Jadranske rijeke Krka, Zrmanja, Cetina i Neretva sa svojim različitim karakterima i spektakularnim krajolicima pružaju mnogo razloga za posjet
Svima nam je poznata ljepota Jadrana, bistro i čisto more, stjenovite obale s drevnim kamenim gradovima. More, međutim, nije jedino bogatstvo Hrvatske, a rijeke su svakako jedno od najvažnijih.
Od tromih i mutnih panonskih rijeka koje se izlijevaju u svoje poplavne šume, preko kratkih i brzih planinskih koje skakuću preko zapjenjenih brzaka, karlovačkih krških rijeka u bujnom zelenilu sa sedrenim barijerama i ujezerenim dijelovima, mirnih ponornica krških polja, sve do velikih jadranskih rijeka sa slapovima u dubokim golim kanjonima, koje se u more ulijevaju uskim estuarijima poput Zrmanje ili Krke te prostrane delte Neretve.
Velike jadranske rijeke
Možda su upravo ove jadranske rijeke najspektakularnije. S primorske strane velikih dinarskih planina, rijeke otječu u Jadransko more. Nisu dugačke kao rijeke crnomorskog slijeva, iako na putu u more mogu vrludati oko planina, kao što čini Zrmanja.

U samo sedam kilometara toka, Krupa pruža tolike zanimljivosti kakve se ne nalaze ni na mnogim našim velikim rijekama – brojne slapove, pećine, jezerca, kanjon, stari sedreni most… Skoro sve teku kroz kršku podlogu, čas kroz surove kanjone, čas bogatim, zelenim poljima u kršu, poput Cetine.
Zanimljive informacije o Jadranskim rijekama
U Dalmaciji je sedra stvorila neke od najljepših slapova. Skradinski buk u Nacionalnom parku Krka smatra se najdužim slapištem u Europi, a svakako i jednim od najpoznatijih i najposjećivanijih. U ovako specifičnim i raznolikim uvjetima, u izolaciji prema drugim slatkovodnim tokovima i drugim sljevovima, u jadranskim rijekama razvile su se vrste živih bića koje ne nalazimo nigdje drugdje na svijetu.

Samo među ribama ima 15 endemskih vrsta. Te rijeke djeluju gotovo nestvarno dok tako teku u dubokim kanjonima koje su same dubile tisućljećima kako bi gotovo skrivene u svojim kanjonima preko estuarija i delti stigle u more. Zapravo se granica mora i slatke vode teško može odrediti – po dnu estuarija more se uvlači u zaleđe, dok slatka voda teče odozgo i u suprotnom smjeru. Estuariji su dobra ulaznica za mnoge rijeke. Tako se jedrilicom ili drugom manjom brodicom može ući duboko u estuarij Krke, sve do Skradina.
Kanjonska rijeka Neretva
Iako se čini da za vrijeme plime more suvereno vlada sve do Pelješca, oseka otkriva prostrane pješčane sprudove. Taj sedimentni jezik Neretva je nanijela u more gurajući ga pred naslagama novog sedimenta. Tu se miješa morska i slatka voda pa nastaju posebni uvjeti. Ovo plitko, muljevito stanište kao stvoreno je za hranjenje ptica močvarica i onih koje vole blato. Podzviždači, žalari, oštrigari te čaplje gacaju u plitkoj vodi za vodenim beskralježnjacima i ribama. Uz obalu u pličini rastu halofiti – biljne zajednice koje podnose sol.
Raznolik turistički sadržaj
Zbog blizine Jadranskog mora kao omiljenog turističkog odredišta, jadranske rijeke se sve više cijene u nastojanju da se posjetiteljima pruže što raznolikiji turistički sadržaji. Krka je, doduše, odavno poznata zahvaljujući Visovcu, Skradinskom buku, mlinicama i kulturnoj baštini.

Velika snaga vode Skradinskog buka bila je vrlo važna radi mljevenja žita za cijelu širu okolicu u doba kad još nije bilo električne energije. No, kada je 1895. sagrađena Hidroelektrana Krka, bila je u to doba jedna od prvih hidroelektrana u Europi pa je Šibenik dobio struju prije Beča, Budimpešte, Rima, Londona i još nekih gradova, a otvorena je samo dva dana nakon Tesline brane na Niagari.
Danas više ne proizvodi struju, ali je zaštićena kao spomenik industrijske arhitekture. No, u posljednje vrijeme i druge rijeke postaju sve traženije, naročito za sportski turizam. Zrmanja i Cetina pružaju adrenalinsku zabavu, a ostale uživanje u prirodi i odmor od plaže. Moguće je uskočiti u rafting čamac na Cetini ili kajak na Zrmanji i jahati na valovima ili brzacima!

Dio kanjona Cetine toliko je uzak i prepun prepreka da je nemoguće proći i čamcem, nego valja na sebe odjenuti neoprensko odijelo, kacigu i prsluk te se krenuti verati po velikim stijenama, klizati niz brzace, skakati pod slapove i plivati na mirnijim dijelovima – ta je avantura poznata kao kanjoning. Slobodno možemo reći da nijedna europska zemlja nema tako raznolike, a očuvane rijeke.
Tekst & video Goran Šafarek
Fotografije Ivo Pervan & Boris Kačan