Vransko jezero postalo je jedna od omiljenih destinacija aktivnog turizma, gdje se može pješačiti, pedalirati, veslati, ribariti, prstenovati ptice, pa čak i testirati svoje fizičke granice u novootvorenom adrenalinskom parku
Ako se kojim slučajem spremate na plovidbu srednjim Jadranom, a brod vas čeka u jednoj od marina u Sukošanu, Murteru, Mandalini, Biogradu ili Vodicama, odvojite jedan dan za boravak na jedinstvenom mjestu, jer za najviše pola sata vožnje od ovih lokacija, uz samu Jadransku magistralu, leži najveće prirodno jezero u Hrvatskoj – Vransko jezero.
Čovjek i priroda, kulturna i prirodna baština, ovdje se isprepleću tisućljećima u nekakvom suživotu u najzačudnijim oblicima, od kojih priroda, pogotovo u zadnjem stoljeću, malo više trpi.
Vransko jezero raj je za ptice
No, posljednje desetljeće Park prirode Vransko jezero i njegovi biolozi, ornitolozi, čuvari i zaljubljenici drže ovaj osjetljivi ekosustav kao spasonosnu kaplju života za mnoge vrste koje gravitiraju i obitavaju na jezeru.
Odijeljeno od mora samo vapnenačkim grebenom, ovo jezero duljine trinaest kilometara, polegnuto u smjeru sjeverozapad-jugoistok, zbog obilja flore i faune predstavlja pravi raj za mnoge vrste, a naročito ptice selice i močvarice.
U najintenzivnijem razdoblju za selice, onom jesenskom, na svom interkontinentalnom putu svoj odmor nađe i do dvjesto tisuća ptica dnevno, a s više od 260 evidentiranih vrsta svoj dom u obliku malih gnijezda svije oko jezera više od polovine sveukupne populacije ptica u Hrvatskoj.
No, ako ste prošli stotinu puta Jadranskom magistralom pokraj skretanja za Vransko jezero, a niste uhvatili vremena barem posjetiti lučicu Prosiku, znajte da je samo na 20. rođendan Parka prirode, ovaj prekrasni i po mnogočemu jedinstveni geomorfološki lokalitet posjetilo gotovo pedesetak tisuća ljubitelja prirode.
Park prirode Vransko jezero omiljena je destinacija aktivnog turizma
Naime, Vransko jezero postalo je jedna od omiljenih destinacija aktivnog turizma jer, osim (pre)vrijedne močvarne flore ili staništa ptica, poput malog vranca koji je i simbol ovog parka prirode, prelijepim krajolikom može se pješačiti, pedalirati, veslati, ribariti, prstenovati ptice, pa čak i testirati svoje fizičke granice u novootvorenom adrenalinskom parku.
Za istinske adrenalinske ovisnike, kroz park prolaze razne trail i MTB utrke, pa i Adventure race Croatia, no prebrz je to ritam za pravi užitak na ovom spokojnom mjestu. Stoga, pronađite svoje mjesto pod suncem ili zastanite s kajakom nasred jezera i nastojte upiti ljepote, boje, mirise, ali ponajviše mirnoću ovog jezera.
Ako vam i to nije dovoljno, a uvjereni ste da se najljepši pogled na Kornate pruža s mora, preispitajte stara uvjerenja, pa se popnite na brdo Kamenjak (283 m) poviše Vranskog jezera i budite spremni na novu vizuru cijelog arhipelaga, te na nevjerojatan pogled na cijelo jezero i okolna mjesta Murter, Pakoštane i Pirovac.
Tada će vam biti potpuno jasno zašto je Vransko jezero tako intenzivno živjelo kroz povijest. Arheološki ostaci na lokalitetu Crkvine na sjeverozapadu jezera upućuju na postojanje villa rustica – gospodarskih objekata i obilježja ekonomskog razvoja antičkog doba.
Ništa od toga ne bi bilo moguće bez vode, pa je akvadukt iz Vrane donosio vodu sve do Zadra. Zbog toga je jezeru gravitiralo stanovništvo rimskih gradova Iadere, Aenone, Scardone, Blandone, odnosno Zadra, Nina, Skradina i Biograda, koji su međusobno bili povezani javnim cestama, kao kapilarama, zbog kojih je i kucalo srce provincije Dalmacije, a posljedično cijelog Rimskog Carstva.
Posjetite Maškovića han
Znatno ranije, negdje u 3. tisućljeću pr.Kr. (iako ima speleoarheoloških ostataka starih i šest tisuća godina) na malenom otočiću u jezeru – Babinu škoju, ilirsko pleme Liburna utvrdilo je svoje bedeme i koristilo vodu jezera kao prirodnu barijeru od napadača.
No, srednji vijek, s kulturnim epicentrom u Vrani, zapravo je najintenzivnije povijesno razdoblje, a obližnje utvrde, poput Gradine na brdu Osridak iz 15. stoljeća, mletačke stražarnice iz 16. st. i najzapadnijeg spomenika islamske arhitekture u Europi – Maškovića hana iz 17. stoljeća, svjedoče o strateškoj važnosti jezera kroz stoljeća.
I danas su povijesni ostaci ekonomski iznimno važni, pa je primjerice Maškovića han pretvoren u vrhunski heritage hotel, u kojem je povijesni ambijent nadopunjen vrhunskom gastronomijom i vinotekom.
Vransko jezero najveća je kriptodepresija u Hrvatskoj
Posebno obilježje krajobraza Vranskog jezera čine spomenici težaka uzidani u kamenu, poput suhozida, ograda i malenih bunja, koje je ovdašnje stanovništvo koristilo do polovice prošlog stoljeća.
Kao jedinstven dokaz ingenioznosti ondašnjih ribara, na samo nekoliko minuta šetnje od lučice Prosika naići ćete na uzidane rupe u zemlji, a uvjereni smo da nećete ni iz desetog puta pogoditi čemu služe.
U zemlji uzidani kameni stošci, nezabilježeni na prostoru Mediterana, zapravo su kamene vrše za lov jegulja, na čijem su dnu maleni podzemni otvori kroz koje bi se jegulje provukle u unutrašnjost, no ne bi se mogle vratiti. To je bilo moguće jer je Vransko jezero najveća kriptodepresija u Hrvatskoj, gdje je površina iznad razine, no zato je dno ispod morske razine mora, a uz to je i, kao najniža točka Ravnih kotara, veliki spremnik za sve slijevne vode u okolici.
Zbog toga obilja vode, 1770. godine prokopan je kanal do mora, čime je voda postala bočata, pa su i neke riblje vrste, poput lubina, cipla, lista pa i komarče, nastanile ove vode u simbiozi sa slatkovodnim vrstama somom i linjakom.
Obiđite PP Vransko jezero kroz šest edukacijskih staza
Tako je ovo jezero i jedno od najpoželjnijih destinacija za sportske ribiče, od kojih se najviše cijeni kralj Vranskog jezera – šaran. No, s prokopanim kanalom, jezero je uz salinitet i neke nove vrste dobilo i drenažu, pa se zna dogoditi da se voda zbog vremenskih neprilika povuče, uzrokujući ozbiljne posljedice na krhki ekosustav.
Cijeli prostor, flora i fauna pa i djela čovjeka oko jezera interpretirani su sa šest edukacijskih staza koje će vas provesti teritorijem jezera. Na tom putu otkrit ćete kako je ovaj krški krajolik stisnut između mora i jezera bio zasađen lozom, no nakon filoksere koja je uništila dalmatinske vinograde težaci su zasadili oko 180 tisuća stabala maslina.
Zanimljivo je kako su maslinici na Modravama i danas u posjedu Murterana i Betinjana, jer je riječ o potomcima stanovnika Vrane koji su se sklonili u susjednu Betinu za vrijeme osmanlijskih provala, no danas se rijetki vraćaju i ubiru plodove ovog najvećeg maslinika u Hrvatskoj.
Lučica Prosika i ribarska kućica
Na jugozapadnom dijelu jezera, mala lučica Prosika i ribarska kućica iz 19. stoljeća djelo je ljudskih ruku, s portićem i info centrom, koji su uređeni u tradicijskom stilu i savršena su točka za obilazak jezera. Na nekoliko minuta hoda, malena je promatračnica, pa iako niste svjetski ljubitelj ptica, možda vas panorame snimljene s ove točke na kojima se vide jata močvarica uvuku u ornitološki svijet.
Naime, zbog 235 registriranih vrsta ptica, 1983. godine taj sjeverozapadni dio jezera proglašen je Ornitološkim rezervatom, dok je trideset godina kasnije Vransko jezero potpisnik Ramsarske konvencije, koja se brine o očuvanju močvarnih zemljišta.
Brojne aktivnosti djelatnika Parka prirode Vransko jezero omogućile su posjetiteljima da pri posjetu i obilasku jezera ne budu pasivni promatrači, već da kroz razne aktivnosti, programe i radionice spoznaju važnost močvarnog ekosustava, nauče prepoznavati ptice ili, pak, obnove koji stoljetni suhozid i tako se zauvijek vežu za ovo nevjerojatno mjesto.
Rijetki su oni koji će park obići drugačije nego vlastitim snagama, no Park prirode Vransko jezero, osim električnog vlaka, planira nabaviti i električni brod, kojim bi se prevozili posjetitelji do uskoro novouređenog pristupnog gata na Crikvinama, odakle je i najbliži put do info centra na Kamenjaku.
Krajem rujna upravo ovdje se slavi velika fešta lokalne kulture, čiji su neizostavni dio i jela nekih pradavnih jelovnika, poput prisnaca – tradicionalne pite od sira jedinstvenog baš za ovaj kraj. Ako baš ne želite pješačiti od jezera prema gore, drugim voznim sredstvima, preporučujemo bicikle, makar i električne, kojim se može doći iz sela Radoševaca i uživati u lokalnim igrama, tradicionalnoj glazbi i plesu.
Kajakom po Vranskom jezeru
U Centru za održivi aktivni turizam ‘BioSfera Biograd’, dva nacionalna parka Paklenica i Kornati, te tri parka prirode Telašćica, Velebit i Vransko jezero, nude sve aktivnosti na zaštićenim područjima, a posjetiteljima ponuditi jedinstveni uvid u toliko nedirnute prirode.
Za posjet Vranskom jezeru s dalekozorom najbolje je odabrati upravo jesen i zimu, a za one zainteresirane za kupanje i kajakarenje, najbolje je odabrati ugodnu vanjsku temperaturu, jer zbog male dubine, koja je u prosjeku oko dva metra, voda jezera se brzo hladi, ali i zagrijava.
Premda smo šetali makadamskim stazama u svim godišnjim dobima, pedalirali brojnim biciklističkim stazama, kojih ima pedesetak kilometara, najviše nas je ipak fascinirala vožnja kajakom po staklenoj površini jezera u svibnju, i to pred sam zalazak sunca, kada se krajolikom razliju pastelne crvenkasto-žute boje, a slike se pretvore u utiske koje vječno nosite sa sobom.
Tekst Filip Bubalo
Video PP Vransko jezero
Fotografije B. Kačan, I. Pervan, F. Bubalo & PP Vransko jezero
