Uvala Telašćica po kojoj je i cijeli Park prirode dobio naziv jedna je od najvećih i najbolje zaštićenih prirodnih luka Jadrana
Sjeverno od Kornata, praktički tamo gdje kornatski arhipelag prelazi u strmce Dugog otoka, ulazi se u Park prirode Telašćica. Tu, gdje se otvoreno more sudara sa stijenama visokim i do 200 metara, jedno je od onih mjesta što vas natjeraju da osjetite svoju prolaznost.
Park prirode Telašćica jednostavno čovjeku oduzima ego i bar načas omogućava da osjetimo jedinstvo s okolišem, pa možda i preispitamo svoju ulogu u ovom vremenu i prostoru.
Gdje se nalazi Park prirode Telašćica?
Uvala Telašćica po kojoj je i cijeli Park prirode dobio naziv nalazi se na jugoistočnom dijelu Dugog otoka (43˚ 53′ N, 15° 12.9′ E). Taj dio zaljeva koji je okrenut prema jugoistoku otvoren je prema susjednim Kornatima. Sam zaljev je vrlo razveden te sadrži nekolicinu uvala, rtova i pet otočića.
Telašćica je jedna od najvećih i najbolje zaštićenih prirodnih luka Jadrana, a sam zaljev je vrlo razveden, a sastoji se od tri dijela koja su međusobno odvojena suženjima. Ta tri dijela podsjećaju na tri jezera (lat. tre lagus), odakle vjerojatno potječe i samo ime Telašćica. Luka Telašćica je zaštićena od udara bure i juga, a u nizu njenih uvala i uvalica, ovisno o vjetrovima, uvijek se nađe dobro zaklonište.
Tri temeljna fenomena predstavljaju osnovna obilježja ovog područja: jedinstvena uvala Telašćica u kojoj su 25 malih plaža, strmci otoka Dugi otok ili takozvane ‘stene’, koje se uzdižu do 161 metar nad morem i spuštaju se u dubinu do 90 m, i konačno slano jezero Mir s ljekovitim svojstvima.
Najslikovitiji među otocima je otok Katina, a najneobičniji zasigurno Taljurić. Ukupna površina Parka prirode je 70,50 km2 i to 25,95 km2 na Dugom otoku i susjednim otočićima te 44,55 km2 na moru. U okolini su predivne obrađene livade, a na brežuljcima bogata mediteranska vegetacija s oko 500 biljnih vrsta i jednako bogatom faunom. Podmorski svijet broji preko 300 biljnih i 300 životinjskih vrsta.
Telašćicu je najljepše doživjeti po popodnevnom maestralu, kada je potrebno mnogo burdižavanja (letanja i ‘muškog’ jedrenja) da bi se doplovilo do uvale Mir, najpopularnije točke za istraživanje njegovih dragulja – slanog jezera i strmih klifova.
Impresivni klifovi Telašćice
Plovilo vežite za bovu u uvali Mir pa krenite u istraživanje obližnjih fenomena. Prošetajte uređenom stazom (2,2 km) uz fotogenične obale jezera, u kojem se možete i okupati, pa nakon toga posjetite impresivne klifove Parka prirode Telašćica koji će vas zasigurno hipnotizirati svojom ljepotom.
Možete se odlučiti i za upečatljivu šetnju (30 minuta ili više) duž klifova, koja će zasigurno ‘iznjedriti’ spektakularne fotografije te opravdati poneku prolivenu kap znoja.
Sidriti se može u svim za to prikladnim uvalama, dok je veliki broj bova postavljeno u najpopularnijoj uvali Mir te uvalama Tripuljak, Kruševica i Kučinmul. Bove se ne naplaćuju, ali svaki posjetitelj parka dužan je platiti ulaznicu u park.
Slano jezero Mir
Uz istočnu stranu Telašćice, koja je cijela u zavjetrini od bure, najomiljenija je uvala Ćuška Duboka. U dnu uvale dubina mora je svega tri metra, a tu obavezno treba vezati krmene konope na obalu. Od juga ćete biti najbolje zaštićeni u uvali Mir, kao i u trećem, najzatvorenijem dijelu Telašćice. Ako se očekuje nevera, savjet neiskusnijim jedriličarima je da ne vežu krmene konope za obalu.
Slano jezero Mir poznato je po ljekovitom mulju i endemskoj jegulji ‘kajman’ koja naraste i do 3 kg, ali ne brinite se, bezopasna je. S vanjske strane uvale Telašćica uzdižu se klifovi, poznate dugootočke ‘stene’, koji su visoki više od 150 m, a s njih puca spektakularan pogled na otvoreno more.
Kako je zadnjih godina PP Telašćica postala svojevrsno utočište za napuštene magarce na Dugom otoku, možda vam i oni požele dobrodošlicu!
Fotografije TZO Murter-Kornati, V. Jakupović, M. Jelavić & I. Pervan