodove do 12 metara duljine, ali je riva u pravilu zauzeta ronilačkim brodom obližnjega ronilačkog kluba. Obzirom da je riječ o jeftinijem odmaralištu za turiste iz istočnih zemalja, nije toliko atraktivna za boravak tijekom noći, posebice što se sav život odvija upravo na rivi, vama pred očima.

Za razliku od Žuljane, stanovnici koje su oduvijek okrenuti zemljoradnji, Trstenik je tipično pomorsko-trgovačko mjesto, s jednim od najljepših lukobrana sagrađenim na našoj strani Jadrana, a služio je kao pristan za velike trgovačke brodove koji su prevozili vino. Zbog konfiguracije okolnih brda, noćenje na vezu u Trsteniku po buri je izrazito opasno.

Poluotok Pelješac raj je za ljubitelje dobrih vina

Dalje prema zapadu, u smjeru Orebića, na strmim obalama pružaju se bogati vinogradi plavca malog, odnosno poznati položaji Dingač, koji se svake godine dodatno proširuju novim nasadima, te Postupa, koji je doslovce u cijelosti zasađen vinovom lozom. S obaju ovih položaja dolazi plavac mali vrhunske kvalitete, a vina koja nose naziv po njima razlikuju se isključivo po specifičnoj aromi zbog sasvim drugačije zemlje poteza Postupa, koja se pruža svega na 600 do 700 metara širine sipina.

Ovo je fotografija Potomja na Pelješcu
Kameni brežuljci Pelješca okupani suncem idealni su za uzgoj kvalitetne vinove loze

Na samom kraju Postupa, u smjeru Mokala, nalazi se olupina crnogorskog broda Boka, koji se sedamdesetih godina tu nasukao i raspao, pa je sad atraktivna lokacija za ronioce. Ljubitelji podvodnog ribolova također će u ovom području između Dingača i Postupa doći na svoje, jer je tu pridneno more izrazito bogato ribom.

Orebić, grad kapetana i brodovlasnika

Na sjeverozapadnim padinama poluotoka, na obroncima Zmijina brda pod vrhom Sv. Ilija, od 16. do 20. stoljeća razvio se Orebić, grad kapetana i brodovlasnika. Danas je, zbog burne divlje gradnje od šezdesetih nadalje i razvoja masovnog turizma, slika gradića sasvim promijenjena. Život, koji se nekad odvijao isključivo uz more, na uzobalnoj cesti, sada se premjestio na gornji put, što je logično s obzirom na to da su došljaci (posebice nakon prošloga rata) bitno izmijenili strukturu, a time i navike stanovništva.

Ovo je fotografija Orebić

Ovo je fotografija grada Orebića
Orebić je u vrijeme jedrenjaka bio sjedište jedne od najmoćnijih brodarskih kompanija na cijelom Jadranu

Danas se uspomena na velike brodovlasničke obitelji Orebić, Fisković, Zubović, Ljubak, Rusković… čuva u privatnim zbirkama, franjevačkom samostanu i Gospi od anđela, zavjetnoj crkvi peljeških pomoraca i u Pomorskom muzeju, kojeg su 1957. utemeljili naši akademici pod okriljem ondašnjeg JAZU-a.

Perna, Kučište i Viganj omiljena su odredišta jedriličara na dasci

Luka Orebić pogodnija je za brodove do 12 metara duljine, a zbog blizine marina u Korčuli i Lumbardi zna i u srcu sezone biti poluprazna. Na vezu postoje priključci za vodu i struju, a jedino na što trebate paziti je otežano uplovljavanje po uobičajenomu snažnom maestralu, koji utjeruje valove bočno i predstavlja dodatan problem neiskusnijim nautičarima.

Ovo je fotografija mjesta Viganj, Pelješac
Viganj, gradić smješten uz najuži dio morskog tjesnaca, koji dijeli poluotok Pelješac od otoka Korčule, raj je za ljubitelje adrenalinskih užitaka

Nakon Orebića, prema sjeverozapadnom rtu poluotoka, pružaju se Perna, Kučište i Viganj, omiljena odredišta jedriličara na dasci i zmajem, koji u popodnevnim satima koriste redoviti maestral i doslovce ‘zakrče’ Pelješki kanal. Prilikom plovidbe tim dijelom prolaza preporučam vam da svakako isključite automatski pilotski uređaj i uzmete kormilo u ruke, jer među iskusne daskaše često znaju zalutati i početnici koji svakog trena mogu pasti u more!

Uvala Lovište odličan je izbor za nautičare

Dva rta, Lovište i Osičac, omeđuju zapadnu obalu Pelješca i uvalu Lovište, odličan zaklon za nautičare po svim vjetrovima. Nekadašnje ribarsko utočište oživjelo je tijekom prošlog stoljeća zahvaljujući doseljavanju siromašnih, ali marljivih Hvarana koji su se pomiješali s lokalnim stanovništvom. Nedaleko od Lovišta nalazi se jedan od najneobičnijih dijelova obale, obavijen legendama o mitskim bićima: riječ je o predjelu Nakovane, gdje su smještena dva napuštena istoimena sela.

Ovo je fotografija mjesta Lovište, Pelješac
Ribarski šarm mjesta Lovište

Ovo je fotografija uvale Lovište na pouotoku Pelješac

Ovo je fotografija Lovište, Pelješac
Jedan od najljepših zaljeva Pelješca – Lovište

Stanovnici Lovišta još se sjećaju doba kad su sa svojim vršnjacima koračali po popločanim ulicama tih slikovitih sela, pohađali školu i obavljali poslove na zemlji, posebice sijući pšenicu. Nakovana je tada bilo upravno središte sjevernog dijela otoka, s morskim pojasom koji je obuhvaćao uvale Lasovka, Duboka, Kordunja, Bezdija i dalje sve do Lozića, što je raspon na kojem bi mu pozavidjela i Slovenija.

Uvala Divna pravi je biser Jadrana

Preostalih dvadesetak stanovnika raštrkanih po cijelom svijetu danas su okupljeni u udrugu Nakovana i brinu se da kamene kuće i ulice ne zarastu u makiju, a svi se okupljaju ondje tijekom blagdana Male Gospe, zaštitnice sela. U neposrednoj blizini tih dvaju napuštenih naselja, u smjeru sjeveroistoka, smještena je spila Nakovana, špilja i arheološko nalazište ilirskog svetišta na Pelješcu. Ona je tijekom Drugoga svjetskog rata služila kao sklonište lokalnom stanovništvu, a danas je zbog vrijednosti nalazišta zatvorena željeznim vratima, pa u nju teško da ćete ući jer nema čuvara koji bi vam omogućio pristup.

Ovo je fotografija uvala Divna, Pelješac
Uvala Divna
Ovo je fotografija plaže Jezero, Pelješac
Na plaži Jezero, zbog svoje izoliranosti, možete uživati i u srcu sezone jer do nje je moguće doći jedino morskim putem
Ovo je fotografija plaže Divna, Pelješac
Zaputite li se vijugavom cestom od Trpnja kroz vinograde put će vas dovesti do prekrasne šljunčane plaže Divna

Sjeveroistočna strana Pelješca ostaje jedna od rijetko posjećivanih obala na našem Jadranu. Razlog tomu nije u možebitnoj neprivlačnosti mnogobrojnih uvala i otočića koji se nižu uz Pelješac, nego u zemljopisnom položaju: ‘vanka ruke’ je, po mornarskom žargonu. Na nekoliko milja iza rta Lovišće nižu se uvale Rasoha, Bezdija, Duba i Tajsa, a nešto dalje je i pravi biser našega mora, uvala Divna.

Od Trpnja prema Malom moru

Glavna luka tog dijela Pelješca je Trpanj. Zahvaljujući komunikaciji s Metkovićem, tijekom 18. i 19. stoljeća izrastao je u najjači trgovački centar tog dijela Jadrana. Od tog doba trpanjska je luka dodatno zaklonjena lukobranima; iako je jedna od najsigurnijih na južnom Jadranu, nažalost služi samo kao trajektno pristanište.

Ovo je fotografija sela Trpanj, Pelješac

Ovo je fotografija mjesta Trpanj, Pelješac
Mali gradić Trpanj u davna vremena je bio mjesto ribara i težaka, dok danas uživa status turističke oaze Pelješca

Istočno od Trpnja nalazi se luka Drače. Njena dva moćna lukobrana, koji posve zaklanjaju uvalu, podjednako su prazni i u srcu sezone, a ništa drugačije nije ni u Brijesti, mjestu iz kojeg potječe obitelj Bjeloučić – prvi uzgajivači kamenica u nas. Uvala je odlično zaštićena mnogim otočićima ispred nje, a u samom mjestu je i pristan koji može primiti nekoliko brodova.

Ovo je fotografija plaže Pozora
Plaža Pozora jedna je od ljepših šljunčanih plaža na Pelješcu, a nalazi se nedaleko od Trpnja

Morski put prema jugoistoku otuda vodi u Malostonski zaljev ili Malo more, kako domaće stanovništvo običava reći. I to je područje nekada bilo bogato ribom, ali danas živi isključivo od uzgoja kamenica i mušula. Važno je napomenuti da nasuprot rtu Blaca počinje obala Bosne i Hercegovine, pa je preporučljivo držati se označenih plovnih putova.

Pelješac je nezaobilazna postaja za ljubitelje kamenica

Plovidba Malim morem izrazito je opasna i zbog niza uzgajališta školjaka: moj je savjet da svakako izbjegavate plovidbu tim akvatorijem noću. Plovidbena ruta nakon Luke i Hodilja, u kojem je također pristanište s dubinom do 2,5 metra, završava u Malom Stonu.

Malobrojnima koji brodom dospiju do te krajnje točke u plovnom dijelu zaljeva na raspolaganju su mnogobrojni restorani, kako u Malomu tako i u Velikom Stonu, a specijalitet koji je nezaobilazan dio jelovnika jesu kamenice.

Ovo je fotografija uzgajališta kamenica, Pelješac
Male crne bove koje strše iz mora postale su zaštitni znak Malostonske uvale koju s jedne strane štiti kopno, a s druge poluotok Pelješac

Moguće ih je kušati na bezbroj načina: sirove, pečene, pohane, zapečene, s umacima ili u krem-juhi. Valja istaknuti da je Malostonski zaljev jedno je od rijetkih područja u kojem je opstala europska kamenica (Ostrea edulis), koja je u ostatku Europe početkom prošlog stoljeća uništena bolešću.

Za kraj posjetite Mali Ston

Ova delikatesa vrlo je hranjiva, jer njezino meso sadrži mnogo bjelančevina, ugljikohidrata i vitamina, ali vjerujem da ih većina ipak konzumira zbog glasovitih afrodizijačkih svojstava. Najukusnija je zimi, tijekom ožujka, kad se u ovim krajevima organizira i ‘festa od kamenica’.

Ovo je fotografija svježe otvorene kamenice
Najukusnije za uživanje su one kamenice tek svježe otvorene, s mirisom mora i blago začinjene limunovim sokom

U Malom Stonu završava naša plovidba. Tu, pred kulom Koronom završava i sjeverni krak Stonskih zidina, granice koja je od nastanka odvajala Pelješac od obale s južne strane prevlake kao prostor koji je bio u stanju stoljećima održavati svoj miran unutarnji ritam. Istinska ‘terra incognita’. Vrlo je vjerojatno da će tako ostati, barem dok se ne izgradi most, kojim bi se Dubrovnik napokon izravno pripojio Republici Hrvatskoj, a Pelješac – posredno i Korčula, Lastovo i Vis – dobio toliko čekanu cestovnu sponu s vanjskim svijetom.

Tekst Ljubo Gamulin
Fotografije TZO Orebić/Boris Jović, TZO Trpanj, HTZ/Ivo Biočina, Ivo Pervan, Boris Kačan & Antonio Rosetti

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Ovo je fotografija Teo Ivanišević i Luka Miletić, projekt Croeat Intervjui

Teo Ivanišević & Luka Miletić: Croeat jahtama nudi samo najbolje hrvatske proizvode

Prvoklasan izbor hrvatskih namirnica, vrhunska usluga i zarazni entuzijazam odlike su novog servisa za opskrbu jahti koji su pokrenuli Teo Ivanišević i Luka Miletić Teo …

Ovo je fotografija Budikovac, otok Vis Plovidba

Otok Vis: Hrvatski nautički Mt. Everest

Kao jedno od najprivlačnijih odredišta za nautičare, otok Vis posjetiteljima nudi različita lica protkana nespornom ljepotom prirode. Pokušat ćemo vam dočarati kako taj otok izgleda …

Ovo je fotografija mjesta Vela Luka Destinacije

Vela Luka: Mjesto umjetnika i dobrih vibracija

Gotovo desetkilometarski zaljev u dnu kojeg se smjestila Vela Luka, nekad jedno od najrazvijenijih mjesta na Jadranu, danas je pomalo uspavan gradić koji se s …

Ovo je fotografija grad Zadar Destinacije

Grad Zadar: Oscar za zalazak sunca

Grad Zadar je usprkos svemu zadržao identitet gradskog i urbanog središta, pa vas, za razliku od drugih obalnih gradova, šetnjom kroz labirint drevnih ulica, ne …

Ovo je fotografija Croeat dostave Jahting

Croeat: Najbolji dio svake plovidbe

Croeat je profesionalni dobavljač hrane i jamac za izvrsnu hranu i piće, kao i za svakodnevne potrepštine, koji djeluje duž hrvatske obale Tvrtka nudi usluge …

Ovo je fotografija pidoče i čaše rose vina Hrvatska

Taste Like Dalmatia Šibenik zavodi okusima šibenskog kraja

Neka vas od 3. do 6. lipnja zavedu okusi šibenskoga kraja. Doživite vina, maslinova ulja, rakije i craft piva kroz manifestacije ‘Dani otvorenih kušaonica’ te …

Ovo je fotografija Bali 4.6 u plovidbi a testu Testovi

Bali 4.6 na testu: Predvodnik klase

Kao nasljednik modela 4.5, od kojeg su dizajneri uzeli najbolje sastojke, nastao je  moderan katamaran Bali 4.6 zaobljenih i mekih linija eksterijera, koji cilja na …

Jahting

Ljetna prilika za Frauscher 1414 Demon

Frauscher se svrstava među rijetke proizvođače čija ćete plovila prepoznati ‘na kilometar’, a upravo je takav ‘prvak stila’ i njihov najveći model 1414 Demon čiji …

Ovo je fotografija Teo Ivanišević i Luka Miletić, projekt Croeat Intervjui

Teo Ivanišević & Luka Miletić: Croeat jahtama nudi samo najbolje hrvatske proizvode

Prvoklasan izbor hrvatskih namirnica, vrhunska usluga i zarazni entuzijazam odlike su novog servisa za opskrbu jahti koji su pokrenuli Teo Ivanišević i Luka Miletić Teo …

Ovo je fotografija Breitling Superocean Heritage Ocean Conservancy Limited Edition ronilački satovi Luksuz

Ronilački satovi s ekološkim potpisom

Ronilački satovi posvećeni tajnovitim dubinama mora, veličanstvenim morskim bićima i legendarnim istraživačima podižu ekološku svijest o važnosti oceana za ljudsku civilizaciju IWC Aquatimer Chronograph Edition …

Ovo je fotografija restoran festa Gastronomija

Tri kornatske prijestolnice gastronomije: Fešta, Opat i Žakan

Plovidba predivnim labirintom Kornata nije potpuna bez užitaka na tanjuru. Restoran Fešta, Konoba Opat i Konoba Žakan nautičarima nude jedinstven doživljaj lokalne povijesti, tradicije i …

Ovo je fotografija Ivica Kostelić regata Sport

IVICA KOSTELIĆ BLOG Ocean dobrih ljudi i sjajnih jedriličara

U novom blogu za Yachts Croatia, Ivica Kostelić piše o svojem prvom prelasku oceana s jedrilicom Klase 40, Optimus Prime, na regati Les Sables-Horta Les …

Scroll to Top