Jedno od najbolje očuvanih poplavnih područja u srednjem dijelu Europe, Park prirode Kopački rit, stvorila je voda, s jedne strane rijeka Dunav, a s druge Drava
Rijeke su formirale sprudove, ade i rukavce, ali i bare i grede pa cijeli park ima jedinstven izgled unutarnje delte. Riječ je o fenomenu koji u ovakvom obliku nije poznat kod drugih europskih rijeka.
Park prirode Kopački rit dom je tisućama životinja
Rit neprestano mijenja svoj izgled, a poplave, posebno u proljeće i jesen, uobičajena su pojava i prijeko potrebna za biološku raznolikost cijelog područja koja broji više od dvije tisuće biljnih i životinjskih vrsta. Najveći dio poplavljenog područja okružen je šumom, i to stablima bijele vrbe i crne topole.
Na višim dijelovima smjestio se hrast lužnjak, a uz kanale tršćaci i visoki šaševi. Kako se mijenja izgled rita, tako se mijenjaju i biljne zajednice, pa posjetitelji mogu vidjeti različite vrste perunika, uskolisni rogoz, ljetni drijemovac, vodeni grbak, bijeli lopoč, žuti lokvanj, plavun, preslice, vodene leće, močvarne alge i mnoge druge.
Uz vodoljub i crni šaš, svakog proljeća sibirska perunika svojim cvjetovima oboji u plavo nekoliko hektara rita, a najljepši od cvjetova svakako je mistični vodeni cvijet – prekrasan bijeli cvijet koji raste iz mulja močvare.
Kopački rit važno je ornitološko područje
Kopački rit je i važno ornitološko područje s tristotinjak vrsta ptica, i to najviše močvarica. Spomenimo, prije svega, bijelu rodu koja ovdje stiže u proljeće iz daleke južne Afrike i ostaje do kasnog ljeta. Ona gradi najveće ptičje gnijezdo, teško više od tonu i živi doživotno u paru. U krošnjama crne topole i hrasta gnijezdi se i crna roda, rijetka i ugrožena vrsta.
Ima tu i bijele čaplje, sive čaplje, čaplje dangube, crne liske, vodomara, ali i divljih patki. One se gnijezde u velikom broju i najviše ih je tijekom zime. Za razliku od njih, divlje guske, ždralovi i žličarke ovdje su samo u preletu.
Simbol rita je orao štekavac
Simbol Kopačkog rita je, bez sumnje, orao štekavac ili bjelorepi orao, također rijetka i ugrožena vrsta, čiji raspon krila doseže dva i pol metra. Zbog bogatog ptičjeg svijeta, Kopački rit je 1993. godine dobio status ramsarskog područja kao vlažno stanište od međunarodnog značaja.
Područje Mura-Drava-Dunav, čiji je Kopački rit vrlo vrijedan dio, prepoznao je i UNESCO proglasivši ga 2012. rezervatom biosfere. U području Kopačkog rita obitava i 54 vrsta sisavaca, a divlja svinja, lisica, europski dabar i kuna samo su neki od predstavnika ove brojne populacije. Možda najimpresivniji među njima je kralj šume čiji se glas može čuti početkom jeseni u vrijeme sezone parenja kada jeleni glasnom rikom čuvaju svoj teritorij i odmjeravaju snagu rogovljem u borbi s drugim mužjacima.
U jedinstvenom močvarnom rezervatu koji su oblikovale dvije rijeke može se doživjeti jedna sasvim drukčija, netaknuta priroda u čijem se mističnom krajoliku krije bogata flora i fauna
Tijekom plovidbe močvarnim dijelom rita mogu se vidjeti vidre i jazavci, ali i otkinute grane bijelih vrba kojima dabrovi oblikuju svoje nastambe. U Kopačkom ritu živi više od 48 vrsta vretenaca, 85 vrsta kornjaša, 35 vrsta danjih leptira, više od 100 vrsta noćnih leptira, čak 21 vrsta komaraca i približno 30 vrsta obada. Od vodozemaca najbrojnije su žabe, odnosno zelena žaba, a najzanimljivija je gatalinka koja je velika poput bobice grožđa i mijenja boju ovisno o podlozi na kojoj se nalazi.
Najdugovječniji stanovnik rita je barska kornjača koja se najčešće sunča na obali, a od gmazova tu su i različite vrste zmija i guštera. Valja naglasiti kako su sve zmije u parku vodene i nisu otrovne, a vrlo vjerojatno ćete vidjeti bjeloušku i kockastu vodenjaču. Interesantna je i obična smukulja koja je prilično bezazlena, ali prije napada zauzima prijeteći položaj.
U proljeće raste vodostaj pa s Dunavom u močvare dolaze i razne vrste riba kojima rit postaje ugodan i siguran dom. Kopački rit ujedno je i jedno od najvećih mrijestilišta riba dunavskog sliva gdje je zabilježeno više od četrdeset riječnih vrsta, kao što su šaran, štuka, som, zubati smuđ, crvenperka, linjak, deverika, tolstolobik, klen i drugi.
Ribi odgovara mirna i topla voda močvare, a i poplave traju dovoljno dugo da mlade ribe ojačaju kako bi uspješno nastavile put prema Crnome moru. Voda bogata ribom odgovara i pticama koje se njome hrane.
Čuveni specijaliteti iz Kopačeva
Kormorani ili veliki vranci vješti su ribolovci i pokazatelji gdje ima dosta ribe. Postoji i izreka mještana obližnjeg sela Kopačeva koji su nekoć ovdje znali izloviti i tri tone ribe tjedno. Ako je voda bila visoka, bilo je i ribe, ali stoka tada ne bi imala hrane pa su govorili: ‘Mršavo govedo, debeli ribar.’ Kad je bila suša, bilo je obrnuto: ‘Debelo govedo, mršavi ribar.’
Kako je močvarno tlo izuzetno plodno, danas mještani uzgajaju povrće i cvijeće, i to najviše crvenu papriku koja je nezaobilazan sastojak u pripremi lokalnih jela – fiš-paprikaša, čobanca, kulena i kobasica.
Posjetiteljima će se jako svidjeti vodene ture koje su osmišljene baš za njih. Posebno iskustvo predstavlja vožnja turističkim brodom koja nije moguća ni u jednom drugom poplavnom području na Dunavu.
Baranjski biser dvorac Tikveš
Oni koji žele iz prve ruke doživjeti ‘hrvatsku’ Amazonu, mogu to učiniti i čamcima, ovisno o vodostaju, a do najskrovitijih mjesta mogu doći i kanuima. U parku se organiziraju kraće ili duže vodene rute, kao i specijalizirani programi promatranja ptica, fotosafarija ili slušanja rike jelena. Oni mogu trajati nekoliko sati ili nekoliko dana ovisno o željama i mogućnostima posjetitelja. U sklopu parka vozi i turistički vlak, a u sjevernom dijelu, u prekrasnoj hrastovoj šumi, krije se dvorac Tikveš.
Ovdje živi i najveći broj šumskih životinja pa je vrlo vjerojatno da ćete tijekom šetnje ugledati jelene i divlje svinje. Valja naglasiti kako svaka biljka i životinja u Kopačkom ritu ima važnu ulogu. Oni obogaćuju njegovu biološku raznolikost i doprinose održivosti ekosustava. I takve osjetljive ekosustave je važno očuvati, jednako koliko je neophodno osnažiti vezu čovjeka s prirodom.
Upravo onu vezu u kojoj se čovjek vraća prirodi kako bi u njoj istinski uživao osluškujući njezine zvukove, osjećajući njezine mirise i njezin sklad. Kad jednom iskusite čudesne ljepote ovog kraja, uvijek ćete mu se iznova vraćati.
Fotografije Mario Romulić, Javna ustanova Park prirode Kopački rit