Jezera na Jadranu savršen su plan za bijeg u prirodu stoga svoje nautičke rute iskombinirajte s posjetima ovim prirodnim savršenstvima koja nikoga ne ostavljaju ravnodušnim
Isplanirajte svoje vikend putovanje i posjetite ovih pet jadranskih jezera
Slap Sopot
Svodovi ogromne jame slapa Sopot čudesna su tvorevina moći vode koja je tisućama godina oblikovala vapnenac. Slap Sopot u selu Floričićima, između Labina i Pazina, iznenađuje svojim neobičnim uklapanjem u krajolik, koji je mješavina flisnog terena i bjelogorične šume, a kod samog slapa krajolik je stjenovit i podsjeća na morsku obalu.
Slap je visok tridesetak metara i u svome podnožju tvori zeleno jezerce koje je stanište, nekada riba, a danas uglavnom žaba. Većina posjetitelja se najčešće odlučuje za razgledavanje s gornje strane, no moguće je sići i do podnožja iako je staza malo opasna.
Jezero Zmajevo oko
Neobičan hidrogeomorfološki fenomen istočne obale Jadrana, nedaleko od marine Frapa, površine je oko 10.000 četvornih metara, a najveća izmjerena dubina iznosi 15 metara. Okruženo okomitim stijenama, visokima od četiri do 24 metra, jezero nema vidljive površinske veze s okolnim morem, ali u jezeru se osjećaju morske mijene, odnosno dolazi do izmjena jezerske i morske vode kroz pukotine i kanale u poroznom vapnencu.
Zanimljivo je znanstveno objašnjenje fenomena ‘ključanja’ jezera. Naime, stvaraju se uvjeti bez kisika, što nekad dovodi do ugibanja života u jezeru. To se dogodilo već nekoliko puta zadnjih godina, no živi se svijet u jezeru s vremenom prilagodio tim neobičnim uvjetima. Budite bez brige. Jezero je pogodno za kupanje, pogotovo zbog svoje tople temperature.
Glavaševo vrelo
Najdulja dalmatinska rijeka Cetina svoj 105 kilometara dug put do mora započinje u podnožju Dinare, gdje izbija iz nekoliko izvora. Najveći među njima je Glavaševo vrelo, u srcu dalmatinskog krša, stotinjak metara ispod surovih kamenih litica u čijoj se bistroj vodi zrcale dinarski vrhovi. Jezero prekrasne modrozelene boje u sebi krije zastrašujuće tunele i kaverne, istražene do 130 metara dubine, a koliko je točno duboko, još uvijek nije poznato.
Nedaleko od vrela nalaze se ostaci najstarije starohrvatske crkve – crkve svetog Spasa. Izgrađena je u 9. stoljeću i jedan je od najvrjednijih spomenika hrvatske i zapadnoeuropske sakralne arhitekture. Uz nju se nalazi i groblje sa stećcima, koji datiraju iz 14. i 15. stoljeća.
Jezero Torak
Kad kod sela Goriša u Šibensko-kninskoj županiji izbijete na vidikovac i ugledate Torak, nećete ostati ravnodušni na to remek-djelo prirode. To krško vrelo zadivljuje svojom ljepotom upravo zbog neobična položaja u sutoku dviju rijeka i karakterističnog biljnog svijeta, travnjaka i grmlja koji ga okružuju.
Okruglo jezero, odnosno krška jama, promjera je 150 metara i dubine 30 metara, a sam izvor nalazi se na dnu jezera. Iako se radi o izvoru, zbog okrugla oblika više nalikuje jezeru pa ga i zovu jezerskim vrelom.
Baćinska jezera
Ova slatkovodna jezera stoljećima su probijala svoj put prema Jadranskom moru. Sastoje se od šest spojenih jezera: Oćuša, Crniševo, Podgora, Sladinac, Šipak i Plitko te jednog odvojenog, Vrbnika, koje je ujedno i najmanje. Jezera su površinom mala, ali su jedna od najzanimljivijih pojava u hidrografiji krša. Imaju iznimnu prirodnu vrijednost jer su stanište velikog broja zaštićenih, pa čak i endemskih vrsta biljaka i životinja.
Okružena su livadama i jablanima, a duž niske pristupačne obale smjenjuju se male plaže i slikovite skupine šaša i drugog vodenog bilja. Prosječno su 3°C toplija od mora i ugodna za kupanje, vožnju lađom i surfanje. Baćinska jezera spadaju u područje ekološke mreže Natura 2000 kojim upravlja Javna ustanova ‘Priroda dubrovačko-neretvanska’.
Fotografije Ivo Pervan, Boris Kačan, Turistička zajednica središnje Istre, Denis Peroš/TZ Rogoznica, Dream Division Split/TZ Rogoznica, Dalmatia Explorer, Arhiva JU ‘NP Krka’ & Goran Šafarek
