Vodič za nautičku sreću na Rabu

Uz povijest stariju od dvije tisuće godina, Felix Arba ili današnji ‘sretan otok’ Rab imao je burnu prošlost, a o tome najbolje svjedoče spomenici kojih u samoj starogradskoj jezgri, ali i po čitavom otoku, ne nedostaje

Rab su nastanili Iliri još 350 godina prije Krista, a u 1. stoljeću postao je rimski municipij pod nazivom ‘Felix Arba’. Arba potječe od ilirske riječi ‘arb’ koja znači šumovit, mračan, zelen, što je razumljivo da je tako nazvan s obzirom da više od trećine otoka pokriva raznovrsno bilje – od mirisnog grmlja na krškim obroncima Kamenjaka do bujnih šuma bora i hrasta u kojima obitava divljač poput zečeva, fazana i ptica grabljivica.

Zloglasni Goli otok i Sv. Grgur

Smješten u Kvarnerskom zaljevu, sretni otok Rab okružen je brojnim drugim otocima i otočićima. Među njima su i zloglasni Goli otok i Sv. Grgur, koji su za vrijeme komunističkog režima služili kao zatvori, a danas su prava turistička atrakcija. Poput same jadranske obale, ovaj otok dug 22 kilometra i širok 11 kilometara pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, a od kopna ga dijeli Velebitski kanal.

Rab je poznat i po svojoj mediteranskoj klimi gdje se topla ljeta izmjenjuju s blagim zimama, a s otprilike 2.600 sunčanih sati godišnje i samo devet oblačnih dana tijekom ljeta, savršeno je mjesto za odmor. Također, Rab je otok s više od tristo izvora vode, no razvojem turizma izvori su tijekom ljeta nedostatni i često znaju presušiti te se otok opskrbljuje vodom iz rijeke Gacke

Otok pješčanih plaža

Otok Rab se može podičiti i raznovrsnim pješčanim, šljunčanim te kamenitim plažama. Najpopularnije su, naravno, pješčane, a bogatstvo uvala raj je za sve koji se odluče posjetiti Rab vlastitim plovilom, dok su čistoća mora te prekrasne šume koje sežu do samog mora kulisa za idealni odmor u prirodi.

Široki spektar povijesnih građevina nadmašuje broj crkvi kojima se sama starogradska jezgra, ujedno najstariji dio otoka pod nazivom Kaldanac, najviše ponosi. Na malom gradskom prostoru ima čak desetak sakralnih objekata, od kojih su neki izgubili funkciju, a neki uništeni, što ukazuje da je grad očito kroz povijest bio pravo duhovno i intelektualno središte.

Otok Rab poznat je i po raznim manifestacijama, međutim još uvijek je najpoznatija Rapska fjera, koja je zapravo prvi i najveći srednjovjekovni ljetni festival u Hrvatskoj. Rapska fjera temelji se na tradiciji započetoj 21. srpnja 1364., kada je rapsko gradsko vijeće odlučilo odati počast kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio mletačke vlasti

Taj se dan posvećuje i sv. Kristoforu, svecu zaštitniku grada Raba. Fjera je u prošlosti trajala 14 dana, a stanovništvo otoka tada je slavilo moći sveca kojemu se pripisuje zasluga za spašavanje grada od uništenja. Tijekom fjere cijeli se grad vraća u prošlost. Mali obrtnički dućani i zanatske radionice izlaze na gradske ulice nudeći posjetiteljima jedinstvenu priliku da na licu mjesta vide kako se na tradicionalni način izrađuje, primjerice, pojas za hlače, mirisna krema, ili, pak, ukrašava kosa sićušnim cvjetićima, baš kao u srednjem vijeku.

Zrakom se tada širi miris svježe prženih šulčića, dok na plaži niče cijelo ribarsko naselje izgrađeno u potpunosti tradicionalnim alatima. Ulice odzvanjaju pjesmom i glazbom dok se prolaznicima nude tuna, fritule, sir i vino.

Čast otvaranja i zatvaranja manifestacije pripada nadaleko poznatim Rapskim samostreličarima čiji su turniri među najposjećenijim manifestacijama na Rabu. Turniri se održavaju svake godine 9. svibnja, 25. lipnja, 27. srpnja i 15. kolovoza na Trgu sv. Kristofora u gradu Rabu.

Udruga Rapski samostreličari osnovana je s ciljem obnavljanja srednjovjekovne viteške tradicije grada Raba, a od njenog osnutka 1995. godine održano je više od 150 viteška turnira u Rabu, inozemstvu i drugim hrvatskim gradovima. Udruga danas okuplja samostreličare, bubnjare, fanfariste, zastavnike, plesače, svirače, topnike i plemstvo.

Svjetski poznata rapska torta

U osnivanju Udruge velika je uloga pripala pobratimskom gradiću i državi San Marinu, za čijeg se osnivača, sv. Marina, vjeruje da je upravo s Raba krenuo za vrijeme velikih progona kršćana prema Apeninskom poluotoku i na Monte Titanu prvo sagradio crkvicu, a zatim osnovao i grad. Pratio ga je sv. Leo, a tome svjedoči gradić San Leo, koji se nalazi upravo nedaleko od San Marina. Da se Rab može podičiti i izvrsnim gurmanskim specijalitetima, svjedoče razne poslastice, od kojih se najčešće spominje rapska grota te rapska torta, koje se mogu probati u rapskim restoranima.

Riblji specijaliteti vrlo su česti s obzirom da je Rab isto tako i otok ribara. Uz tradiciju ribarenja vezala se i mala brodogradnja čiji su predstavnici poznati diljem Hrvatske, ali i Europe. Otok Rab je zaista sretan, a njegovi žitelji privilegiran i neodvojiv dio njega.

Tekst Ivana Matušan

Naslovna fotografija Ivo Biočina/HTZ, ostale fotografije TZ Rab, TZ Kvarner i arhiva Yachts Croatia