Prirodna škrinja s blagom idealno je odredište za sve one koji kroz aktivni odmor žele doživjeti osjećaj iskonske divljine
Razmišljate li o jesenskim izletima, nemojte zapostaviti najveću hrvatsku planinu i Nacionalni park Sjeverni Velebit, prostor koji je pravi mozaik sastavljen od različitih staništa koja su dom mnogim biljnim, gljivljim i životinjskim vrstama čije se bogatstvo tek počelo otkrivati.
Upravo je ta raznolikost krških oblika, živoga svijeta i krajobraza, koje je dobrim dijelom stvorio čovjek, bila razlogom proglašenja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. A zbog svojih vrijednosti taj je nacionalni park i dio ekološke mreže Natura 2000.
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Sjeverni Velebit idealno je odredište za sve one koji prednost daju aktivnom odmoru i rekreaciji u netaknutoj prirodi, uz osjećaj iskonske divljine, bilo da se radi o planinarenju i šetnji, fotografiranju ili bicikliranju. Najpoznatiji lokaliteti ovog nacionalnog parka su Zavižan, Velebitski botanički vrt, Premužićeva staza, Alan, Lubenovac i Štirovača, među kojima je čuvena ‘premužićka’ vjerojatno najpopularnija planinarska staza u Hrvatskoj.
Također, unutar područja parka nalazi se i Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, te dva botanička rezervata – Visibaba, stanište endemske biljke hrvatske sibireje, te Zavižan – Balinovac – Velika kosa, unutar kojega je i Velebitski botanički vrt. Posjetiteljima je na raspolaganju više od 30 planinarskih staza koje vode različitim krajolicima te pružaju brojne mogućnosti otkrivanja ovog prostora.
Radi lakšeg snalaženja, planinarske staze označene su markacijama, a na raskrižjima staza postavljeni su putokazi s potrebnom prosječnom dužinom hoda u satima. Gotovo svaka od staza vodi do planinskih vrhova koji su ujedno prekrasni vidikovci, kako na more i otoke, tako i na Liku. Postojeće planinarske staze i putovi pogodni su i za ostale aktivnosti, kao što su trekking i hiking.
Što vidjeti u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit?
Jedan od najpoznatijih lokaliteta u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit je Zavižan. Na 1594 metra nadmorske visine, ispod vrha Vučjak, smješten je Planinarski dom Zavižan i najstarija visinska meteorološka postaja u Hrvatskoj, osnovana 1953. godine. S obzirom na lagani prilaz i postojanje planinarskog doma i drugih sadržaja za posjetitelje, Zavižan je vrlo dobra polazna točka za planinarske ture po Velebitu.
Popnete li se planinarskim stazama na neki od okolnih vrhova – vidikovaca, otvorit će vam se prekrasan pogled na kvarnerske otoke i Liku. Upravo vizure koje se pružaju sa skupine zavižanskih vrhova (Veliki Zavižan, Balinovac, Velika (Zavižanska) Kosa, Vučjak) ostavljaju najveći dio posjetitelja Sjevernog Velebita bez daha. Drugi zanimljiv lokalitet je Velebitski botanički vrt, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 1480 metara, a u njegovu središnjem dijelu je Balinovačka ponikva, oko koje vodi kružna kamenita staza duga 600 metara.
Danas u vrtu raste oko 300 biljnih vrsta, od kojih su neke samonikle, dok su druge donesene s ostalih dijelova Velebita. Za obilazak vrta potrebno je oko sat vremena laganog hoda, a najbolje ga je posjetiti tijekom lipnja i srpnja kad je većina vegetacije u cvatu.
Velebit Jeep Safari
Kroz Velebit Jeep Safari imate priliku Velebit doživjeti na drukčiji način te otkriti čudesnu scenografiju prirodnih ljepota i skrivenih vidikovaca koji oduzimaju dah. Vozeći se planinskim cestama, pred vama će se izmjenjivati pejzaž koji je u isto vrijeme surov, ali i bogat krškim oblicima, dok vam s druge strane dopire miris Jadranskog mora i pruža pogled na zadarski arhipelag i obalu.
Vožnja započinje Jadranskom magistralom od Starigrada prema mjestu Modriču, nastavlja se makadamskom cestom u podnožje Svetoga brda, visokog 1753 m/nm, i dalje vijugavom cestom koja vodi na 800 m visoku livadu, do zapuštenih pašnjaka i ostataka pastirskih stanova na Malim Libinjama. Prolazeći između južnih i sjevernih vrhova Južnog Velebita, dolazi se do samog podnožja vrha Tulove grede, na najvišu točku te ceste – na 1000 m.
Od čudesnih Tulovih greda put vodi Majstorskom cestom, nastalom 1833. godine, prvom cestom koja je povezala kontinentalnu Hrvatsku i obalu, a koja spaja Obrovac i Sveti Rok, na sjevernoj, ličkoj strani. Brzopotezni boravak na Velebitu pružit će vam nezaboravne trenutke i vidike koji spajaju kontinentalnu i morsku Hrvatsku, dok za one skrivene ljepote automobil ipak treba ostaviti parkiran, te se pješice uputiti u hrvatsko carstvo divljine.
Premužićeva staza, remek-djelo graditeljstva
Također preporučujemo šetnju Premužićevom stazom, pravim remek-djelom graditeljstva jer je građena u kamenu – suhozidu, te je položena tako da na vrlo jednostavan način vodi u najsurovije i najkrševitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove. Staza je najljepša u dijelu koji prolazi kroz Rožanske kukove, vijuga kroz kamene gromade, fantastično carstvo krša koje je priroda stvorila.
Velebit krase veliki, naizgled goli blokovi stijena s mnoštvom pukotina i škrapa, šumska prostranstva, travnate krške doline i brojne ponikve, lokve i jame
Tu je pedesetak kamenih vrhova viših od 1.600 metara, rastrgane okomice, odlomljene litice, bogatstvo za alpiniste i atrakcija za posjetitelje. Premužićeva staza je dobro poznata planinarima i ljubiteljima prirode, dio ima i poučni karakter, jer se uzduž puta postavljaju ploče s natpisima za posjetitelje koje govore o različitim biomorfološkim obilježjima planine, a proteže se hrptom planine od Zavižana do Baških Oštarija u srednjem Velebitu i duga je 57 km.
S Premužićeve se staze odvaja nekoliko uspona na neke od najljepših vrhunaca sjevernog i srednjeg Velebita – Gromovaču, Crikvenu, Šatorinu i druge. Kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit prolazi 16 km staze, a na otprilike dva sata hoda od Zavižana nalazi se planinarsko sklonište Rossijeva koliba
Pastirski stanovi
Idući dalje stazom prema jugu, dolazi se do Alana, jednog od najznačajnijih velebitskih prijevoja, koji spaja Liku s morem. Sa širom okolicom Alan je područje prostranih planinskih travnjaka, duliba i padeža, iznad kojih se uzdižu slikoviti vrhovi, s prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti, do kojih vodi nekoliko planinarskih staza.
Prostrani velebitski travnjak Lubenovac privlači brojnim ostacima starih stanova i suhozida koji svjedoče o nekadašnjem životu ljudi na planini i predstavljaju kulturnu baštinu ovoga kraja.
Brojni ostaci starih stanova i suhozida svjedoče o nekadašnjem životu ljudi na planini
Obnovom pastirskih stanova na području parka stvoreni su preduvjeti za boravak ljudi te za uvođenje tradicionalnog stočarstva kao neophodne mjere namijenjene očuvanju biološke raznolikosti. Ti objekti služe i za smještaj posjetitelja, a boraveći u njima upoznat ćete tradicionalni način života i rada na Velebitu te spoznati koliko je takav način života bio u potpunom suglasju s prirodom i koliko se zapravo temeljio na principima održivosti.
Kuća Velebita u selu Krano
Na južnom dijelu parka smještena je prostrana dolina Štirovače, područje izuzetno bogatih šuma smreke i jele i jedino vlažno stanište u parku. U selu Krasnu, jednom od najvećih hrvatskih planinskih naselja, nalazi se Kuća Velebita, u kojoj se tijekom cijele godine na moderan i atraktivan način prezentiraju prirodne i kulturne vrijednosti ovog nacionalnog parka.
U Kući Velebita možete saznati što posjetiti i doživjeti u parku, Krasnu i okolici, više o klimi, vrstama i staništima, kulturnoj baštini, geologiji i podzemlju Sjevernog Velebita. Od mnogobrojnih atrakcija izdvojili bismo 3D model Sjevernog Velebita, kao i VR naočale – pogled na Velebit iz ptičje perspektive i brlog medvjeda, zvuk venućeg stabla smreke, mirise šume i travnjaka, ali ovdje možete osjetiti i jačinu bure pomoću buromata.
Lukina jama – najdublja jama Dinarida
Poseban je naglasak stavljen na duboke jame kao na jednu od osobitosti parka. Upoznat ćete se s geologijom i procesom nastanka jama, povijesti i tehnikama njihova istraživanja, te ćete dobiti uvid u specifičan životinjski svijet podzemlja. Spomenimo da je područje Strogog rezervata, zbog velikog broja dubokih jama, jedno od najzanimljivijih speleoloških lokaliteta svijeta.
A čak su četiri jame dublje i od tisuću metara: Lukina jama-Trojama (najdublja jama Dinarida), Nedam, Slovačka jama i Velebita. U jamama žive i neobične životinje, navikle na stalnu tamu i visoku vlagu, a neke od tih životinja su endemi, ne samo Sjevernog Velebita, nego i sjevernih Dinarida.
S obzirom na to da jame nisu otvorene za posjetitelje, upravo zahvaljujući Kući Velebita i atrakciji ulaska u jamu kroz poseban ‘lift’, i taj mističan i većini nedostupan svijet podzemlja sada gotovo svatko može doživjeti. Za planine se obično kaže da ih treba osvojiti, no Velebit je planina koja osvaja svoje posjetitelje.
Fotografije Mario Romulić, Boris Kačan, HTZ/Ivan Šardi & JU NPSV/Domagoj Korais