Direktor tvrtke BWA Yachting Hrvatska jedan je od pionira razvoja jahtinga na Jadranu
Povijest tvrtke BWA Yachting Hrvatska neodvojivo je povezana s razvojem jahtinga u Hrvatskoj, od samostalnosti na ovamo. Njezin glavni protagonist je suvlasnik i direktor tvrtke Dorijan Dujmić koji je sa svojim ocem i obiteljskom tvrtkom Marea primao prve jahte u još ratom pogođenoj državi. Danas BWA Hrvatska slavi dvadeset godina postojanja što je bio izvanredan povod za razgovor s gospodinom Dujmićem.
DANAS OBILJEŽAVATE LIJEP JUBILEJ?
Ove godine tvrtka slavi dvadeset godina osnivanja, krenuli smo 2004., ali je bolje da krenemo od povijesti obiteljskog poslovanja, jer smo agenciju Marea otvorili 1992. godine. Moj otac ju je podigao na novu razinu, on je kapetan duge plovidbe, te je preko nekih kontakata u inozemstvu došao na ideju da bi mogao raditi kao agent za megajahte u Hrvatskoj, iako je tada još kod nas bio rat. U ljeto 1994. smo imali prvog klijenta u Istri, bila je to jahta Il Cignio od nekih 50-ak metara. Od tada je moj otac započeo s obiteljskim biznisom, i to je razvijao do 2004. godine kada smo se pridružili međunarodnom udruženju koje se prvo zvalo A1JLT, a poslije je promijenilo ime u BWA (Blue Water Alliance) Yachting sa sjedištem u Londonu.
VAŠ OTAC JE ZAPOČEO, A VI NASTAVILI STVARANJE VELIKE TVRTKE?
Moj je otac vodio tvrtku do 2009. godine, a tada je odradio tri mandata kao gradonačelnik Opatije. Danas ima 73 godine. Hrvatska je bila prva zemlja koja se pridružila novoj grupaciji, iste godine su slijedile Crna Gora i Turska, a naknadno sve ostale zemlje. Danas u Hrvatskoj imamo dvadeset stalno zaposlenih i još desetak sezonaca. U početku smo imali urede u Rovinju, Opatiji, Splitu i Dubrovniku, a danas su tu još uredi u Cavtatu i Šibeniku. Imamo i svoju tvrtku za opskrbu jahti, osnovanu 2020. godine sa sjedištem u Zadru i velikim skladištem koja radi posao ozbiljnog volumena, a 2014. smo otvorili sestrinsku firmu SOS Yachting koja se bavi poreznim savjetovanjem za naše klijente. Matična tvrtka BWA Yachting je danas najveći jahting agent u svijetu, imamo vlastite urede u 26 zemalja, sa stotinjak ureda i oko 400 zaposlenih djelatnika, a godišnje radimo s 1800 jahti, a imamo više od 3000 jahti s kojima smo surađivali. BWA Yachting također ima firmu Berkeley Rand koja se bavi istraživanjem neotkrivenih destinacija, a poznato je da BWA Yachting ima ekskluzivno partnerstvo s America’s Cupom i Sail GP jedriličarskim događajima za koje vodi i organizira ‘Superyacht program’.
DANAS TO IZGLEDA NORMALNO, ALI VI STE PROBIJALI LED?
Kao i svaki početak nije nam bilo lagano, jer od privezivača do zakonodavstva nije se znalo kako tretirati jahte, imali smo svakakvih situacija, ali u današnje doba možemo kazati da je jahting u Hrvatskoj uhodan, iako je put bio dosta dugačak i naporan. Primjerice, zakonska regulativa za pomorce na jahtama se promijenila, u carinskom tretmanu je jahta bila teško prihvaćena jer je u oku promatrača lako razumljivo zašto se jahtu tretiralo kao brod. Ali ona ima 12 putnika bez obzira na duljinu, ili po novoj regulativi 36 putnika za privatne jahte, i danas smo postigli cilj s prihvaćanjem jahti kao pojma. Infrastruktura se promijenila na bolje, jer nisu postojali ni privezi, ni privezivači, priključka vode nigdje nije bilo, a danas je svugdje ima, a struje još uvijek negdje ima, a negdje nema… Bio je to trnovit put, ali svaki je takav. Dobro smo uhodali biznis, te mislim da će i za dvadeset godina BWA Yachting dobro poslovati u Hrvatskoj, i nakon mene.
IMA LI RAZLIKE IZMEĐU HRVATSKE AGENCIJE I ONIH U SVIJETU?
Ima, u sezonskoj prirodi posla, mi radimo četiri mjeseca, a oni cijelu godinu. Mi se ubijemo ljeti, kada radimo po cijele dane da izguramo sezone, a zimi imamo samo nekoliko jahti jer nema velikih mogućnosti u Hrvatskoj. Tu dolazimo do riječke luke koja se zadnjih godina sve više profilira kao odredište za jahte. Još se čekaju papiri za taj riječki bazen, za sada samo Porto Baroš koji je manji dio luke, sa smještajem manjih jahti, a trend u svijetu je da sve ide veće i veće, a kada obuhvati cijelu luku tada će se moći pričati o mediteranskom jahting odredištu, lako je moguće da će biti jedna od jačih marina na Sredozemlju.
ŠTO VI TAMO ŽELITE VIDJETI?
Kao čovjek koji živi u Rijeci volio bih da se razvije poput marina na Azurnoj obali, da ima i sadržaje za lokalno stanovništvo i da se ljudi mogu tu prošetati, da marina jednostavno podigne vrijednost cijelog grada i regije kao njegov glavni dio poput marine Port Vell usred Barcelone. Mislim da svi naši obalni gradovi imaju takve mogućnosti, to nije lako ali može se, za što prvenstveno treba strategija na razini države, za što bi se sigurno privuklo strane investitore.
ŠTO PO VAMA TREBA NAUTIČKOM SEKTORU?
Treba biti više edukacije za manje nautičare koji najčešće iznajmljuju brodove u Hrvatskoj. Na primjer, ako manje plovilo ostavi smeće na plaži ili ispusti tank u uvali, onda i veće jahte moraju otići. Nije rješenje u kažnjavaju, već treba edukacija. Za sad imamo tu sreću što imamo razvedenu obalu, i neka ima svih plovila, samo da se ljudi znaju ponašati, jer je čak i sigurnost na moru ponekad ugrožena. Inače Hrvatska je sigurna destinacija, klijenti nemaju problema s kriminalom što je najvažnije za naše goste, tako treba i ostati.
KAKO VELIKE JAHTE PLOVE PO JADRANU?
Mi jako puno ovisimo o Veneciji, jer u proljeće radi Biennalea ima više jahti na sjevernom, nego na južnom Jadranu. Veliki dio velikih jahti posjećuje Veneciju, i svi oni krstare prema ‘dole’, posjete Istru i obavezno Brijune, malo presjeku Kvarner, idu na Lošinj, Kornate i Split, te se najviše zadržavaju na potezu od Kornata preko Splita do Dubrovnika. Imamo sreću da nam je obala tako razvedena i dugačka. Još davno smo razvili vodiče za tridesetak najpopularnijih jadranskih odredišta koji su odličan orijentir za naše klijente.
MOŽETE LI IZDVOJITI NEKE JAHTE S KOJIMA STE RADILI?
Godišnje radimo s dvjestotinjak jahti, unazad dvadeset godina, i teško je izdvojiti neku posebnu, ali sjećam se da je Queen K još 2005. bila najveća jahta u riječkoj luci, Talitha G je isto bila u riječkoj luci, radili smo s Abramovićevim jahtama Eclipse i Pelorus, s njima je bilo svakakvih situacija jer smo jednom samo na potragu sidra za jahtu Pelorus ispred Rapca platili stotinjak tisuća eura…
Tekst Darko Šupuk
Fotografije Damil Kalogjera & Archives
Video BWA Yachting
