Nacionalni parkovi i parkovi prirode: Priča o kamenim jadranskim brodovima

8 MINUTES READ
00:18:42

Na Jadranu jednostavno postoje mjesta koja su prva među jednakima. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog atributa kojima su zaslužila status morskih zaštićenih područja. To su nacionalni parkovi Mljet, Kornati i Brijuni te parkovi prirode Lastovsko otočje i Telašćica, biseri na hrvatskoj obalnoj kruni

Često se u raznim časopisima objavljuju reportaže o mjestima ‘koja morate posjetiti’. No s obzirom na to da je najveća ljepota boravka na moru upravo u tome što se ništa ne mora, ta mjesta vjerojatno nisu ona koja morate vidjeti – nego ćete ih eventualno, nakon što ih jednom vidite, poželjeti vidjeti ponovno.

Boris Kacan Mljet 01

Ploviti, posjedovati brod, znači uživati slobodu i kakvo god bilo vaše plovilo, mali gumenjak ili luksuzna jahta, pokretao ga motor ili jedra, uvijek sa sobom nosi moć kretanja i istraživanja. Daje slobodu otkrivanja skrivenih uvala i užitak borbe s otvorenim morem. More je otvorena cesta i stoga nam je mnogima dizanje sidra ujutro – ne znajući gdje ćemo ga uvečer spustiti – jedno od najvećih zadovoljstava u vezi s boravkom na moru.

Ipak, ovo nije priča o brodovima koji vas nekamo odvode: ovo je priča o ‘brodovima’ koji ne plove, ali s kojih ne želite otići – riječ je o nacionalnim parkovima i parkovima prirode na našem Jadranu, o ‘kamenim jadranskim brodovima’.

Nije mi namjera obezvrijediti neupitnu ljepotu drugih jadranskih otoka, ali jednostavno postoje mjesta na Jadranu koja su prva među jednakima. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog atributa kojima su zaslužila status morskih zaštićenih područja. To su nacionalni parkovi Mljet, Kornati i Brijuni te parkovi prirode Lastovsko otočje i Telašćica, biseri na hrvatskoj obalnoj kruni.

Nacionalni park Mljet

Nacionalni Park Mljet Panorama 01

Prema legendi, antički junak Odisej sedam je godina proveo na Mljetu, kao zatočenik nimfe Kalipso, pošto se nasukao na hrid Ogiran (koja i danas predstavlja opasnost moreplovcima), te doplivao do špilje kojoj su dali njegovo ime. Iako je na Mljetu boravio protiv svoje volje, vjerujemo da mu nije bilo toliko loše na najšumovitijem jadranskom otoku. Osim toga, Homerov ‘trač’ kaže da je bio ljubavnik prelijepoj nimfi… stoga vodite računa da ne zaglavite na Mljetu, posebice ako vas negdje čeka bolja polovica.

Kad govori o Mljetu, čovjek zapravo ne zna odakle bi počeo. Dva slana jezera (dubine 27 i 46 m) u središtu otoka svakako su i sama vrijedna posjeta, ali maštu golica ono što skrivaju ispod površine. Nažalost, ne mogu se pohvaliti čudovištima poput ihtiosaura iz škotskog Loch Nessa, ali 26 milijuna godina stare meduze svakako su fenomen.

Osim toga, za razliku od čudovišta koji postoji samo na nejasnim ‘fotografijama’, postojanje ovih, do pola metra dugih, meduza nije upitno. Nedoumice, međutim, izaziva njihovo podrijetlo, jer su ta jezera – zapravo duboki zaljevi spojeni s morem – nastala podizanjem razine Jadranskoga mora nakon zadnjega ledenog doba, prije otprilike 15 tisuća godina, pa starost meduza gotovo 2000 puta nadmašuje starost jezera.

Ali, ostavimo taj misterij znanstvenicima koji, s obzirom na specifične ekološke uvjete što prevladavaju u jezerima, predviđaju da bi u njima, uz meduze, mogli pronaći još mnoge dosad nepoznate vrste životinja, ponajprije puževa i školjkaša. Osim toga, u jezerima postoji i najveći poznati greben kamenoga koralja u Jadranu.

Korisna informacija svakom pustolovu koji zaluta na Mljet svakako će biti legenda da se spomenutim meduzama pripisuje nestanak više od stotinu ljudi samo u ovome stoljeću. Kada bi to bila istina, priča o Mljetu bila bi apsolutno zanimljivija; ali ipak se radi o ‘bajci’ – ne nestaju ljudi, a zasad ni meduze, premda čovjek nedvojbeno jest najveća prijetnja njihovu opstanku.

Park prirode Lastovsko otočje

Parr Prirode Lastovo Panorama 01

Ako otoke uspoređujemo s brodovima, Lastovo je jedna sasvim drugačija lađa. Začudan spoj pitomine i divljine, baš kao i more koje ga okružuje, ‘jedrenjak’ izvan prostora i vremena… Lastovo je usamljena pučinska galija kojoj je izolacija blagoslov i prokletstvo. Arhipelag otisnut u otvoreno more ostao je originalan kroz burnu povijest obilježenu različitim vladarima. To je Lastovo, otok koji su Rimljani nazvali carskim.

Na Lastovu je život uvijek bio borba s izolacijom, osvajačima, morem… I proglašenje najmlađega zaštićenog morskog područja u Hrvatskoj bilo je u znaku borbe zagovornika suprotstavljenih interesa – a čini se da još nije prestala.

Ipak, najveću bitku Lastovci vode sami sa sobom: protiv vlastitog izumiranja. Djece je sve manje, a i sve se manje mladih, nakon školovanja, odlučuje vratiti na otok. Ipak, proglašenjem parka prirode stvaraju se preduvjeti za bolji život i okvir za očuvanje bogate prirodne i kulturne baštine Lastova. A ta je baština naprosto nevjerojatna.

Podmorje Lastova vrvi olupinama antičkih brodova (dakle, oprez!) i fantastičnom raznolikošću života, uključujući mnogobrojne rijetke i ugrožene organizme. Jedna je od najznačajnijih zanimljivosti otoka jest Lastovski poklad, spoj karnevalske tradicije i slavlja u čast obrane od katalonskih gusara u srednjem vijeku.

Gusari, za opsjedanja grada Korčule, poslali su na Lastovo izaslanika koji je od Lastovaca zatražio da se predaju… što je značilo da budu opljačkani, odvedeni u roblje. Buntovni su otočani poslanika nimalo pokorno zarobili, na što su bijesni gusari okrenuli brodovlje prema Lastovu – ali, digao se olujni garbin, rastjerao katalonsku flotu i ‘utemeljio’ lastovsku feštu za sva vremena.

Naime, otočani su u velikom veselju, uz zvonjavu zvona i oduševljene poklike, poslanika posjeli na magarca leđima prema naprijed, prošetali ga gradom i na kraju spalili!

Nacionalni park Kornati

Nacionalni Park Kornati Panorama 01

Ako su Mljet i Lastovo ‘kameni brodovi’, onda su Kornati vječno usidrena flota. Ukupno 89 otoka, otočića, hridi i grebena tvore arhipelag za koji je George Bernard Shaw napisao da ga je Svevišnji stvorio posljednjega dana stvaranja svijeta, i to od suza, zvijezda i daha. Nakon ove definicije, teško da bilo što može bolje dočarati ljepotu Kornata, najvećega zaštićenog morskog područja u Hrvatskoj. Stoga je ‘izgubiti se’ u Kornatima jedno od najvećih zadovoljstava koje si nautičar može priuštiti.

U prirodi svaka vrsta i jedinka ima važnu ulogu, osobito u osjetljivim područjima kakvi su nacionalni parkovi i parkovi prirode. Biljka ili životinja na koju naiđete tijekom šetnje, plivanja ili ronjenja, možda je upravo jedna od posljednjih svoje vrste. Stoga odgovornim ponašanjem u prirodi svatko može dati doprinos očuvanju tih bisera Mediterana

To je učinio i britanski kralj Edward VIII., koji je slavu stekao kao vladar kojemu je ljubav bila važnija od krune. Prije nego što je 1936. abdicirao, proveo je ljeto jedreći našim Jadranom i (navodno!) upravo u tišini Kornata razriješio dvojbu – voljena Miss Simpson ili kraljevska kruna? Dok se provlačite između otoka, nemojte da vas prevari golotinja kornatskih škoja. Samo biljnih vrsta na otočju raste više od 700, dok se o životinjama – kojih također ne manjka – malo zna, jer dosad nije bilo sustavnih istraživanja.

Međutim, ono što je na kopnenoj površini Kornata možda i skriveno, u podmorju ne pati od lažne skromnosti. Kornati su san svakog nautičara i podvodnog istraživača – kako je rekao jedan jedriličar: ‘Ni sam ne bih te otoke bolje rasporedio.’

Park prirode Telašćica

Park Prirode Telascica Iz Zraka nacionalni parkovi i parkovi prirode

Sjeverno od Kornata, točno na mjestu gdje kornatski arhipelag prelazi u strmce Dugog otoka, ulazi se u Park prirode Telašćica. Tu, gdje se otvoreno more sudara sa stijenama visokim i do 200 metara, jedno je od onih mjesta što vas natjeraju da osjetite svoju prolaznost. To mjesto jednostavno čovjeku oduzima ego i bar načas omogućava da osjetimo jedinstvo s okolišem, pa možda i preispitamo svoju ulogu u ovom vremenu i prostoru.

Za razliku od strmaca, na suprotnoj strani, u blagom padu obala se spušta u najveću i najsigurniju prirodnu jadransku luku, prema kojoj je uvala Telašćica i dobila ime. Naime, sama uvala podijeljena je uskim prolazima u manje, pa izgleda poput tri jezera (tre lagus), zahvaljujući čemu je idealan zaklon za nautičare.

Zanimljivo je da se Telašćica spominje i kao postojbina prve organizirana ribarske družine u Dalmaciji, koja je tijekom 11. stoljeća u toj uvali lovila lokarde, što potvrđuje višestoljetni suživot stanovnika ovoga kraja s morem. Posebno mjesto u mitologiji Telašćice zauzima hrid Taljurić, u jugozapadnome dijelu parka.

Na toj neobično ravnoj vapnenačkoj ploči, promjera 60 metara i oko 3 metra nad morem, nema vegetacije, jer je za uzburkana mora posve prekrije pjena valova… a tada, prema lokalnoj legendi, na njoj se skupljaju vile. Ipak, s obzirom na to da more tu zna biti prevrtljivo, preporučujemo da ne provjeravate istinitost toga mita.

Nađete li se u šetnji oko slanoga jezera Mir, krškog fenomena Telašćice – postanjem je kraška vrtača, podzemnim prolazima povezana s morem – nemojte da vas uplaše pričom o kajmanima; radi se samo o povećim jeguljama… bar tako domaćini smiruju turiste. Sam park je dovoljno čaroban da nas ni nazočnost neočekivanih ‘beštija’ ne bi trebala iznenaditi.

Iako nije sigurno vrebaju li na kupače u jezeru kajmani, u obližnjem moru prije nekoliko godina otkrivena je mesojedna spužva, druga takva u svjetskim morima. Inače se hrani samo planktonom, pa kupači nisu ugroženi – ali tamošnji riblji fond itekako jest. Telašćica je žrtva prelova, kao i cijeli Jadran, ali to je neka druga priča.

Nacionalni park Brijuni

Nacionalni Park Brijuni Panorama nacionalni parkovi i parkovi prirode

Brijuni su, jednostavno rečeno, Hollywood među morskim zaštićenim područjima u Hrvatskoj. Još od rimskog doba to je otočje privlačilo visoko društvo pa ondje danas nalazimo ruševine rimskih vila i bizantskih utvrda, a iz novije povijesti rezidencije obitelji Kuppelwieser, vlasnika Brijuna o smjeni 19. i 20. stoljeća, te poslije sagrađene hotele i ljetovalište Josipa Broza Tita, koji je na Vangi provodio i više od četiri mjeseca godišnje. Brijuni su oaza mira i kad ih jednom vidite, jasno vam je zašto.

Prema legendi, nastali su od rasutih djelića raja koje su anđeli zaštitili morskim valovima kako ih vrag ne bi mogao odnijeti! Tito je ondje često ugošćivao svjetske državnike, a dragi su mu gosti bili i glumačke zvijezde poput Elizabeth Taylor i Richarda Burtona. Navodno je na Brijunima i ljubovao sa Sophijom Loren, kojoj je uživao sam pripremati hranu.

I danas su Brijuni pravi magnet za zvijezde, ali i otvoreni za posjetitelje koji s obje noge čvrsto stoje na zemlji. Jednako tako na brijunskom su mulju stajali dinosauri prije više od 100 milijuna godina te stoga danas nailazimo na njihove okamenjene tragove.

Brijuni zaista podsjećaju na filmski Jurski park, jer su i bez dinosaura poprilično ekstravagantni: kako je Tito često dobivao na dar razne egzotične životinje, od slonova do papiga, tako – vozeći se električnim automobilima – možete razgledavati zebre, antilope, nojeve, ljame i slične životinje koje se u mediteranski okoliš uklapaju koliko i snijeg u tropsku šumu. Ali upravo je zato posjet Brijunima i poprilično nadrealno iskustvo.

Tako, dok s aspekta bogatstva flore i faune (u što ne ubrajamo unesene životinje tropskog i suptropskog svijeta) ne možemo reći da Brijuni zaprepašćuju, otoci su to zaista interesantne prošlosti i iznimno bogate kulturne baštine koji vas neće ostaviti ravnodušnima.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode: Kako se ponašati?

Kornati Otok Panorama 01

U prirodi svaka vrsta i jedinka ima važnu ulogu, osobito u osjetljivim područjima kakvi su nacionalni parkovi i parkovi prirode. Biljka ili životinja na koju naiđete tijekom šetnje, plivanja ili ronjenja, možda je upravo jedna od posljednjih svoje vrste. Stoga odgovornim ponašanjem u prirodi svatko može dati doprinos očuvanju tih bisera Mediterana – s time što se u zaštićenim područjima, osim uobičajena kodeksa ponašanja na moru, treba pridržavati i dodatnih pravila:
– Ne smije se brati niti uništavati bilje
– Ne smiju se uništavati niti otuđivati mineralne ni ostale špiljske strukture
– Ne smije se kampirati izvan označenih zona
– Ne smije se paliti oganj
– Ne smije se bacati smeće; u moru i na kopnu plastična se boca razgradi za 450 godina
– Ne smiju se bacati opušci
– Ne smiju se uništavati, oštećivati niti otuđivati predmeti na arheološkim nalazištima (u moru i na kopnu), ostaci raznih kultura, te spomenici kulture
– Ne smije se uznemiravati životinje.
– Ronite li, činite to odgovorno
– Ako je moguće, privežite plovilo umjesto da ga sidrite, nikako ga ne sidrite na livadama morske cvjetnice posidonije
– Pri ronjenju pazite da ne oštetite i ne uznemirite morske organizme – iz mora izađite samo s onim što ste ponijeli

Tekst Mosor Prvan

Fotografije Boris Kačan, Nacionalni park Kornati, Ivo Biočina/HTZ

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Ovo je fotografija Ivica Kostelić regata Sport

IVICA KOSTELIĆ BLOG Ocean dobrih ljudi i sjajnih jedriličara

U novom blogu za Yachts Croatia, Ivica Kostelić piše o svojem prvom prelasku oceana s jedrilicom Klase 40, Optimus Prime, na regati Les Sables-Horta Les …

Ovo je fotografija Ivan Kljaković Gašić, ACI Sail Intervjui

Ivan Kljaković Gašpić: Budućnost elitnog jedrenja na Jadranu

Istaknuti hrvatski jedriličar Ivan Kljaković Gašpić, osvajač srebra i bronce na svjetskim prvenstvima, višestruki europski prvak i trostruki sudionik Olimpijskih igara, nešto više od godinu …

Ovo je fotografija Portus Beach Bar D-Marin Croatia Marine

Neka počne sezona uživanja u moru

D-Marin Hrvatska ove sezone donosi sjajne vijesti i posebna iznenađenja – kako bi se gosti u marinama osjećali još ugodnije i još više uživali u …

Ovo je fotografija ivica kostelic na jedrilici Sport

IVICA KOSTELIĆ BLOG 50 nijansi normandijske sive

U drugom nastavku bloga za Yachts Croatia, Ivica Kostelić piše o pripremama za prvu regatu sezone u Class 40, Normandy Channel Race, u kojoj će …

Ovo je fotografija uvala vela luka otok krk marina punat Marine

Pet uvala za nautičare u blizini Marine Punat

Marina Punat idealna je polazišna točka za obilazak uvala u morskom prostranstvu Kvarnerića i upoznavanje ljepota Cresa, Krka, Raba, Paga, Oliba, Silbe, Ilovika i Lošinja …

Ovo je fotografija vinograda na poluotoku Pelješac Plovidba

Pelješac: Poluotok soli, kamenica i vina

Mikrokozmos za sebe – poluotok Pelješac – i danas je svojevrsna ‘terra incognita’ kao i u dugim stoljećima dubrovačke republike, kada se dijelio na urbani …

Ovo je fotografija Bali 4.6 u plovidbi a testu Testovi

Bali 4.6 na testu: Predvodnik klase

Kao nasljednik modela 4.5, od kojeg su dizajneri uzeli najbolje sastojke, nastao je  moderan katamaran Bali 4.6 zaobljenih i mekih linija eksterijera, koji cilja na …

Jahting

Ljetna prilika za Frauscher 1414 Demon

Frauscher se svrstava među rijetke proizvođače čija ćete plovila prepoznati ‘na kilometar’, a upravo je takav ‘prvak stila’ i njihov najveći model 1414 Demon čiji …

Ovo je fotografija Teo Ivanišević i Luka Miletić, projekt Croeat Intervjui

Teo Ivanišević & Luka Miletić: Croeat jahtama nudi samo najbolje hrvatske proizvode

Prvoklasan izbor hrvatskih namirnica, vrhunska usluga i zarazni entuzijazam odlike su novog servisa za opskrbu jahti koji su pokrenuli Teo Ivanišević i Luka Miletić Teo …

Ovo je fotografija Breitling Superocean Heritage Ocean Conservancy Limited Edition ronilački satovi Luksuz

Ronilački satovi s ekološkim potpisom

Ronilački satovi posvećeni tajnovitim dubinama mora, veličanstvenim morskim bićima i legendarnim istraživačima podižu ekološku svijest o važnosti oceana za ljudsku civilizaciju IWC Aquatimer Chronograph Edition …

Ovo je fotografija restoran festa Gastronomija

Tri kornatske prijestolnice gastronomije: Fešta, Opat i Žakan

Plovidba predivnim labirintom Kornata nije potpuna bez užitaka na tanjuru. Restoran Fešta, Konoba Opat i Konoba Žakan nautičarima nude jedinstven doživljaj lokalne povijesti, tradicije i …

Ovo je fotografija Ivica Kostelić regata Sport

IVICA KOSTELIĆ BLOG Ocean dobrih ljudi i sjajnih jedriličara

U novom blogu za Yachts Croatia, Ivica Kostelić piše o svojem prvom prelasku oceana s jedrilicom Klase 40, Optimus Prime, na regati Les Sables-Horta Les …

Scroll to Top