Zaplovili smo kroz južni Jadran između Dubrovnika i Lastova. Ruta kojoj nautičari nešto rjeđe plove uključuje Šipan i Lopud, istočni dio Pelješca, južnu obalu Mljeta i Saplun
U sklopu naše ovogodišnje ljetne plovidbe krenuli smo na južni Jadran, sa željom da obiđemo otok Šipan kao najveći od Elafita, koji predstavlja krajnju točku za noćenje nautičara koji plove prema Dubrovniku.
Međutim, kada smo se jednom našli u tom lijepom i zanimljivom okruženju, nismo odoljeli da našu plovidbu malo ne protegnemo do granica područja koje nazivamo južni Jadran, ali samo dodirujući njegove poznate točke, ploveći rutama koje su nešto rjeđe posjećene.
Ne propustite kupanje u uvali Šunj
Mi smo do Šipana ipak iz Dubrovnika krenuli onom najčešćom rutom preko Lopuda, drugi po veličini u skupini elafitskih otoka, na kojem smo nakon kišnog proljeća imali priliku za prvo ovogodišnje kupanje u pješčanoj uvali Šunj, inače meti mnogih dubrovačkih izletnika.
No, pravu stvar napravit ćete ako se uputite u mjesto Lopud gdje je otvoren obnovljeni franjevački samostan Gospe od Špilice u čiju rekonstrukciju je uz pomoć stranih donacija uloženo više od petnaest milijuna eura, na inicijativu Francesce von Habsburg.
Jezersko okruženje Elafita
Prije nego ćemo se usidriti u Šipanu, prokrstarili smo izrazito dobro zaštićenim područjem tzv. Boke false, dubokog zaljeva kojeg okružuju kopno, istočni dio Pelješca, te otoci Jakljan i Šipan. U tom jezerskom okruženju dobro sidrište oduvijek su tražile mnoge jahte, a tako je bilo i ovaj put. Nakon još jednog osvježenja u konačno toplom moru, produžili smo u Kobaš, malo mjesto na sjevernoj obali Pelješca, gdje smo proveli mirnu noć, da bismo se sutradan ujutro uz naselje Broce uputili u Ston.
Plovidba je to koja će vas obogatiti drugačijim prizorima Dalmacije zahvaljujući plitkom jezičcu koji se zavukao u kopno, a na čijem kraju ćete ugledati tvrđavu i čuvene stonske zidine koje danas prolaze temeljitu obnovu, a u Stonu je uređeno i nekoliko vezova za nautičare. Ako se tu nađete, preporučujemo vam posjet stonskoj solani jer vaša će jela, ako kupite pravu stonsku sol, sigurno imati bogatiju aromu.
Također, ako imate malo vremena, kratkom vožnjom automobilom do Malog Stona naći ćete se u središtu visoke gastronomije koja počiva na svježim školjkama. Za ljubitelje školjkaša svježa stonska kamenica ima posebno mjesto, a jednako su zastupljene i nešto manje čuvene dagnje.
Nas je put vodio dalje za Šipan, kojem smo se veselili jer je to otok koji je možda najmanje promijenjen u Dalmaciji u zadnjih dvadeset godina. Poneko novo zdanje i – to je to. Također, otok je to na kojem ništa nije onako kako se na prvu čini, i to u dobrom smislu.
Neki stanovnici otoka koje smo sreli obavljaju zavidne funkcije bilo u različitim državama ili tvrtkama, dok kada su na Šipanu, ni najmanje ne odskaču od domaćeg stanovništva, a neki se čak bave i ugostiteljstvom. Sreli smo tu i neke predstavnike svjetskog jet-seta koji rado zalaze u dubrovački akvatorij.
Legendarni restoran kod Marka
Kao jedina prava nautičarima vidljiva promjena, nad Šipanskom Lukom dominira novoizgrađeni kompleks u koji je navodno uloženo trideset i pet milijuna eura, dok se na otoku obnavljaju vile negdašnje dubrovačke gospode, a vidjeli smo i lijepa zdanja nekih od poznatih osoba iz hrvatskog javnog života.
Međutim, na prvi pogled ništa ne odaje dinamiku koja se odvija ispod romantičnog izgleda ovog otočića. I dalje je, kada uplovite u Šipansku Luku, sa sjeverne strane maleni privez za jahte, a preko puta se nalazi nekoliko plutača.
Legendarnom restoranu Kod Marka konkurira Taurus u dnu uvale, a lijepa promjena unatrag nekoliko godina je studio za masažu Nyama, u kojem možete pronaći različite vrste tretmana kojima ćete obogatiti iskustvo plovidbe ovim akvatorijem. Za one malo entuzijastičnije tamo možete dogovoriti i privatni sat joge u zoru.
Šipan ipak nije otok koji je poznat po jogi, u Guinnessovu je knjigu upisan zbog najvećeg broja maslina po četvornome metru, koje su posljedica tradicije, ali i činjenice da na otoku postoje izvori pitke vode i bogato tlo. Šipan je u povijesti zbog toga korišten kao ‘rezervno’ polje Dubrovačke Republike, a plodna ravnica koja se prostire po sredini otoka danas je samo spoj dvaju glavnih mjesta na otoku, Suđurađ i Šipanske Luke, dok je većina oranica zarasla.
Šipan je i otok bogate sakralne tradicije s čak četrdeset tri crkve, koje su nekada stanovništvu služile i kao zaklon od piratskih upada, a nas su, kao i mnoge posjetitelje, zadivile stare palače koje danas pomalo dobivaju novi sjaj.
Posjetite ljetnikovac Skočibuha
Najpoznatiji je ljetnikovac Vice Stjepovića Skočibuhe u mjestu Suđurađ, u kojem je prije nekoliko godina otvoren i lijepi obiteljski hotel Božica čiju kuhinju, kažu upućeni, treba probati, dok je njegov oponim također dobar restoran, smješten do malog privezišta, imena Stara Mlinica. Šipan usprkos svojoj (ne)veličini ima i liječnika i sestru i zubara, a mi se jedva čekamo vratiti u ovaj dubrovački mikrokozmos u kojem trebate boraviti dulje od jednog dana da biste osjetili njegovo bilo.
Kada smo krenuli prema Mljetu, prošli smo kroz prolaz Harpoti između Šipana i Jakljana, koji je također dobro ljetno sidrište kada nema juga.
Naša ruta vodila nas je s južne obale Mljeta, uz čuvenu ‘tropsku’ plažu Limuni i susjednu uvalu Saplunaru, uz posjet Odisejevoj špilji smještenoj na južnoj strani Mljeta, poznatoj također i po nimfi Kalypso koja je tu navodno držala zatočenog tog antičkog junaka.
Okupali smo se i kod južnog ulaza u NP Mljet, u koji je zabranjeno ikakvo uplovljavanje, a onda smo krenuli prema Saplunu, najljepšem od Lastovnjaka kojeg krasi predivna pješčana pličina.
Ako ste vješt pomorac, provedite jednu romantičnu noć na sidru na Saplunu u slučaju dobre prognoze, jer je, kao i susjedno Lastovo, jedno je od najcjenjenijih mjesta za promatranje zvijezda u Europi zahvaljujući minimalnom utjecaju svjetla.
Umjesto do susjednog otoka Korčule, otišli smo do Pelješca. Istočno od Trstenika nalazi se mjesto Žuljana i uvala Vučine s lijepim plažicama koja je dobra zaštita od juga, ali otvorena na maestral. Iz nje se pruža pogled na padine Pelješca zasađene vinovom lozom na poziciji Dingač, po kojoj je dobila ime najcjenjenija sorta crvenog vina kod nas.
Sljedeća pješčana oazica, također okrenuta zapadu, nalazi se u uvali Pržina prije Vratnika, istočnog rta Pelješca, nakon koje smo se ponovno našli u jezerskom okruženju Jakljana, čime smo završili svoj obilazak nešto manje posjećenog dijela kojeg zovemo južni Jadran.
Fotografije Mario Jelavić, Boris Kačan, TZ Ston & Filip Bubalo
