Poznate po tirkiznim Krknjašima, obale Malog i Velikog Drvenika skrivaju autentičan svijet Dalmacije i nenaseljene uvale u kojima možete pronaći mir i stopiti se s prirodom
Na popularnoj plovidbenoj ruti između Splita i Šibenika, tek milju udaljeni od kopna, nalaze se tajanstveni otoci Mali i Veliki Drvenik. Naime, bez obzira na sve predispozicije da postanu još jedna razvikana nautička destinacija Jadrana, ove je jedinstvene otoke taj jahting trend nekako zaobišao.
Jedinu iznimku predstavljaju Krknjaši, u novije vrijeme lansirani u nautičko ekskluzivno društvo pod nazivom Plava laguna.
Na Malom i Velikom Drveniku nema ni hotela, ni prave marine. U procesiji plovila koja plove uz njihove obale tijekom ljeta, tek ih poneka posjete, a većina lokalnog stanovništva s obližnjeg kopna nikada nije ni kročila na te otoke. Njihove vanjske obale oplahuje otvoreno more pa su uz autentični šarm uspjeli sačuvati i notu morske divljine.
Veliki Drvenik
Veliki Drvenik veći je i znatno posjećeniji od Malog, koji se tek milju bliže primakao zapadu.
Krknjaši
Na Velikom Drveniku najatraktivniju destinaciju predstavljaju već spomenuti Krknjaši. Fotogenična laguna prebojena najljepšim nijansama tirkiza svila se uz njegove istočne obale.
Ime je dobila po dva mala otočića, Mali i Veliki Krknjaš, koji su se nježno protegnuli u smjeru izlaska sunca stvarajući prirodni okvir za ovu jedinstvenu ljepotu.
Ovo sidrište rado posjećuju nautičari, ali dok su u dalekoj prošlosti to bili jedrenjaci koji su čekali povoljan vjetar nužan za nastavak plovidbe, danas su to brojni dnevni posjetitelji iz Splita i Trogira željni brzopoteznog morskog hedonizma. Međutim, kada noć padne, na sidrištu ostane znatno manje plovila i tada se prikaže iskonska ljepota Krknjaša.
Jedini siguran prilaz laguni je onaj s juga, gdje će vam kolonija galebova s Krknjaša Velikog poželjeti živahnu dobrodošlicu. Između Malog i Velikog Krknjaša plove samo plovila koja gaze manje od dva metra, dok je sjeverni prilaz preplitak za nautičare. Najslikovitiji dio sidrišta je u blizini otočića gdje su male dubine idealne za sidrenje, a podmorje savršeno za istraživanje maskom i disalicom.
Restorani na Krknjašima
Najbolju zaštitu od maestrala osigurat će sidrenje prema središtu lagune, gdje se dubine kreću do 15 metara, pri čemu krmene konope treba vezati za obale Velikog Drvenika. Krknjaši mogu pružiti dobar zaklon i po buri, ali treba ih izbjegavati za vrijeme južnih vjetrova.
Ako poželite izići na kopno, ovisno o raspoloženju, odlučite se za posjet tradicionalnoj konobi Krknjaši ili pak novootvorenom Beach bar & restoranu Shkoy.
Južne obale
Ljubitelji mirnijih uvala svakako trebaju upoznati južne obale ovog razvedenog otoka. Tristotinjak metara u kopno uvukle su se tek blago nastanjene uvale Kokošinje i Solinska. Pružaju zaštitu od svih vjetrova osim od juga, a u njima se sidri na dubinama od pet do deset metara.
U uvali Kokošinja muljevito dno odlično je za sidrenje, posebice po tramuntani, dok uvala Solinska predstavlja najbolji odabir po maestralu. Očaravajuće tirkizne boje i lijepa plaža u Solinskoj oduševi svakog posjetitelja, a za povoljna vremena mnogi u njoj odluče provesti i noć.
Zapadni dio otoka
Ako se očekuje jugo, bezbrižnu noć možete provesti u uvali Mala luka. Smještena na zapadnoj strani otoka, ova uvala nudi dva sigurna sidrišta. Južni krak pružit će bolju zaštitu od maestrala, a istočni od tramuntane.
Na pjeskovitom dnu, na dubinama do 12 metara, možete sigurno usidriti plovilo i uživati u tišini ove nenaseljene uvale. A ako poželite malo razgibati noge, kratka šetnja od oko 30 minuta dovest će vas do crkvice svetog Nikole, s koje se pruža zadivljujući pogled na okolne otoke.
Naselje Veliki Drvenik
Jedino veće naselje na otoku je mjesto koje također nosi naziv Veliki Drvenik. U njemu pristaje i trajektna pruga koja predstavlja jedini dodir s kopnom te glavni događaj na otoku, posebice u zimskim mjesecima.
Uvala se sastoji od tri kraka, a sidrenje se preporučuje u unutrašnja dva koja su zaštićena od svih vjetrova. Oprez se savjetuje samo zbog kamene ploče koja tek mjestimično prekriva dno. Dok srednji krak predstavlja centar mjesta, u sjevernom se nalazi lukobran s čije se unutrašnje strane može vezati 15-ak plovila.
Budući da murinzi još nisu postavljeni, svakako treba baciti sidro (na dubini od 15-ak metara), a izvan sezone s unutrašnje strane lukobrana može se vezati i bokom. U mjestu se nalazi nekoliko konoba i trgovina, a u suton nemojte propustiti uspon do crkvice Sv. Jurja s očaravajućim pogledom na okolni arhipelag.
Mali Drvenik
Mali Drvenik znatno je manji po površini, razvedenosti te posjećenosti od svog najprisnijeg susjeda, Velikog Drvenika. Glavno mjesto okrenuto prema istoku zove se Borak. Tu pristaje trajektna pruga, a u maloj lučici, osim lokalnih brodica, može se vezati tek nekoliko plovila.
Uvala Velika Rina
Ipak, nautičari koji odluče posjetiti ovaj otok, najčešće se usidre u uvali Velika Rina. Ova uvala, smještena na južnoj strani Malog Drvenika, nudi zadivljujući pogled na nepreglednu pučinu. Tirkizne boje mora i pješčana plaža stvaraju sliku iz snova.
Iako je otvorena na južne i zapadne vjetrove, pruža odličnu zaštitu od tramuntane i bure. U uvali je otvoren beach bar i maštovito osmišljen restoran koji za svoje goste imaju osigurano i nekoliko plutača. Sa sjeverne strane otoka nalazi se još jedna slikovita uvala – Mala Rina, ali ona je pogodna samo za kratko dnevno sidrenje po lijepom vremenu.
Tekst Josipa Vlahović Cikatić
Fotografije Ivo Pervan, Boris Kačan, Mario Jelavić i HTZ / Aleksandar Gospić