Brijunska oda hedonizmu

by Yachts Croatia

Mondeno ljetovalište za jet-set i predsjednička rezidencija, ali i svijet spokoja i tišine, tik uz more

Brojke 44°54’60.0”N i 13°45’60.0”E većini ljudi djelovat će kao komplicirana matematička operacija. No, to su GPS koordinate Brijunskog otočja. Četrnaest zelenih dragulja uronjenih u morsko plavetnilo. Dva najveća otoka su Veliki Brijun i Mali Brijun, manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim. Jedan od osam nacionalnih parkova Hrvatske izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Blaga klima i pogodni zemljopisni uvjeti, duboko u kopno uvučeni zaljevi te dobro branjeni visinski položaji, osigurali su kontinuitet djelovanja čovjeka na otoku od prapovijesti do najnovijeg doba. Na relativno malom otočju, površine nešto veće od sedam četvornih kilometara, evidentirano je stotinjak lokaliteta i objekata arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti koji obuhvaćaju razdoblje od prvog neolitskog naselja poluzemunica u zaljevu Soline do stvaranja mondenog ljetovališta i lječilišta početkom proteklog stoljeća te predsjedničke rezidencije koju su tijekom 25 godina (1954. – 1979.) pohodili državnici čak trećine zemalja diljem svijeta. Brijune nazivaju i Rajskim otocima. Prema jednoj legendi Stvoritelj je dio Zemlje naumio oblikovati prema slici Raja.

Brijuni

Na Velikom Brijunu pronađeno je više od 200 otisaka stopala dinosaura, a prvi tragovi ljudi sežu u treće tisućljeće prije Krista

Tako je nastala Istra, nalik vrtu obraslom predivnim drvećem i prostranim livadama, koji oplakuje plavo more i poziva ljude sretnom životu. No, ljubomorni vrag uništio je njegovo djelo razrezavši vreću u kojoj je anđeo nosio ostatke neiskorištenog kamenja te se tisuće kamenih stijena prosulo po istarskoj zemlji, zemlji kontrasta, u isto vrijeme pitomoj i surovoj, plodnoj i škrtoj, sunčanoj i oblačnoj. Rastuženi anđeli su prikupili djeliće Raja preostale među rasutim kamenjem i zaštitili ih morskim valovima. Tako su nastali Brijuni. Ovako sažet životopis otoka koji pomno čuva tragove pet tisućljeća ljudskog djelovanja, čini legendu o njegovu postanku stvarnom, a dolaskom na otok pred nama se u jedinstvenom skladu flore, faune i baštine otvara djelić iskonskog raja, izniman spoj u tirkiznomodro more utonulog uvijek zelenog otočja čije su uvale i brežuljci prošarani životnom bjelinom istarskog kamena. Tijekom mlađeg kamenog doba stanovnici Brijuna bili su ratari i ribari, a oruđe i oružje izrađivali su od kamena. Njihovo naselje nalazilo se u uvali Javorika. U brončano doba, da bi se obranili od neprijatelja, naselja su gradili na brežuljcima i potom ih ograđivali kamenim bedemima. Takva naselja zovemo gradine. Od kasnog brončanog doba u Istri žive Histri, pleme prema čijem je imenu nazvana Istra. Histri su bili gusari koji su često napadali rimske lađe. Nakon mnogih sukoba, Rimljani su ih pokorili 177. g. prije Krista u bitci kod Nezakcija. U rimsko doba na Brijunima su izgrađene brojne vile u kojima se stanovalo i proizvodilo maslinovo ulje. Tada su Brijuni nosili latinski naziv Insulae Pullariae.

Brijuni

Safari park Brijuni jedini je takav park u Hrvatskoj

U 6. st. Brijunima je zavladao Bizant, potom slijede Franci, Venecija i Austro-Ugarska. Turistička era otočja započinje 1893. godine, kada je austrijski industrijalac Paul Kupelwieser kupio Brijune za 70 tisuća zlatnih forinti. U to vrijeme otoci su bili zapušteni, a otočjem je harala malarija. Oslobođenje otoka od malarije bilo je za Paula Kupelwiesera iznimno važno. Pročitavši u novinama kako ugledni njemački bakteriolog dr. Robert Koch namjerava u Italiji proučavati malariju, napisao mu je pismo sa svojim opažanjima o toj bolesti. Koch je uskoro poslao svoje suradnike, a i osobno je u dva navrata 1900./1901. godine posjetio otok te ustanovio da je uzročnik malarije anopheles, komarac šarenih krila. Kupelwieser mu je u znak zahvalnosti u jednom od kamenoloma 1908. godine podignuo spomenik. Nakon toga kreće preobražaj Brijuna u prekrasno ljetovalište i lječilište koje su posjećivale brojne poznate ličnosti. Tu su se odmarali austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand, slikar Gustav Klimt, kompozitor Richard Strauss, književnici George Bernard Shaw, Thomas Mann i mnogi drugi. No, pravi procvat otočje je doživjelo 50-ih godina, kada je Tito na otočju napravio rezervat za suradnike i internacionalni jet-set. Statistika kaže da je Josip Broz na Brijunima ugostio 90 predsjednika država iz 60 zemalja. Osim što je s Nasserom i Nehruom potpisao Brijunsku deklaraciju, ugostio je De Gaullea, Brandta, Brežnjeva, Churchilla, Hruščova, Sadata, Saddama Husseina, kubanskog predsjednika Fidela Castra. U doba bez društvenih mreža Brijuni su svoju popularnost gradili i kroz posjete slavnih filmskih lica.

Brijuni

Brijunska riva ljeti je puna nautičara koji razgledavaju ovaj čudesni nacionalni park

Tako je 1970. Brijune na nekoliko dana posjetila Sophia Loren sa suprugom Carlom Pontijem, a godinu dana kasnije na otočju su boravili Richard Burton i Liz Taylor. U novije vrijeme u brijunske su se čarolije uvjerili Angeline Jolie, Naomi Campbell, Placido Domingo… Doživjeti Brijune znači koračati kroz povijest, upoznati razne kulture i civilizacije koje su ostavile svoj neizbrisiv trag i time otočje obogatile magičnom tajanstvenošću. Zalasci sunca nad Kastrumom, vožnja biciklom pitomom divljinom, igranje golfa na obali mora pod stoljetnim borovima, livade pune jelenske divljači u smiraj dana, ne mogu se opisati riječima. Otkrivajući dio po dio te skrivene i vjekovima čuvane ljepote iz dana u dan sve se više počinje osjećati ta neodoljiva privlačnost koja tjera na ponovno vraćanje i prepuštanje brijunskoj čaroliji. I legendarnom 57-godišnjem kakaduu Kokiju. On je poznata faca i s njime su se fotografirali mnogi posjetitelji otoka, među ostalim i princeza Carolina od Monaca i John Malkovich. Hoteli i vile utonuli u svijet spokojstva i tišine, tik uz more, upotpunjuju magičan doživljaj koji pružaju Brijuni. Upravo zato su idealno mjesto za odmor i kreativan rad. A svoj boravak moguće je završiti u stilu. Vožnjom u Cadillacu Eldorado iz 1953. godine. Nedostajat će jedino Sophia Loren…

Fotografije JU NP Brijuni /www.np-brijuni.hr, Marko Vrdoljak, Ivo Pervan & Boris Kača

Šumska prostranstva NP Risnjak
U potrazi za trogirskom legendom