Proslava velike obljetnice počela je prošlo ljeto otvaranjem luksuznog hotela u Rimu, gradu gdje je skromni grčki zanatlija Sotirio Bulgari postavio temelje čuvene draguljarske kuće, a manufaktura satova obilježava je novim modelima Octo Finissimo Sketch
Kuća Bulgari obilježava 140. obljetnicu svog carstva: draguljarskog, urarskog, parfemskog, modnog i hotelskog. To su poslovne cjeline što su ih tri generacije jedne obitelji stvarale desetljećima i njima osvojile svijet, no svi putevi uvijek su vodili u – Rim.
Kada je 1884. talentirani grčki zanatlija Sotirios Voulgaris – kasnije je italizirao ime u Sotirio Bulgari – otvorio prvi dućan u rimskoj Via Sistina, u njemu je engleskim turistima prodavao ornamente od srebra. Vjerojatno nije ni sanjao da će desetljećima kasnije neke od najljepših žena svijeta nositi nakit nazvan po njegovoj obitelji, niti da će njegovi sinovi Giorgio i Constantino te unuci Nicolo i Paolo razviti jedan od najupečatljivijih draguljarskih brendova.
Ime Bvlgari prvi se put pojavilo 1934. na ulaznim vratima male modne kuće u Via Condotti. Kao posveta latinskoj abecedi uobičajenoj u starom Rimu, u ime brenda za određene kreacije dodali bi slovo V. No Bulgari ili Bvlgari – svejedno je, jer i jedno i drugo odavno je simbol vrhunske kvalitete i luksuznog stila življenja. Njihov je dizajn prepoznatljiv, nakit upečatljiv, satovi među najboljima na svijetu, s jasno naglašenom inspiracijom spomenicima, arhitekturom, simetrijom i skladom geometrijskih formi.
Stupovi rimskih hramova, glava cara na novčiću, nijanse žutog zlata koje se pretapaju s dijamantima na laticama cvijeća, vijugave zavojnice i puno šarenih dragulja bliskih viziji Pop Arta – sve je to Bulgari.
Malo je slavnih i bogatih žena na svijetu tako strasno i nonšalantno obožavalo njihove dragulje kao što je to činila američka glumica Elizabeth Taylor. Imala je najveću privatnu kolekciju nakita u Americi, prepunu unikatnih draguljarskih kreacija. Neke su joj poklanjali muškarci koje je voljela, a neke je kupovala sama.
Bulgari je otkrila dok je u Rimu snimala Kleopatru, a njezin filmski partner te potom i suprug Richard Burton, brzo je shvatio što će učvrstiti njihovu vezu. Po završetku tog povijesnog spektakla, glumačka diva novinarima je iskreno izjavila da je ‘jedna od najvećih prednosti snimanja Kleopatre u Rimu bio Bulgarijev dućan’.
Nakon glumičine smrti aukcijska kuća Christie’s je 2011. održala prodaju kolekcije njezinih dragulja i postigla rekordan iznos – gotovo 116 milijuna dolara. Među njima su bile i čuvene naušnice od smaragda i dijamanata, Burtonov dar, koje je 1962. nosila na pariškoj premijeri filma Lawrence od Arabije te u Washingtonu 1976. na susretu s kraljicom Elizabetom.
Kuća Bulgari na aukciji je otkupila devet kreacija za svoju Heritage Collection, koju u cijelosti ili djelomično diljem svijeta izlažu u posebnim prigodama. Jedna takva bila je i ovogodišnja dodjela nagrada britanskog glumišta BAFTA, što je samo početak obilježavanja velike obljetnice.
Ljubav s filmskom industrijom započeta pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća kada su Rim nazivali ‘Hollywood na Tiberu’ – nikad nije prestala.
Bulgarijevi dragulji sjaje u pedesetak filmova, a nosile su ih glumice Ingrid Bergman, Audrey Hepburn, Grace Kelly, Anita Ekberg i Gina Lollobrigida. Kasnije su zapaženi na Sharon Stone u filmu ‘Casino’, na Madonni u ‘Eviti’, u filmu ‘Heat’ Bulgari satove nose Al Pacino i Val Kilmer, a Robert Downey Jr. u ‘Ironmanu’. Nova ambasadorica brenda – Zendaya nosila ih je na premijeri spektakla ‘Dune 2’.
Braća Bulgari još su sedamdesetih shvatili da će žene biti njihovi najbolji kupci pa su na njih usmjerili svoje inovacije i dizajniranje nakita nosivog od jutra do večeri. Sve te želje objedinio je modularni nakit kreiran osamdesetih i devedesetih, ukrašen širokom paletom dragog kamenja, od koralja i hematita pa do dijamanata.
No koliko god oni sjajili i šarenili se, nisu mogli zasjeniti inovativnu tehničku izvedbu kolekcija Serpenti, Monete, Diva, Tubogas, Parentesi i B.Zero 1.
Impresivna je kombinacija urastva, draguljarstva i visoke mode na satovima Serpenti i Tubogas. Zmija, mitski simbol mudrosti, vitalnosti i preporoda, kao motiv u Bulgarijevoj kolekciji satova i nakita pojavila se krajem četrdesetih godina. Satni mehanizam uvijek je u glavi zmije, a tijelo, zapravo narukvicu, izrađuju u svim mogućim verzijama: od žutog zlata, poliranog čelika, s ili bez dragog kamenja pa do Tubogasa.
Ta savitljiva narukvica, inspirirana crijevom za plin kakvo se koristilo dvadesetih godina prošlog stoljeća, sastavljena je posebnom tehnikom bez lemljenja. Neovisno o materijalu od kojeg je izrađena, podatno prianja na svaku žensku ruku i odavno je postala jedan od zaštitnih znakova brenda. Baš kao i kolekcija modularnog nakita, nadahnuta detaljem s rimskih pločnika – spojevima sedre koji se koriste za povezivanje kamenih blokova.
Premda se Bulgari dizajnom i vještinom oblikovanja satova i nakita čvrsto drži svoje povijesti, bogato nasljeđe stalno se nadograđuje i luksuz dobiva novu dimenziju. To se možda najbolje vidi na primjeru muškog sata Octo Finissimo Ultra, drugog najtanjeg mehaničkog sata na svijetu. Debljina mu je svega 1,8 mm (konkurent Richarde Mille napravio je sat debljine 1,75 mm).
Octo ima QR kod za spajanje na NFT povezan sa satom. Izrađeno je samo deset primjeraka tog modela od titana, a cijena im je 400.000 eura. Pomicanjem granica izvan tradicionalnih zanatskih tehnika Bulgarijevih majstora, ova kreacija rezultat je čiste digitalne izrade. Privlačno je novim generacijama bogatih kupaca, ali i struci koja im redovito dodjeljuje najvažnije urarske nagrade.
Prošle je godine unikatni sat Serpenti Misteriosi Cleopatra osvojio Grand Prix d’Horlogerie de Geneve u kategoriji Jewellery Watch. Jean – Christophe Babin, Bulgari CEO stvarno je imao razloga za slavlje: u deset godina osvojili su deset nagrada za izvrsnost.
Veliku obljetnicu branda obilježavaju limitiranom serijom Octo Finissimo Sketch, s tri nova modela. Ukupno 400 primjeraka čiji su brojčanici izrađeni prema crtežima Bulgarijevog direktora proizvoda Fabrizia Buonamasse Stiglianija – već su rezervirana.
Posebna su priča Bulgari Hotels & Resorts. Imaju ih devet: u Milanu, Londonu, Pekingu,Tokiju, Šangaju, Dubaiju, Parizu, Rimu i na Baliju, a u iduće dvije godine najavljuju otvaranje u Los Angelesu, Miamiju i na Maldivima. Svi odreda nalaze se na prestižnim lokacijama, oličenje su suvremene talijanske arhitekture u izvedbi milanskog studija Antonio Citterio Patricia Viel.
Pristup uređenju i servisu u svim njihovim hotelima je isti: do najmanjih detalja ukorijenjeni su u tradiciju mjesta, odvažno ističu jedinstveni talijanski dizajn, za opuštanje nude raskošne spa zone u mramoru i oniksu, a u restoranima pripremaju jela visoke talijanske kuhinje.
Samo osam mjeseci nakon prošlogodišnjeg otvaranja hotela u Tokiju, restoran što ga vodi chef Niko Romito osvojio je Michelinovu zvjezdicu. Ljetos je na Piazza Augusto Imperatore otvoren i Bulgari Hotel Roma, sa 114 apartmana i soba. Najveći se prostire na 300 četvornih metara.
Na proslavu je došlo 600 gostiju, a očekivano, glumačke i glazbene zvijezde, blistale su okićene Bulgarijevim kreacijama, među kojima se posebno isticala ogrlica nazvana Augustus Emerald Monete Sautoir, u koju je utkano ukupno 600 karata smaragda.
Bulgari Hotels & Resort u vlasništvu su grupacije Marriott, za razliku od draguljarskog brenda koji su Sotirijevi unuci, braća Paolo i Nicola 2011. za 3,7 milijardi eura prodali francuskom konglomeratu LVMH.
Nasljednici skromnog Sotirija povukli su se iz posla, ali i dalje privlače pažnju. Unuk Nicola, strastveni kolekcionar vintage automobila (83), čije bogatstvo Forbes procjenjuje na dvije milijarde dolara, prošle je godine u Parizu osuđen na devet mjeseci uvjetne kazne zatvora zbog korištenja povlaštenih informacija u trgovanju dionicama LVMH. Njegova tvrtka Tara mora platiti 5,5 milijuna eura kazne, a on sam 1,2 milijuna. S druge strane i njegove kćeri iz prvog braka, već godinama vode sudsku bitku za 129 milijuna dolara iz zaklade koju im je ostavila pokojna majka Ana.
Mrlje na obiteljskom imenu ipak ne mogu zasjeniti uspjeh kompanije i trajni pečat u svijetu raskoši.
Tekst Dubravka Tomeković Aralica
Fotografije Bulgari Archive, Antonio Barrella, Tommy Picone & @AMPAS / Long Photography, Kyusung Gong