Svojom prirodnom ljepotom, bogatom poviješću, zavodljivim šarmom, ugodnom klimom i obalom neusporedive ljepote, UNESCO-ov grad Dubrovnik spada među najposjećenije mediteranske destinacije
Dubrovnik kao da je rođen iz palete slikara koji je toplijim gradijentima boja želio stvoriti krajolik koji očarava posjetitelja već na prvi pogled. Dugi niz stoljeća ovaj je biser Jadrana bio samostalna republika, ponosno kulturno središte i utjecajna mediteranska trgovačka sila. Iako više nije politički neovisan, prirodne ljepote, bogata povijest, zavodljivi šarm ugodne mediteranske klime i obala neusporedive ljepote, čine Dubrovnik, UNESCO-ovu svjetsku baštinu, jednom od najposjećenijih mediteranskih destinacija.
Znamenitosti Dubrovnika
Rijetki su gradovi koji se mogu pohvaliti takvim položajem ili tako dobro očuvanim srednjovjekovnim zidinama. Očarat će vas već pri panoramskom pogledu na Stari grad s vijugave ceste koja vas iz zračne luke dovodi u grad.
Stari grad Dubrovnik
Dubrovnik je živi muzej prepun baroknih, renesansnih i srednjovjekovnih crkava i palača. Kula Minčeta, Bokar, Lovrijenac samo su neke od prekrasnih gradskih utvrda i simbola Dubrovnika, no Gradska vrata od Pila sa statuom sv. Vlaha, zaštitnika grada, vaš su najbolji ulazak u bogatstvo ovoga nekada nezavisnog grada-države i simbola slobode.
Brzo ćete saznati da su stube također dio dubrovačkog šarma, a mi ih volimo, ili nam barem ne smetaju. Vjerovali ili ne, Dubrovnik je grad s najviše stuba na Mediteranu. Unutar perimetra gradskih zidina ima ih čak 4343, a na samim zidinama 1080, što ukupno čini 5423.
Mještani stube smatraju mjestom za opuštanje s prijateljima u kasnim ljetnim noćima i mjestom za čekanje prije sastanaka. Isto tako se nemojte iznenaditi kad vidite mještane kako se rashlađuju na prozorima, pričaju i glasno se smiju, jer sve to predstavlja duh grada.
Šarm unutar gradskih zidina
Gotovo obavezan za sve Dubrovčane je jutarnji odlazak na Pjacu, ali ne samo zbog nabave namirnica, već zbog slučajnih susreta s poznatima, susjedima s kojima se, uz ćakulu, kava može produljiti i do popodnevnih sati. Đir preko Straduna je tradicija koju svaki Dubrovčanin napravi kada dođe u Stari grad, pogotovo uvečer.
Đirada počinje na Pilama, prošeta se do Orlanda, okrene se na peti i natrag do Onofrijeve fontane i tako dva-tri puta zaredom preko Straduna.
Rijetki su gradovi koji se mogu pohvaliti tako dobro očuvanim srednjovjekovnim zidinama
Za ovu promenadu potrebno je puno modnog ukusa i ponešto odvažnosti, jer su prolaznici omiljena ‘meta’ komentara svih koji sjede po obližnjim terasama. Ako želite izbjeći pogledima, zavucite se među uske uličice i zaputite do Gundulićeva trga, na kojem vrvi život ovoga utvrđenoga grada.
Taj trg, kojim dominira kip jednog od najpoznatijih gradskih pjesnika, živi užurbanim životom, transformirajući se poput kameleona mnogo puta tijekom dana. Na zelenoj tržnici, kako je mještani zovu, nude se svježe ubrani plodovi i staklenke domaćih džemova, kiselih krastavaca i začina.
Dubrovačke delicije
Poznate dubrovačke delicije su kotonjata, arancini, bruštulani mjenduli, suhe smokve. I dok posljednje zvono odjekuje gradom, golemo jato klizi s neba na donedavno prometnu tržnicu. Razlog za ovu invaziju ubrzo postaje očigledan: vrijeme je hranjenja. Ptice se hrane kantom punom kukuruza čiji se sadržaj razleti po cijelom trgu, a to traje svega nekoliko minuta, nakon čega se život vraća u normalu.
Onofrijeve česme
Svakoga dana, po kiši i po suncu, na Gundulićevu trgu gradski golubovi uživaju u ručku u isto vrijeme, na račun Gradskog vijeća Dubrovnika. A kad odleprša i posljednje perje, a trg uđe u poslijepodnevnu fazu, čuje se zveket šalica kave i pucketanje čepova iz vinskih boca: vrijeme je za ručak na otvorenome. Kao najbolje osvježenje neka vam bude voda s Onofrijevih česmi (Velike i Male), izgrađenih 1440. godine po nacrtima Onofrija della Cave.
Talijanski graditelji Onofrio i Andreucio dvije su godine ranije izgradili nevjerojatan vodovod duži od 11 kilometara i sa Šumeta i drugih izvora izvan gradskih zidina sa stotinjak metara nadmorske vode, doveli pitku vodu Dubrovčanima u grad pa su stanovnici sljedeća četiri stoljeća pili tu vodu.
Povijest Dubrovnika
Koliko je voda bila važna svjedoči i podatak da bi se onome tko je začepio kanale duž vodovoda imala odsjeći ruka zbog tog prekršaja pa vjerujem da nikome to i nije padalo na pamet. Ovi značajni spomenici simboli su grada, a pokraj Male česme nalazi se i pozornica Dubrovačkih ljetnih igara, najznačajnije kulturne manifestacije, koja se održava svake godine od 10. srpnja do 25. kolovoza.
U tim tjednima najtoplijeg ljeta Dubrovnik svoje srce i dušu daruje umjetnosti, a kamene ulice, barokne palače i renesansni trgovi postaju čarobna pozornica za koncerte i kazališne predstave uživo.
Dubrovčani su bili sposobni trgovci, ali još mudriji vladari, pa su svoje bogatstvo vraćali gradu, što se vidi na bogatom arhitektonskom i kulturnom naslijeđu. Ima li boljeg načina da upoznate kulturu i povijest zemlje, grada ili sela koje posjećujete od istraživanja artefakata, umjetnosti i priča prikazanih i ispričanih u lokalnih muzejima.
Dom Marina Držića
Kuća Marina Držića bez svake sumnje je jedan od muzeja koje morate posjetiti u Dubrovniku.
Predivan panoramski pogled na Stari grad nikoga ne ostavlja ravnodušnim
Držić je bio svjetski poznati dramatičar, pjesnik i jedan od ključnih autora europske renesansne komedije iz 16. stoljeća. Njegova djela obiluju sukobima tradicionalnog i modernog, fikcije i stvarnosti, komičnoga i tragičnoga, zbog čega su važna ostavština europske i svjetske komediografske scene.
U svoje je vrijeme bio pomalo kontroverzan, jer je kroz komediju prikazivao aktualne događaje i političke situacije, dolazeći zbog toga u sukob s vlastima. Držiću u čast i spomen, njegova rodna kuća smještena u središtu Starog grada, u Širokoj ulici uz crkvu Domino, danas je muzej posvećen njegovu životu i djelu.
Držić je bio čovjek ispred svog vremena, a njegova književna djela i danas su vrlo svježa i zanimljiva, stoga posjetite muzejsku trgovinu i pronađite unikatne suvenire, recimo djela Marina Držića prevedena na engleski jezik.
Postoji jedna minijaturna umjetnost po kojoj su dubrovački obrtnici bili nadaleko poznati, a čija je tradicija i danas živa: zlatarsko-filigranska. Rečini (naušnice) ili puce (ukrasni gumbi) koje kupite u Dubrovniku bit će doživotni suveniri. Zlatni, filigranski srebrni i koraljni nakit fascinira svojom bezvremenskom ljepotom, a dizajnom odgovara svim modnim stilovima.
Dubrovački nakit
U svojim radionicama u Starom gradu dubrovački zlatari Vierda, Kraljević i Jurišić i danas izrađuju vrijedan dubrovački nakit prastarim metodama. Druga najvažnija obrtnička tradicija su barbjeri, a 20. stoljeće bilo je zlatno doba brijačnica. Ipak, ista starinska atmosfera i dalje vas čeka na Placi 15 na Stradunu.
Čim uđete u lokal, naći ćete se okruženi mirisom domaćeg sapuna, aftershavea, raznih tonika za kosu i lice, ulja, pudera za vrat i domaćom, gotovo obiteljskom atmosferom prostora, u kojoj prijatelji čavrljaju o svakodnevnim događajima i ogovaraju.
Plaže u Dubrovniku
Gradske plaže omiljeno su okupljalište domaćih tijekom vrućih mjeseci, a Banje i Sv. Jakov jedne su od najljepših dubrovačkih plaža s pogledom na Stari grad. Međutim, lokalno stanovništvo iz Starog grada uglavnom ne ide na plažu Banje, već se kupa na otoku Lokrumu ili na plaži Šunj na otoku Lopudu, jednom od Elafita.
Između tvrđave Lovrijenac i parka Gradac nalazi se uvala Kolorina koju lokalno stanovništvo zove Šulić, po obitelji čija se kuća nalazi na samom ulazu na plažu. S plaže puca fantastičan pogled na tvrđavu Lovrijenac, koja se uzdiže na stijeni s lijeve strane uvale, kao i na stijene parka Gradac koji se nalazi s desne strane, a u čijem se podnožju nalaze zanimljive kamene kućice svjetski poznate umjetnice Jagode Buić.
Zateknete li se u Gradu sredinom kolovoza, vrlo vjerojatno ćete svjedočiti jedinstvenom spektaklu natjecateljskog duha i avanturističkog pristupa sportu. Divlja liga je neformalna vaterpolska liga u Dubrovniku koja se igra tijekom ljeta i okuplja momčadi koje predstavljaju različite dubrovačke plaže. Finale je pravi spektakl: igra se u staroj gradskoj luci, legendarnom Portu, pred brojnom publikom na obali i brodovima, s glasnim navijanjem. Važan je to dio dubrovačke ljetne tradicije od 1949. godine, više je od hobija, više od razonode, više od sporta.
To je nešto uz što su Dubrovčani odrasli i nešto što rado prenose na djecu. Osim toga, usred Starog grada na Pelinama nalazi se malo nogometno i košarkaško igralište koje je magazin ‘Architectural Digest’ proglasio najljepšim na svijetu.
Skriveni biseri Dubrovnika
Pomno birana glazba, rustikalni interijer, fina autohtona spiza i prostrana terasa s prirodnim hladom aduti su restorana Sesame, koji se nalazi u centru grada Dubrovnika, blizu Lovrijenca i kupališta Danče, no opet malo izvan standardnih turističkih tokova. Sesame je prvo bio poznat kao okupljalište dubrovačkih boema, u kojemu su se vikendom priređivale jazz svirke, a danas je omiljeno odredište domaćih i stranih ljubitelja dobre glazbe, hrane i pića.
Forte restorana Sesame je pomno sastavljena, doista impresivna vinska lista, kakvom se može podičiti malo koji restoran u gradu Dubrovniku, a oosebna priča je i interijer restorana, koji podsjeća na mali muzej. Krase ga starinski predmeti, umjetnine i antikviteti, uokvireni stari novinski napisi, kao i fotografije iz života nekadašnjeg Dubrovnika.
Za Bužu bar se zna reći da je bar s najljepšim pogledom na svijetu jer se nalazi na litici ponad mora, sa zaista jedinstvenim otvorenim pogledom na Jadran. Do bara, a i plaže u podnožju, dolazi se kroz minijaturna vrata u gradskim zidinama, na kraju kolopleta gradskih uličica iza dubrovačke katedrale.
Spuštanje do plaže preporučujemo samo fizički spremnim i avanturistički nastrojenim namjernicima, jer do nje vode ne baš komotne skaline, no ako vam to nije prepreka, nećete zažaliti, jer ta stjenovita plaža s pogledom na Lokrum u podnožju dubrovačkih zidina jedna je od najosebujnijih u Hrvatskoj.
U Dubrovniku uživanje u šalici kave može biti oblik meditacije – dio opuštenog dalmatinskog načina života koji se lokalno zove fjaka. Kava je više od kofeina, to je tradicionalni način života, 24 sata dnevno. Prilikom susreta s Dubrovčanima često ćete čuti ‘ajmo na kavu’, iako možda na kraju popijete nešto drugo, što uključuje nekoliko sati čavrljanja i lijepo odijevanje. Stoga sjednite, uživajte u kavi i uživajte u Dubrovniku.
Kamo na izlet u okolici Dubrovnika
Popnite se na vrh Srđa i uživajte u pogledu prema Starom gradu, Jadranskom moru i obližnjim otocima uz kavu ili koktel. Ako ste ljubitelj zalaska sunca, zlatni sat je pravo vrijeme za posjet. Slavno, besplatno, prokleto mjesto, mjesto priča, misterija i legendi. Majka priroda ovdje je uvijek bila jedini zakon.
Stoljećima nedirnut, Lokrum je rezervat prirode i rezervat posebne šumske vegetacije u kojem žive samo zečevi i paunovi koje je u 19. stoljeću na otok doveo austrijski nadvojvoda Maksimilijan, također osnivač egzotičnog botaničkog vrta. Nekada dom benediktinskih redovnika, ovaj otok je bio i legendarno utočište Rikarda Lavljeg Srca. Lokrum je utočište i danas – za savršen ljetni odmor bez gužve.
Na otoku prevladavaju stjenovite plaže koje vode do djevičanski čistoga mora, a osim prirodnih ljepota zadivit će vas i povijesne građevine – tvrđava Fort Royal, napušteni benediktinski samostan, ili mali botanički vrt. Na Lokrumu je i Maksimilijanov ljetnikovac, koji je postao prava atrakcija nakon što je poslužio kao scenografija u hit-seriji Igra prijestolja.
Lokrum je idealan za sve koji se žele malo maknuti iz turističke vreve, te naći malo privatnosti jer se na tom otočiću tik ispred grada Dubrovnika uvijek može pronaći stijena u osami gdje vam nitko neće smetati.
Tekst Ana Matušić & Filip Bubalo
Fotografije Ivo Pervan, Boris Kačan, & Arhiva TZGD