Biodinamička vina: Istinski terroir otkriva dinamika



5 min

Osiguravanje pravilne ravnoteže i stvaranje skladnih životnih uvjeta između zemlje, biljaka i okoliša unutar gospodarstva, ključ je za biodinamička vina

Trend biodinamičke proizvodnje vina

Premda ne nosi etiketu biodinamičkog vina, otvorite li bocu plavca malog vinarije Križ i, bez ikakvog predznanja o ovoj metodi, znat ćete da se radi o nečem organski – dobrom. Potentnost na jednom kraju spektra, a svježina na drugom, daju ovom plavcu Denisa Bogoevića Marušića iz Prizdrine na Pelješcu svoj jasno prepoznatljiv karakter, posve jedinstven.

Ovo je fotografija vinarije Kabola
Biodinamika je prisutna u nekim svjetski poznatim vinogradima, a posljednjih godina i pojedini domaći vinari prigrlili su ovaj trend

A Denisovo eksperimentiranje s biodinamičkim prirodnim pripravcima i još k tome ručno obrađeni ekološki vinograd, koji se razvija u vlastitu ekosustavu zajedno s florom i faunom, rezultiralo je mjestom na vinskoj karti poznatog austrijskog restorana s Michelinovom zvjezdicom. Razlog – biodinamička proizvodnja. Trend koji je već osvojio neke od najpoznatijih svjetskih vinograda posljednjih je godina pustio i kod nas korijenje.

Pomalo nevjerojatno, ali ovaj svjetski pokret začet je još 30-ih godina prošlog stoljeća od strane utemeljitelja antropozofije Rudolfa Steinera, rođenog u Donjem Kraljevcu. Prateći ritam prirode, naročito lunarnog kalendara, sparen s holističkim pristupom obrađivanju zemlje gdje se na gospodarstvo gleda kao na jedan organizam, Steiner je razvio set principa obrade gospodarstva u čijem fokusu su sama zemlja i njezino zdravlje.

Obrađivana zemlja hrani se i štiti isključivo prirodnim preparatima, pa se tako i u rogovima krava sprema homeopatska hrana, te se uz energetiziranu vodu regenerira zemlja kako bi posljedično jačala otpornost ploda.

Sirovina iz ekološkog uzgoja

Osiguravanje pravilne ravnoteže i stvaranje skladnih životnih uvjeta između zemlje, biljaka i okoliša unutar gospodarstva, ključ je ovog sve popularnijeg oblika poljoprivrede i vinogradarstva. U svijetu gdje klimatske promjene sve više utječu na preispitivanje odnosa prema našem planetu i gdje jedna epidemija može na koljena baciti neke od najmoćnijih svjetskih ekonomija i poremetiti lance opskrbe hranom u trenu, sve je više pobornika lokalnog organskog i/ili biodinamičkog poljodjelstva i u skladu s tim održivog življenja, jer druge opcije dugoročno zapravo i nemamo. Pobornici principa biodinamičke poljoprivrede tako su sve prisutniji na tržištu, a njihovi proizvodi, pa i vina, sve su traženija roba.

Ovo je fotografija crnog grozda grožđa - biodinamička vina

Neke su prakse iz biodinamike znanstveno dokazane, a za neke je potrebno malo vjere, baš kao i u homeopatiji. Kako bi došli do što zdravije i otpornije sirovine, neki vinari koriste kemijska sredstva i aditive, dok je u biodinamici (gotovo) sve prepušteno prirodnim ciklusima. Bolja sirovina, te zdraviji ekosustav mikrolokacije pa i cijelog područja, samo su neki od benefita ovakve obrade zemlje. Pojam terroira nezaobilazan je element PR-a gotovo svakog ozbiljnog vinara, no i dalje ih je velika većina opterećena pesticidima, pa se postavlja pitanje kakav je to onda zapravo terroir.

Sa svim prednostima potpuno ekološkog uzgoja, sirovini kao produktu neinvazivne poljoprivrede, gdje ljudska ruka tek ubire plod i sprema u boce, ovakva vina zasigurno su najiskreniji predstavnici nekog terroira. A vino itekako može biti iskreno ili barem onaj koji ga je stvorio. Stoga nije teško zamisliti, dok ispijate čašu biodinamičkog vina, da je na nosu i nepcima u fokusu ne samo vino, nego zemlja, biljni i životinjski svijet, prostor, vrijeme, zapravo cijeli ekosustav kojem je cilj biti što izvorniji ili, ako baš želite, produhovljeni proizvod.

Biodinamička svjetska scena

Biodyvin kao jedna od najvećih grupacija biodinamičkih vinara započela je s radom 1995., a danas okuplja oko 150 osviještenih vinara s prostora Europske unije, a na nekim od najpoznatijih vinogradarskih područja, poput Bordeauxa, Languedoc-Roussillon ili Toskane, niču novi biodinamički vinogradi. Gérard Bertrand, vinar iz pokrajine Languedoc i jedan od najvećih svjetskih biodinamičkih proizvođača vina s više od 1000 hektara, otvoreno priznaje kako mu je knjiga Rudolfa Steinera promijenila život. No, u profesionalnom smislu Bertrand je išao potpuno metodički i pomalo oprezno, te podijelio svoje vinograde u početku na klasični i biodinamički dio. I čekao.

Ovo je fotografija obrade grožđa - biodinamička vina

Nakon dvije godine promatranja promjena, u biodinamičkom vinu otkrio je puno više svježih nota, mineralnosti i kiselosti, a potencijal dozrijevanja pokazao se puno većim. Takav uzgoj vinove loze nešto je kompleksniji, jer zahtijeva praćenje svih pa i najsitnijih promjena u vinogradu, no mnogi vinari kažu kako je mnogo zahvalniji za zemlju, te je za samog vinara daleko ispunjavajući, pa je profit mnogima zadnja stavka. Zasad pomalo elitističkom krugu biodinamičkih vinara pripada i Isabelle Legeron, jedina francuska nositeljica titule Master of Wine. Suosnivačica je svjetskog festivala Raw Wine, kao najpoznatijeg festivala za promociju organskog i biodinamičkog vinogradarstva.

Još kad kao ambasadora imate i Stinga, koji na svom imanju Il Palagio u Toskani također proizvodi ovakva vina, i to uz savjetovanje Alana Yorka, jednog od pionira organskog vinarstva u SAD-u, biodinamička vina mogu osvojiti svijet. U Hrvatskoj stotinu godina nakon začetka ovog pokreta, biodinamička scena pomalo je sramežljiva, pa je prošle godine održana prva vinska biodinamička večera u restoranu NAV Tvrtka Šakote, dok je večer prirodnih vina u bistrou Pod Zidom oduševila brojne ljubitelje ovih vina, a za ulazak u ovu priču preporučujemo vina Piquentum, Clai i Kosovec. Kod prirodnih vina proces nastanka vina odvija se u bocama usred prve fermentacije da prirodno zrije bez filtracije ili dodataka sulfita, prepuštajući prirodi da radi svoje.

Prva hrvatska biodinamička proizvodnja

Prirodna živost i talog odraz su prirodnosti vina, a živost je epitet oko kojeg su svi složni. Možda najveći, a ujedno i najozbiljniji biodinamički iskorak napravio je poznati vinar na Plešivici Tomislav Tomac s biodinamičkim vinogradom crnog pinota i graševine, koji nije tretiran nikakvim kemijskim preparatima.

Prvi hrvatski pjenušac Tomac Pét Nat (skraćenica od ‘pétillant naturel’ ili prirodno pjenušanje) dobiven je najstarijom francuskom metodom, a lagano i voćno, neopterećeno klasičnom vinifikacijom pa i kvascima, ovo vino je pravo osvježenje na domaćoj vinskoj sceni. Uz još jedan Pét Nat Coletti vinara Franje Kolarića, još valja spomenuti svijetli primjer Bolfan Primus Orange Pinot Sivi iz 2012., čija je ukupna količina od oko 3600 boca odmah rasprodana velikom britanskom trgovačkom lancu, pa i Roxanich Antica 2011.

Ovo je fotografija vinograda kabola - biodinamička vina
Obrađivani vinogradi hrane se i štite isključivo prirodnim preparatima

No, za neki sustavni iskorak na svjetsko tržište, svakom vinu potrebna je certifikacija Demeter (najstarije tijelo za certificiranje) ili Biodyvina, čime ste dokazali da je vino proizvedeno u potpunosti po biodinamičkim principima. I kada se podvuče crta, jedno je sigurno.

Biodinamička proizvodnja vina, osim na zdravlje fizičko i duhovno, ima dugotrajne pozitivne efekte na lokalni biodiverzitet pa tako i na naš planet, što će u godinama koje dolaze, nadamo se, postati sve manje ekstravagantna ‘igra’ pojedinih vinara, a sve veći prioritet želimo li i dalje uživati u vrhunskim prirodnim vinima.

Tekst Filip Bubalo
Fotografije Respekt Biodyn / Andreas Hofer, Steve Haider, Judith Beck & Vinarija Kabola / Lollipop

Share this article:


Besplatni Newsletter

Pretplatite se za ekskluzivni sadržaj, vijesti i posebne ponude

Besplatni Newsletter

Pretplatite se za ekskluzivni sadržaj, vijesti i posebne ponude
yachts.croatia
Let us open your eyes to Croatia!
Follow #YachtsCroatiaMagazine, find the magazine on the nearest newsstand & read us on the link above
yachts.croatia
Let us open your eyes to Croatia!
Follow #YachtsCroatiaMagazine, find the magazine on the nearest newsstand & read us on the link above