Stari Grad zasad prkosi svim opasnostima modernog masovnog turizma i još uvijek predstavlja Dalmaciju sa starih razglednica. Bogata antička povijest, ladanjski šarm Petra Hektorovića, duh ‘Malog mista’ i zaštićen zaljev čine ga omiljenom bazom među nautičarima
Kombinacija lijepe prirode, sjajnih mjesta za nautičare i bogate povijesti čine Hvar najpopularnijim otokom na Jadranu. Ljetni glamurozni tepih grada Hvara, tirkizne uvale Paklenih otoka, još uvijek donekle izolirana južna strana otoka te ruralni šarm hvarskih sela zajedno čine pravi turistički ‘blockbuster’.
Uz sve navedeno, Hvar ima još jednu veliku kvalitetu. Jedan je od rijetkih otoka na Jadranu s četiri veća naselja na samoj obali. U otočnom pokeru asova koji čine grad Hvar, Stari Grad, Jelsa i Vrboska, Stari Grad se ističe jednom posebnom vrstom pozornice i energije Jadrana.
Stari Grad je kulturni biser otoka Hvara
Premda je fraza ‘Mediteran kakav je nekad bio’ postala floskula izlizana poput starih jedara na suncu, Stari Grad ili ‘Paiz’ kako ga zovu njegovi stanovnici, zasad prkosi svim opasnostima modernog masovnog turizma i još uvijek predstavlja Dalmaciju sa starih razglednica.
Duh Miljenka Smoje i genijalnog ‘Malog mista’ utkan je u kamenu utrobu grada čijim uskim kalama i dalje čudesno vonja riba, sol i lavanda, umjetničke galerije i restorančići čekaju da ih otkrijete, dok se na trgovima ritam fjake smjenjuje s groznicama ljetnih večeri.
Stari Grad na Hvaru ima jednu od najsigurnijih prirodnih uvala na Jadranu i duh starih civilizacija koje se osjete tijekom šetnje malim uličicama
Duboki i zaštićeni zaljev, veliko plodno polje u središtu otoka te brojni izvori pitke vode bili su oduvijek razlog za naseljavanje današnjega Staroga Grada. Grčki kolonisti s dalekog egejskog otoka Parosa utemeljili su Faros 384. g. pr. Kr. Faros se sastojao od gradskog centra (asti) i njemu pripadajućeg agrarnog teritorija (hora).
Mjesto otočnog plemstva
Njegovu samostalnost i samodostatnost, kao ideal grčkoga grada, omogućavalo je plodno Starogradsko polje, tada znano kao Hora Faru, a danas najbolje sačuvan antički grčki katastar na Sredozemlju. Od 2008. najstariji dio grada i Starogradsko polje su pod UNESCO-ovom zaštitom kao Protected World Heritage Site, a bogatim slojevima povijesti doslovce možete hodati tijekom šetnje Srednjom i Donjom ulicom ili Srinjom i Duolnjom kolom, kako se na šarmantnom dijalektu zovu ove ulice.
Kao nekadašnje mjesto ladanja otočnog plemstva, Stari Grad odiše šarmom iz nekih drugih mirnijih vremena, što je vidljivo i po njegovim glavnim atrakcijama. Tvrdalj Petra Hektorovića, utvrđeni ljetnikovac književnika, autora prvog realističnog epa hrvatske renesanse ‘Ribanje i ribarsko prigovaranje’, jedan je od simbola Staroga Grada.
Trg Škor okružen karakterističnim dalmatinskim radničkim kućama oduševit će vas svojom slikovitošću, a ne propustite posjetiti dominikanski samostan sv. Petra Mučenika, u čijem se muzeju čuva slika ‘Oplakivanje Krista’ venecijanskog majstora Jacopa Tintoretta, i kuću i mauzolej don Šime Ljubića.
U ladanjsku povijest Starog Grada savršeno se uklopio Maslina Resort, koji je svojom filozofijom promišljenog luksuza i holističkim pristupom postao jedan od najposebnijih hotela na jadranskoj obali.
Sigurnost starogradskog zaljeva
Stari Grad odavno je omiljena baza među nautičarima, prvenstveno jer je osam kilometara dug Starogradski zaljev jedan od najsigurnijih na Jadranu, što je posebno vidljivo tijekom ljetnih nevera ili jakog juga, kada je grad prepun brodova i žamora brojnih posada.
Njegova nautička renesansa počela je izgradnjom nove gradske rive na kojoj je osigurano 120 opremljenih vezova, a ovdje treba istaknuti da se vezati možete i usred vale na bovama, a velike jahte svoje mjesto mogu naći na starom trajektnom pristaništu.
Starogradski zaljev nudi brojna mjesta gdje je moguće boraviti na sidru. Jedno od najpopularnijih sidrišta je uvala Tiha, koja se sastoji od nekoliko krakova, a tijekom ljeta u njima rade i restorani.
Popularnost obično znači i gužvu, tako da nautičarima koji žele intimniju atmosferu preporučujemo uvale poput Brizenice ili Zapaš boka sa sjeverne strane te Radočin dola ili Gračišća s južne strane zaljeva. Svakako zauzmite mjesto prije zalaska sunca jer ovdje vatrena kugla tone u more točno na sredini zaljeva.
Tekst Hrvoje Bulešić
Fotografije I. Pervan, B. Kačan, M. Romulić, M. Jelavić & Hrvatska turistička zajednica / Vjeko Begović, Ivo Biočina
Video Explore Croatia
