Premužićeva staza: Velebitski Walk of Fame



6 min

Prije više od osamdeset godina nastala je Premužićeva staza, najljepši planinarski put u Hrvatskoj, koji i danas plijeni svojom ljepotom, ali i majstorstvom graditelja koji su omogućili da put vršnim dijelom Velebita propješačite gotovo bez napora

Prirodne ljepote Hrvatske uvijek su zahvalna novinarska tema, a osim mora, kojem smo u našoj reviji najčešće posvećeni, naša lijepa domovina skriva još mnogo znamenitosti za sve koji vole ljepotu pejsaža i okoliša. Jedna od najpoznatijih znamenitosti kopnene Hrvatske je planina Velebit, park prirode koji u svojim njedrima skriva mnoge prizore od kojih zastaje dah.

Gdje se nalazi Premužićeva staza?

Neprohodne šume i prašume, kukovi u kojima je vapnenačka stijena zadobila najmaštovitije oblike, travnati i kameniti vrhovi, dolci i vrtače, sve je to dio velebitskog masiva koji baštini i dva nacionalna parka – NP Sjeverni Velebit i NP Paklenica.

Ovo je fotografija velebiti premužićeva staza
Dijelovi Premužićeve staze prolaze kroz šumu

Međutim, jedna od najpoznatijih velebitskih atrakcija nije prirodnog porijekla, već je plod ljudskih ruku, a radi se o Premužićevoj stazi, planinskom puteljku koji spaja Zavižan na Sjevernom Velebitu s Baškim Oštarijama na Srednjem Velebitu.

Premužićeva staza kao remek-djelo graditeljstva proteže se duljinom od 57 kilometara, vršnim dijelom planine na visinama između 1.300 i 1.600 metara. Ime je dobila po svom projektantu Anti Premužiću, strastvenom planinaru i inženjeru šumarstva, a gradnja te staze, jedinstvene na ovim prostorima, započela je 1930. godine i završila 1933., prije točno 80 godina. Nije građena pomoću modernih materijala i tehnologija, nego je primijenjena tehnika suhozidne gradnje koju su s koljena na koljeno prenosili stanovnici velebitskog podgorja.

Idejni začetnik bio je Ivan Krajač

Vjerojatno najzaslužnija osoba i idejni začetnik Premužićeve staze bio je dr. Ivan Krajač, strastveni planinar i ministar u tadašnjoj vladi, koji je u časopisu Hrvatski planinar napisao: ‘Tko bude u budućnosti ovim lijepim i komodnim putem prolazio, jedva će si moći da predstavi trud i napore, koje su morali da podnesu prvi pioniri, koji su se kretali ovim teško prohodnim terenom bez ikakvih staza…’

Ovo je fotografija Premužićeve staze
Premužićeva staza nema teških uspona što ju čini pogodnom i za ljude koji nisu navili na planinarenje

Premužićeva staza je dobro poznata planinarima i ljubiteljima prirode, dio ima i poučni karakter, jer se uzduž puta postavljaju ploče s natpisima za posjetitelje koje govore o različitim biomorfološkim obilježjima planine. Gradnju su financirali tadašnja Direkcija šuma na Sušaku, Hrvatsko planinarsko društvo i Kraljevska banska uprava.

Premužićeva staza najljepša je u dijelu koji prolazi kroz Rožanske kukove

Najteža dionica, duga 1,5 km, od Čapuraša do Gromovače u Rožanskim kukovima, u potpunosti je djelo ljudskih ruku i predstavlja istinsko umijeće slaganja kamena.

Premužićeva staza najljepša je u dijelu koji prolazi kroz Rožanske kukove, vijuga kroz kamene gromade, fantastično carstvo krša koje je priroda stvorila. Tu je pedesetak kamenih vrhova viših od 1.600 metara, rastrgane okomice, odlomljene litice, bogatstvo za alpiniste i atrakcija za posjetitelje.

Ovo je fotografija pogled s dbarske kose premužićeva staza
Nakon Rožanskih kukova, pogled s dabarske kose ponovno će vam približiti divlju ljepotu najrazvedenijih oblika stijena

Ima tu nebrojeno jama, vrtača, ponora, sniježnica, bezdana, škrapa, špilja, koje sa smrekovim šumama i jesu razlog da je 1969. to područje proglašeno strogim prirodnim rezervatom i stavljeno pod zaštitu države.

Živi svijet je skroman, škrta vegetacija pogoduje kraljici divokozi da vlada na krševitom terenu, a na stjenovitim vrhuncima obitavaju ptice grabljivice. Na tom dijelu je i Rossijeva koliba podno Pasarićeva kuka, prekrasna kamena kućica dovršena 1929. i obnovljena prije nekoliko godina, koja odolijeva dugim i surovim velebitskim zimama.

Prema jugu se Premužićeva staza pretvara u pitomiji dio, nakon prijevoja Crikvene zalazi u šumu, pa se ponovno otvaraju vidici, ovaj put travnate čistine.

Slikoviti Dabarski kukovi

Do prijevoja Alan uza stazu se izmjenjuju livade i gusta šuma bukve, a nakon Alana ona prolazi travnatim padinama s kojih se pruža prekrasan pogled na more i otoke zapadno od Podvelebitskog kanala. Najčešća dionica kojom prolaze planinari je upravo taj dio Premužićeve staze, jer se na Alanu nalazi udobna planinska kuća (ljeti je moguć pristup i automobilom), a u jednom smjeru treba vam šest sati laganog hoda.

Ovo je fotografije planinarske staze na Velebitu koju je projektirao Ante Premužić
Sve ljepote Velebita moguće je doživjeti jedino planinarenjem

Samo se rijetki upućuju dalje, prema Oštarijama, a odredište na kojem se može prespavati je sklonište na Ograđenici, u stvari kontejner koji itekako dobro dođe planinarima, budući da u blizini nema nikakvih smještajnih objekata.

Premužićeva staza završava u Baškim Oštarijama, prije kojih treba prijeći preko Ravnog Dabra, kada se nakon izlaska podno Visibabe ukazuju Dabarski kukovi, od kojih također, zastaje dah.

Prekrasni krajolici su riznica biljnog svijeta koji je privukao veliku pozornost botaničara. Nedaleko od planinarskog doma Zavižan, uz cestu koja vodi prema Lomskoj dubini, u Modrić Dolcu je botanički vrt i rezervat, jedna od najposjećenijih atrakcija Nacionalnog parka, s više od 400 biljnih vrsta.

Idealna ruta za izlet na Velebit

To je idealna ruta za posjetitelje koji nemaju previše vremena, a ipak žele vidjeti i doživjeti Nacionalni park. U proljeće na tom lokalitetu možete vidjeti i autobuse koji dovoze škole na izlet.

Ovo je fotografija Nacionalni park Sjeverni Velebit
Premužićeva staza dugačka je ukupno 57 km, a prvih 16 km prolazi područjem NP Sjeverni Velebit

Ipak, iako se do Zavižana, kao i do Baških Oštarija može doprijeti autombilom, jedini pravi način da se upoznate s ljepotama Velebita jest hodajući. Pri tom je neiskusnim posjetiteljima najbolje izabrati topla godišnja doba, kraj proljeća i ljeto. Velebit nije visok ni surov poput Alpa, pa je možda to razlog da ga ljudi znaju podcijeniti, ali kao i prilikom svakog odlaska u prirodu čovjek treba biti svjestan realnih opasnosti i vlastitih ograničenja.

Stvarnost zna biti zahtjevna, jer je planina nepredvidljiva, čak i ljeti, kada se događa najljepša transformacija, kada priroda iz ledenih zimskih okova ubrzanim ritmom prelazi u zelenu romantiku, bure utihnu, a svako malo ugledate neki novi cvijet koji svojim bojama uljepša svijet oko sebe.

Premužićeva staza zimi poziva na oprez

Zimi je Premužićeva staza relativno opasna i samo se iskusni usude prijeći dijelom koji prolazi kroz kukove. Naročito je opasan žlijeb prije Crikvene, gdje su obavezna oprema cepin i dereze, a preporuča se hodanje u navezi. Staza se tada niti ne vidi, jer je snježni smetovi poravnaju pa će vam ponekad vrlo dobro doći krplje ili čak turno skije.

Ovo je slika Premužićeva staza planinarenje
Premužićeva staza često se opisuje kao najljepši planinarski izlet u Hrvatskoj

Međutim, navedene opasnosti ne trebaju biti razlog da ne pohrlite u jedan od najljepših predjela Hrvatske, već samo savjet da ukoliko niste vični kretanju u planini u zimskim uvjetima, izaberete povoljan dio godine, ili se okružite iskusnim pojedincima ili grupama kojima takva iskustva nisu strana.

Odlični izvori informacija su planinarska društva, kao i uprava Nacionalnog parka Sjeverni Velebit u čijem uredu, osim niza korisnih informacija, možete nabaviti i planinske karte i korisne brojeve telefona.

Ljepota današnjih posjeta Velebitu je činjenica da vas od civilizacije dijeli samo nekoliko sati vožnje autoputom A1, bez obzira u kojem dijelu Hrvatske živjeli, pa je još veća šteta propustiti nesvakidašnju ljepotu koja vam je na dohvat ruke, a koju je Ante Premužić prije osamdeset godina prepoznao i učinio dostupnom tadašnjom ‘autocestom V1’.

Velika je šteta što taj dio naše domovine nije poznatiji hrvatskim građanima, a i strancima koji često i ne znaju kakva ljepota im ostaje nepoznata dok hrle na jadranske plaže. Susjedna Austrija, sa čijim se planinskim krajolicima Hrvatska ne može realno uspoređivati, više prihoda ostvari od ljetnog turizma nego od zimskog.

Remek-djelo Ante Premužića

Ovo je fotografija Premužićeva staza putokaz
Dio Premužićeve staze između Zavižana i Alana posjećuje najveći broj posjetitelja, zahvaljujući ‘vrludanju’ kroz pejzaže kukova maštovitih oblika i nedirnute prirode koja je strogo zaštićena

Premužićeva staza jedan je od primjera kako bi se i naše goste moglo zadiviti ljepotom planina, pa razloga za unapređenje svijesti o ljepotama ima gledajući i s ekonomske strane. Pitanje je hoćemo li ikada biti dovoljno pametni da prepoznamo prostor u kojem živimo – i da živimo u skladu s tom ljepotom.

U međuvremenu vam preostaje da, ako imate imalo sklonosti prema prirodi, ‘strpate’ gojzerice u automobil i pogledate zašto je Ante Premužić prije osam desetljeća uložio toliko truda u jednu planinsku stazicu. Premužićeva staza pravi je velebitski Walk of Fame.

Tekst Damir Vrdoljak Mandeta & Darko Šupuk
Fotografije NP Sjeverni Velebit & Darko Šupuk

Share this article:


Besplatni Newsletter

Pretplatite se za ekskluzivni sadržaj, vijesti i posebne ponude

Besplatni Newsletter

Pretplatite se za ekskluzivni sadržaj, vijesti i posebne ponude
yachts.croatia
Let us open your eyes to Croatia!
Follow #YachtsCroatiaMagazine, find the magazine on the nearest newsstand & read us on the link above
yachts.croatia
Let us open your eyes to Croatia!
Follow #YachtsCroatiaMagazine, find the magazine on the nearest newsstand & read us on the link above