Riznica sakralnoga graditeljstva

by Yachts Croatia

Hrvatskim se Jadranom može ploviti i ‘waypointima’ označenim kulturno-povijesnim spomenicima, u prvom redu graditeljskim

Uzduž naše jadranske obale nižu se gradovi i gradići izuzetne povijesno-kulturne vrijednosti, bilo kao spomeničke cjeline ili po nekim svojim osobitim građevinama i umjetninama u njihovim zbirkama. Krenemo li od juga, započinjemo ovo kratko putovanje zaista impresivnim kompleksom dubrovačkih zidina – izvrsno očuvanim fortifikacijskim sustavom građenim stotinama godina, koji u svojoj kamenoj školjci čuva grad na popisu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Premda Dubrovnik nema niti jedan kulturno-povijesni spomenik vrijednosti venecijanskih ili firentinskih crkava i dvorova, znamenit je upravo kao skladna cjelina prožeta mjerom življenja u gotovo tisuću godina postojećoj Republici Svetoga Vlaha, uporištu euromediteranske civilizacije na rubu Balkana pod turskom vlašću. Objektivno najznačajniji dubrovački povijesni spomenik arhiv je te aristokratske državice bez kojega se, kako je mnogo puta rečeno, ne može napisati povijest niti jedne od zemalja europskog jugoistoka. Kasnogotički Knežev dvor, renesansna kula Minčeta, klaustar franjevačkog samostana, kompleks dominikanskog samostana, barokna crkva sv. Vlaha, zaštitnika Grada, katedrala… pred kojom se svake godine upriličuje svetkovina u čast ‘parca’ – također proglašena dijelom (nematerijalne) kulturne baštine čovječanstva – te dubrovačka sinagoga, također sa zbirkom umjetnički vrijednih predmeta, čine spomeničku topografiju ‘hrvatske Atene’.

Hrvatski Spomenici, Dubrovnik

U svojoj su tisućljetnoj povijesti jadranski gradovi okupili pravo kulturno-umjetničko blago

Uz Jadran, nakon Stona – s povijesnom solanom i najduljim obrambenim zidom na europskom kontinentu – dolazimo u Orebić, gradić koji je nekoć bio sjedište izuzetno moćnoga trgovačkog pomorstva, o čemu svjedoči blago u njegovim muzejima, s vrijednom arheološkom zbirkom te velikim brojem maketa brodova, slika jedrenjaka i dokumenata vezanih uz tu djelatnost. Svakako posjeta vrijede crkva Uznesenja Bogorodičina i franjevački samostan sa zbirkom zavjetnih slika nastalih od 17. do 19. stoljeća; njegova barokna loža idealno je mjesto za predah i uživanje u pogledu na Pelješki kanal, grad Korčulu i otočiće južno od Lumbarde. Na jednom od njih, Badiji, franjevački je samostan građen od 15. stoljeća, s lijepom crkvom, djelom domaćih majstora. Slijedi Hvar na istoimenom otoku – svojevrsnomu miniplanetu kulturne povijesti, od antike do 18. stoljeća. Hvarski samostan Gospe od milosti, sagrađen 1461. godine kao utočište za mornare, bio je među prvim objektima kulturnog turizma u nas, jer je njegova blagovaonica zapravo galerija umjetnina, od vrijednih slika i atlasa iz 1525. godine do svetačkih relikvija i numizmatičke zbirke s 480 primjeraka kovanog novca. Dvadesetak milja sjeverozapadnije je Split, dalmatinska metropola nastala pretvaranjem Dioklecijanove palače u gradski konglomerat; osim samoga carskog dvora, tri su splitske crkve osobiti dragulji u nizu njegovih kulturnih spomenika. Katedrala sv. Dujma, nekoć Dioklecijanov mauzolej, tijekom stoljeća je ‘dovršena’ monumentalnim zvonikom visokim 57 metara – spomenikom koji je odavno postao simbol identiteta grada koji svoga zaštitnika slavi spektakularnom feštom svakoga 7. svibnja.

Hrvatski spomenici

Zahvaljujući iznimnoj vrijednosti, hrvatski su kulturni spomenici uvršteni na UNESCO-ovu listu svjetske baštine

Splitska je katedrala poznata i po vratnicama na kojima je majstor Andrija Buvina 1214. godine izrezbario u orahovini 28 prizora Isusova života. I za najkraćeg boravka u gradu pod šumovitim Marjanom posjetitelj svakako treba vidjeti i crkvu sv. Ante u Poljudu te – na jugozapadnim padinama Marjana – špilje s nekadašnjim pustinjačkim nastambama. U crkvici pred najvećom oltar je kipara Andrije Alešija i reljef sv. Jeronima iz 1480. godine. Na zapadnom rubu Kaštela je Trogir, također spomenička cjelina pod okriljem UNESCO-a, sa svojom katedralom sv. Lovre, poznatom po umjetnički najznačajnijemu srednjovjekovnom portalu na istočnom Jadranu, djelu majstora Radovana. U luneti je prikaz Kristova rođenja, na stupovima su prizori lova obogaćeni floralnim ornamentima, a bočno su stojeće figure Adama i Eve na lavovima. Prvi kat zvonika građen je u gotičkom stilu, drugi ima obilježje venecijanske cvjetne gotike, treći je dovršen krajem 16. stoljeća, a četvrti piramidalni završetak krase četiri manirističke skulpture. Sljedeći je Šibenik, jedini istočnojadranski grad koji nema antičke ‘korijene’ – nastao kao hrvatsko težačko-ribarsko naselje, intenzivno se razvijao stoljećima, tako da se diči katedralom sv. Jakova – najznačajnijim graditeljskim ostvarenjem u Hrvatskoj, djelom niza graditelja, uključujući znamenitoga Jurja Dalmatinca, nastalim na razmeđi 15. i 16. stoljeća. Zahvaljujući iznimnoj kulturno-umjetničkoj vrijednosti, i šibenska je prvostolnica uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske baštine, budući da se ta trobrodna bazilika gotičkog, gotičko-renesansnog i renesansnog stila odlikuje jedinstvenim apsidama opasanim vijencima portreta donatora u kamenu, te nadasve krovom i kupolom izvedenim od kamenih ploča bez upotrebe vezivnog materijala.

Hrvatski Spomenici, Zadar

Mnogo je kulturno-povijesnih spomenika koji plijene jedinstvenom izvornošću, osvajajući promatrača skladom proporcija i blistavim tragovima nadahnuća njihovih tvoraca

U Zadru, unatoč teškim razaranjima tijekom povijesnih sukoba – posljednje se zbilo ranih devedesetih, a prije toga 1944. godine – sačuvana je najmonumentalnija romanička crkva na istočnom Jadranu, formama i načinom gradnje jedinstveni sv. Donat iz 9. stoljeća. Njezina unutrašnjost, podijeljena u središnju i tri cjeline u visokim apsidama, ima izvanredne akustične karakteristike, pa se u njoj održavaju glazbene priredbe, posebice koncerti srednjovjekovne i renesansne glazbe. Petnaestak kilometara od Zadra, u Ninu, najmanja je katedrala na svijetu: crkvica sv. Križa koja je – zboga svog originalnog oblika – uvrštena među reprezentativne spomenike naše rane srednjovjekovne arhitekture. Datira iz 11. stoljeća, a tlocrta je grčkoga jednokrakog križa. Nedaleko od nje, na lokalitetu Prokulje, crkva je sv. Nikole, jedini sačuvani primjerak ranoromaničke arhitekture takvog oblika u Dalmaciji, nastala početkom 12. stoljeća. Prema predaji, u njoj je okrunjeno sedam kraljeva hrvatskih narodnih dinastija, a od davnina se na dan sv. Nikole, 6. prosinca, u njoj održava liturgija u slavu zaštitnika pomoraca i putnika. Dakako, u ovom kratkom pregledu neizbježno su izostavljene mnoge spomeničke vrijednosti na jadranskoj obali i otocima – od izuzetnoga urbanog sklopa Lastova i grada Korčule, preko Raba i riječke katedrale sv. Vida do antičke arene u Puli i spomenika osebujnoga istarskog graditeljstva u gradićima u unutrašnjosti našega najvećeg poluotoka… ali treba nešto i ‘prešutjeti’ kako bi putnik-namjernik i sam otkrio ponešto što će zauvijek ponijeti u sjećanju i na memorijskoj kartici svoje kamere.

Fotografije I. Pervan i Z. Sunko

Zaluka Heritage Estate