Iako se nalazi u neposrednoj blizini otoka Visa, s takvom količinom prirodne ljepote na tako malom prostoru, uz svjetski poznatu Modru špilju, otok Biševo zaslužuje status ‘destinacije na kraju jadranskog svijeta’
Često se za iznimnu ljepotu kaže da je to božja volja, no za ljepotu otočića Biševa koji je istrgnut iz zagrljaja dubokog i širokog zaljeva Komiže, odnosno cijelog otoka Visa, ‘krivi’ su zakoni prirode. I neka se otisnuo, jer s takvom količinom prirodne ljepote na tako malom prostoru i zaslužuje biti osamljen i za mnoge gotovo nedostižan ‘na kraju’ jadranskog svijeta.
Modra i Medvidina špilja
Od prošle godine ta ljepota dio je Geoparka Viški arhipelag pod zaštitom UNESCO-a, što bi donekle mogao biti zalog njegove budućnosti i održivog razvoja. Čovjek je utisnuo svoju brazdu na licu ovog otoka, pa je tako i čuvena Modra špilja kao tipična dolomitsko-vapnenačka tvorevina svoj ulaz dobila zahvaljujući ljudskoj ruci.
Najljepše je u Modru špilju ući plivajući, a izići roneći pod njezinim jugoistočnim svodom, ali za takvo što trebaju vam se ‘poklopiti sve zvijezde’
Otočić Šćedro posjeduje sličnu draž, a dijelom i povijest koja je došla s benediktincima, no s Modrom i Medvidinom špiljom, uvalom Porat i pješčanim plažama na drugom kraju otoka, te generacijama stanovnika koji su kultivirali otočni krajolik, Biševo je otok na otocima i savršena nautička zen-luka. Još ako znate podatak da na otoku postoji još pet (!) špilja koje nisu dostupne nautičarima, onda Biševo dobiva čak i mističnu notu.
Posljednjih godina Nautički centar iz Komiže uredio je rivicu, suvenirnicu i moderne sanitarne čvorove za posjet najpoznatijoj Modroj špilji, pa i postavio digitalni brojčanik za posjetitelje, no s tim je nestao i jedan autentični biševski memento. U sezoni gotovo da je tu nemoguće pristati, jer eksplozija ‘blue cave’ izleta donijela je Biševu redove turista koje u 99 posto slučajeva samo zanima Modra špilja.
Osim dvadesetak besplatnih bova, uglavnom zauzetih od strane transfer gumenjaka, na koje se možete vezati kada svi odu, možete se privezati i na samoj rivi (dok nema ‘pruge’, odnosno broda iz Komiže), jer ima dovoljno dubine oko gata.
Tajanstvena Medvidina špilja u vali Trešjavac gdje je do 60-ih godina prošlog stoljeća obitavala sredozemna medvjedica sa 160 je metara najduža morska špilja na Jadranu
Ako ste na ‘điti’ izvan sezone, onda je najbolje da se pomoćnom brodicom zaputite sami u Modru špilju (posjet privatnim plovilima za vrijeme sezone nije dopušten) i doživite ovaj geološki fenomen u savršenoj tišini i punoj ljepoti. Mi bismo smjelo dodali da je najljepše u Modru špilju ući plivajući, a izići roneći pod njezinim jugoistočnim svodom, ali za takvo što trebaju vam se ‘poklopiti sve zvijezde’.
Medvidina špilja u vali Trešjavac još je mističnija atrakcija, jer je sa 160 metara najduža morska špilja na Jadranu, a u otvor špilje može se zavući i manja brodica. Naš je savjet da, zbog brze promjene vjetrova i izražene morske struje, u ‘glavnom’ brodu uvijek ostane član posade.
Plivajući kroz uski kanal (obavezno ponesite vodonepropusnu svjetiljku) doći ćete do šljunčane plaže, gdje je do 60-ih godina prošlog stoljeća obitavala sredozemna medvjedica, ili ‘morski čovik’, kako su je lokalni ribari nazivali i oko nje isprepleli mitologiju, te je izlovom i na kraju ‘prognali’.
Pješčane plaže na Biševu
Od vjetrova u Mezoportu se itekako osjete bura i tramuntana, koja zna u ljetnim mjesecima ‘podivljati’, pa pratite i na vrijeme napustite Mezoporat, jer do četiri kilometra udaljene Komiže s manjim brodom bit će ‘veselo’. Neki će kazati kako komiški ribari nisu stradavali od juga, već od jakih zapadnih vjetrova koji ovdje mogu nastaviti puhati i noću…
Ali mi ćemo se ipak koncentrirati na lijepe momente, pa ne propustite nikako lagani treking po otoku, jer za dvadesetak minuta hoda doći ćete u mjesto Polje, smješteno na biševskoj uzvisini. Tamo su razbacani po nekom nepisanom redu crkva sv. Silvestra, stara škola i nekoliko starih kamenih kuća, od kojih je najstarija ipak villa rustica još iz vremena antike.
Šetnja se može nastaviti prema najvećem vrhu otoka Stražbenica, na 240 metara, s kojega se pruža, malo je reći, veličanstveni pogled na pučinsko blago Jadrana: Palagružu, obližnji Svetac i dva vulkanska bisera – Brusnik i Jabuku.
Unutrašnjost otoka prožeta je manjim obradivim površinama, pa i pijeskom, gdje se uzgaja nenadmašni bišovski plavac, ali i odličan domaći med. Dio tog pijeska nalazi se na plažama na zapadnoj obali otoka, u uvalama Porat i Salbunara, pa šetnju možete završiti kupanjem.
Po umjerenom maestralu može se sigurno sidriti u uvali Porat, no ako najavljuju lebićadu, savjetujemo da potražite drugu uvalu, odnosno sigurnost otoka Visa. Iskrcavanjem na kopno bit ćete u prilici i gastronomski začiniti vašu đitu s nekom svježe spremljenom friškom lovinom, jer Biševo još uvijek slovi kao odlična ribarska pošta.
Budućnost Biševa je danas na razmeđu projekata lokalne samouprave, koja Biševo želi turistički prilagoditi trendovima, te građanske inicijative samih Bišovjora, koja želi održivo upravljati prirodnom i kulturnom baštinom škoja, a koja ne isključuje turizam, već ga želi na jedan odgovorniji način.
A dok čekate svoj ukrcaj, pogledajte jednu odu nastalu iz ljubavi prema Biševu, dokumentarni film ‘iOtok’ o nekim stalnim i povremenim stanovnicima ovog otoka i njihovoj želji za opstankom na ovom komadiću raja u Jadranu.
Tekst Filip Bubalo
Fotografije Boris Kačan, Filip Bubalo, Kristina Peračić, Ivo Pervan
Video Yachts Croatia
