Zašto je Šolta poput zaboravljenog kraljevstva?

by Yachts Croatia

Otok kraljice Teute, Dioklecijanovih ribnjaka i inspiracije Marka Marulića danas je jedna od nautičarskih oaza u kojoj ćete doživjeti Dalmaciju kakva je bila prije betonizacije

Otok Šolta svojim je geografskim položajem i maritimnom baštinom neizbježna točka na srednjodalmatinskim pomorskim putevima. Svega je devet milja udaljen od Splita, ima osam naselja, od kojih se četiri nalaze u unutrašnjosti otoka, Gornje, Srednje i Donje Selo – administrativno središte su Grohote – a svako od tih sela imalo je u prošlosti svoju luku, izraslu u današnji Rogač, Nečujam, Stomorsku i Maslinicu. Smješten na sjevernoj strani otoka, Rogač je glavna šoltanska luka, s novoizgrađenim pristaništem za linijske putničke brodove. Uplovljavajući u Rogač sa sjeverozapada, uz rt Gradina, proći ćemo uz uvalu Kašjun, s netaknutom obalom i žalom u dnu uvalice, atraktivno prirodno kupalište. Stara riva se proteže od benzinske crpke prema dnu uvale, u njenom produžetku su vezovi za domaće brodice i oni s naplatom, nad kojima bdije kaštel s puškarnicama iz 17. stoljeća.

Šolta

Šolta je geografskim položajem i maritimnom baštinom neizbježna točka na srednjodalmatinskim pomorskim putevima

Na drugoj strani uvale je još sedamdesetak metara nove rive, s ormarićima za struju i vodu. U produžetku se nalazi i uređena plaža, koja se proteže gotovo do sljedećeg rta za kojim je skrivena poznata rogačka uvalica Banje, danas turistička zona i hidroarheološko nalazište – pretpostavlja se da je ondje bilo rimsko naselje. Rogač je dobro zaštićen od svih, osim od sjevernih vjetrova. Na udaljenosti od oko pola milje od Rogača, u smjeru jugoistoka, pred nama će se ukazati najveća i najrazvedenija šoltanska uvala Nečujam. Latinskog naziva Vallis Surda, gluha uvala, ime je dobila po specifičnoj akustičnosti, a prema arheološkim istraživanjima, navodno je u Piškeri, jednoj od najskrivenijih nečujamskih uvalica, car Dioklecijan imao ribnjak, o čemu svjedoči podmorski zid na ulazu u uvalu. Mnogo stoljeća kasnije, Nečujam je nadahnuo oca hrvatske književnosti Marka Marulića koji je tu proveo mnogo vremena, stvarajući svoja remek-djela upravo nadahnut mirom i harmonijom tog mjesta, pa Nečujam često nazivaju i Marulovom uvalom. Mjesni odbor je postavio spomen-ploču u znak sjećanja na posjet Petra Hektorovića, koji je put do nečujamske vale opjevao u čuvenom ‘Ribanju i ribarskom prigovaranju’.

Stomorčanski jedrenjaci

U zadnjih desetak godina, iznad starih apartmana, skrivenih u dubokoj borovoj šumi, sagrađeno je novo naselje koje je narušilo izgled uvale i ugušilo dotadašnji turistički duh nekad znamenitoga šoltanskog turističkog centra. Ploveći uz zapadnu stranu Nečujma naići ćemo na mirne uvale Šumpjivinu, Potkamenicu i Malu Maslinicu, poznate kao sigurna sidrišta, pa tijekom ljetnih mjeseci na sidru u njima nerijetko noći i po stotinjak brodova. Isplovljavajući iz Nečujma uz uvalu zvanu Bok od rata, u smjeru jugozapada, nailazimo na bijelo lučko svjetlo, a ploveći dalje nalaze se Tanki rat i velika neoznačena pličina, pa je dobro ploviti podalje od obale. Na dvije milje jugoistočno dolazimo do znamenite Stomorske, razmjerno male luke s mnogim kamenim kućama uz rivu. Razvoj nautičkog turizma na Šolti počeo je upravo u tomu najstarijem otočnom mjestu uz more – nekadašnjoj Stomoriji, današnjoj Stomorskoj.

Šolta

Mirne i pitome šoltanske uvale omogućavaju nautičarima da pronađu svoj mali privatni raj na Jadranu

Pomorski prijevoz robe i putnika od davnina je bila jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti otočana, a Stomorčani su bili poznati po impozantnoj floti drvenih jedrenjaka, koji su im godinama služili za prijevoz vina, ulja, smokava, drva i ostalih proizvoda stanovništva u unutrašnjosti otoka. Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća stomorčanski su brodari rekonstruirali drvene motorne jedrenjake i sagradili nove tradicionalne bracere, opremljene za turistička krstarenja, tako da su već sedamdesetih imali uhodana krstarenja od vale do vale, od luke do luke, po čitavom Jadranu. Razvoj nautičkog turizma je uvelike smanjio broj brodara, začetnika nautičkog turizma na Šolti, pa današnja Stomorska ima nekoliko turističkih brodova uređenih u stilu starih jedrenjaka. To je atraktivno nautičko i turističko središte otoka opremljeno nizom vrsnih restorana, uz nautički dio lučice s 25 vezova za jedrilice i dva veza za megajahte. Na otprilike dvije milje jugoistočno od Stomorske nalazi se najistočnija naseljena šoltanska uvala Gornja Krušica.

Legenda o kraljici Teuti

Ploveći dalje prema Splitskim vratima moramo pripaziti na izduženu plićinu punte Tanki ratac, koja se proteže u more oko stotinjak metara, a uz koju se nalazi uzgajalište ribe. Šolta se u najprometnijem srednjodalmatinskom pomorskom prolazu, Splitskim vratima, približila Braču na samo pola milje. Ploveći kroz Vrata izlazimo na južnu stranu otoka, koju Šoltani nazivaju Izvanje. Ta prekrasna, netaknuta, ali i gruba i strma obala niz je skrivenih uvalica. Prva, Livka, je hidroarheološko nalazište i atraktivna ronilačka destinacija, a do nje je strma i nepristupačna Vela Travna, za kojom slijedi duboka i prelijepa Stračinska, s prekrasnim žalima i nekoliko ribarskih kućica i vikendica. Ploveći dalje na sjeverozapad, uz visoke okomite ploče koje se oštro spuštaju duboko u more, nailazimo na dvije lijepe i duboke uvale, Grabovu i Senjsku. Obe u dnu imaju po nekoliko kućica i prelijepa žala. Prema legendi, kraljica Teuta je iznad Senjske imala dvore, a po istoj priči – koja se spominje i danas – ribari bi prvu ulovljenu ribu morali baciti nazad u more kako bi stekli njezinu naklonost. Za njima slijede dvije manje uvale, Lučica i Jorja, a potom najpoznatija šoltanska južna uvala, Tatinja. Dijeli se u tri kraka, u svakom je po nekoliko kućica i mula s ribarskim brodicama. Dalje prema sjeverozapadu nalazi se još nekoliko manjih uvala, od kojih su najljepše i najzaklonjenije Zaglav, zvana i Velaluka, s prirodnim žalom u dnu, te Poganica, ispred koje se nalazi dugi i istureni rt Ražanj. Iza Marinča rata otvorit će nam se prekrasan pogled na niz otočića koji krase zapadnu obalu Šolte, a taj mali arhipelag počinje golom hridi Kamičić, ispred najpoznatije nautičarske uvale na južnoj strani otoka, duboke i skrivene Šešule. U njoj se nalaze dva restorana s vezovima koji se ne naplaćuju, a služe isključivo gostima. Tu je i najstarija otočna vapnenica – na Šolti se, još od doba kad je car Dioklecijan gradio palaču, palilo vapno, pa se kaže da je ‘Šolta gradila Split’.

Savršen bijeg u Martinis Marchi

Uvala Maslinica na krajnjem je zapadu otoka, skrivena otočićima koji joj daju poseban šarm. Najzapadniji je najveći otok, Stipanska, na kojem su i danas vidljivi ostaci benediktinskog samostana i ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća. Po tradiciji staro ribarsko mjesto, Maslinica je poznata i po dvorcu Martinis Marchi na južnoj strani uvale kojeg je obitelj Alberti sagradila 1708. godine, a koji je obnovljen kao moderan hotel s luksuznom marinom i privezištem za 40 brodova. Stari dio mjesta, u unutrašnjosti uvale, krase kamene kuće, a uzduž rive se nalaze odlični restorani koji uvijek nude svježu ribu i tradicionalne specijalitete. Vrativši se na sjevernu stranu otoka, od krajnje zapadne punte Šolte pa do luke Rogač, nalazi se samo jedna uvalica, Donja Krušica, s lijepim žalom, ali otvorena prema buri. Unutrašnjost otoka potpuno se razlikuje od obalnog dijela, ne samo klimom, koja je oštrija u odnosu na uzmorska mjesta, nego i gradnjom, načinom života i razvojem.

Šolta

Dvorac Martinis Marchi moderan je hotel s luksuznom marinom i privezištem za 40 brodova

U Grohotama se nalazi trenutno jedina otočna osnovna škola, a unutrašnjost sela privlači pozornost starim kamenim kućama i kaletama, iako se selo proširilo uz veliko šoltansko polje, koje je nekoć hranilo ne samo Šoltu, nego i Split i okolicu. Danas je gotovo zapušteno, obrađen je poneki vinograd mahom mlađih vinogradara uključenih u projekt revitalizacije šoltanske autohtone sorte dobričić. Ali, otok je prepun maslinika, sve je više uređenih starih i zasađenih novih: maslinarstvo je trenutno na otoku najrazvijenija poljoprivredna djelatnost. Od Grohota prema zapadu nalaze se Srednje i Donje Selo, oba očuvana u gotovo izvornom obliku, s kamenim kućicama i crkvom posred omanjeg trga. Od Grohota prema istoku nalazi se Gornje Selo, već nekoliko stoljeća poznato po crkvici Gospe od Stomorije, proglašenoj svetištem. Spoj tradicije i suvremenosti daje Šolti neodoljivu privlačnost zbog koje danas ovaj otok postaje sve atraktivnija turistička destinacija, kao i idealno mjesto za povratak otočana, s obzirom na izuzetno dobru prometnu povezanost i blizinu Splita. Okruženu plavetnilom, kao zelenu oazu među velikim srednjodalmatinskim otocima, Šoltu odavno više ne spominju po zaboravljenoj krilatici ‘dabogda te Šolta dopala’, nego po činjenici da se onaj tko stupi nogom na ovaj djevičanski otok i makar jednom na Šolti prespava – ponovno vraća.

Fotografije Arhiva i Martinis Marchi

Slikovite ljepote Visa
Filmski đir po Jadranu