Usamljeno jadransko otočje oaza je apsolutne slobode, gdje vlada iskonska ljepota mora
Palagruški arhipelag nije samo skupina otoka najudaljenija od kopna, nego i najjužnija. Ovaj jadranski biser udaljen je gotovo 26 nautičkih milja od najbližeg Sušca, a osim što je osamljen, krasi ga jedinstvena ljepota. Plovidba do Palagruže može biti problematična zbog otvorenog mora, no uz povoljne vremenske uvjete ona se može pretvoriti u ugodnu i nezaboravnu avanturu.
Vela Palagruža i legendarni svjetionik
U srcu arhipelaga nalazi se Vela Palagruža, najveći otok, prepoznatljiv po visokim liticama, surovom terenu i legendarnom svjetioniku koji se uzdiže na 92 metra nadmorske visine. Sagrađen od bračkog kamena, ovaj svjetionik od 1875. pokazuje put nautičarima koji plove istočnim dijelom Jadrana, a posjetitelji su do nedavno na svjetioniku mogli uživati i u robinzonskom smještaju.
Za vedrih dana, s njegova vrha može se vidjeti Italija koja je otoku puno bliža od hrvatskog kopna. Činjenica da otočje danas pripada Hrvatskoj puno govori o snazi našeg, u prvom redu komiškog, pomorstva i ribarstva u prošlim vremenima.
Sigurno sidrište i spektakularna plaža Velo žalo
Na Veloj Palagruži možete se usidriti na južnoj strani otoka, u uvali Velo žalo, koja nudi izvrsnu zaštitu, osim od jugoistočnih vjetrova. Ovdje se nalazi i jedna od najljepših šljunčanih plaža na Jadranu, savršena za kupanje i opuštanje.
S obzirom da se otok nalazi usred otvorenog mora, promjene vremena su brže nego što smo navikli ploveći u blizini kopna pa treba uvijek biti itekako svjestan vremenske prognoze.
Ribarska tradicija Komiže i regata Rota Palagruzona
Palagruški arhipelag od davnina ima veliko značenje za komiške ribare. Svojim tradicionalnim gajetama falkušama isplovljavali bi prema Palagruži u potrazi za plavom ribom, posebno srdelom, a tu dugovječnu pomorsku tradiciju, od 1593. godine, danas obilježavaju regatom Rota Palagruzona, u kojoj se ribari natječu u plovidbi od Komiže do Palagruže.
Ako promislimo da su zahtjevnu rutu ribari svladavali veslajući i jedreći da bi zauzeli najbolje ribolovne pozicije, nakon čega ih je tek čekao najvažniji, ribolovni posao, onda je jasno koliko su tadašnji ribari bili vješti.
Palagruža kroz povijest i mitologiju
No, važnost ovih otoka seže mnogo dalje u prošlost. Naime, arheološki nalazi pokazuju da je Palagruža imala ključnu ulogu u mediteranskoj trgovini u antička vremena.
Prema legendi, Palagruža se veže uz grčkog junaka Diomeda, koji je nakon Trojanskog rata ondje pronašao svoje posljednje utočište. Tijekom srednjeg vijeka na Palagruži je podignut benediktinski samostan, čije se ruševine mogu vidjeti i danas.
Jedinstveni ekosustav i endemske vrste
Unatoč krškom krajoliku, otočje ima blagu klimu s bujnom vegetacijom u proljeće i jesen, dok je ljeti obala gotovo pusta. Zahvaljujući izolaciji ovdje se razvio jedinstven ekosustav, bogat endemskim biljnim vrstama, poput palagruškog kupusa i preslice.
Mala Palagruža i Medvidina Špilja
S druge strane, Mala Palagruža je mjesto u čije se mirne uvale od južnih vjetrova često sklanjaju ribari i nautičari. Taj je otok poznat i po Medvidinoj špilji, nekadašnjem utočištu sredozemne medvjedice.
Palagruža privlači i ronioce bogatim podmorjem i podvodnim špiljama, a među najpoznatijim lokalitetima za ronjenje svakako je hrid Galijula.
Posjet ovom dijelu Jadrana više je od obične plovidbe. To je korak u sirovu, netaknutu ljepotu mora i prirode, i rijetka prilika da ih doživite u njihovu najčišćem obliku.
Fotografije Ivo Pervan
