Nikola Dešković: Doktor od biznisa i jedrenja

10 MINUTES READ

Pobjedom na ovogodišnjoj Mrdujskoj regati Nikola Dešković ostvario je još jedan san, a ovaj splitski poduzetnik s inozemnom adresom očito ima formulu kako ostvariti snove i na sportskom i na poslovnom planu, ali i vrijedne savjete za mlade generacije koje izvlači iz svoje bogate karijere

Doktor znanosti i hrvatski poduzetnik s njemačkom i splitskom adresom dr. Nikola Dešković veliki je zaljubljenik u jedriličarski sport, a ove jeseni ostvario je uspjeh karijere osvajanjem Mrdujske regate, naše najveće utrke krstaša. Ta pobjeda nije slučajna, već je došla kao posljedica višegodišnjeg ozbiljnog i sustavnog ulaganja u opremu, timski rad te u stjecanje jedriličarskog iskustva, počevši od malih nogu u optimistu pa do kormilara 15-metarske trkaće jedrilice.

Poslovna karijera Nikole Deškovića

Na sličan način gospodin Dešković je gradio svoju respektabilnu poslovnu karijeru, koja se proteže od Europe do Amerike i koja se temelji na stalnom učenju i primjeni stečenih znanja. U stalnom ‘slalomu’ između poslovnih i jedriličarskih izazova, Dešković se odlično snalazi na oba polja, ali najveći osobni užitak predstavlja mu vrijeme provedeno u jedrenju, s ekipom svojih prijatelja s kojima rado provodi slobodno vrijeme i izvan sporta, a kada ga sretnete u lučici splitskog Labuda, osmijeh mu ne silazi s lica. Njegova jedrilica klase TP 52 s imenom Polet Furioso (po djedovu krstašu Polet iz 1932. g.), koju jedriličari zbog boje trupa nazivaju ‘crni labud’, stoji spremna za regate u splitskom jedriličarskom klubu, u kojem smo s gospodinom Deškovićem imali lijepu priliku porazgovarati o sportu koji voli, ali i njegovu uspješnom i zanimljivom poslovnom životu.

Ovo je fotografija Nikola Deskovic Nagrade
‘Najuspješniji su oni koji su se voljni promijeniti, prihvatiti novine i provesti ih u djelo, a najbitnija je komponenta stalno učiti i ići dalje’

Mislite li da je pobjeda na Mrduji kruna vaše dosadašnje karijere?
Svakom našem jedriličaru je san pobijediti Mrduju, a Mrduja je za mene monumentalan događaj koji ima posebnu povijest – i familijarnu i osobnu. Moj nono je osnovao naš prvi jedriličarski klub Labud 1924., moj otac i stariji brat bili su reprezentativci i svi su jedrili na Mrduji, a ja od 2001. godine sa svojom ekipom i raznim brodovima pokušavam doći do tog trofeja. Premda amateri, često smo bili blizu, ali se nikada nismo uspjeli popeti na vrh pobjedničkog postolja. Ovaj put nam je to uspjelo i zadovoljstvo je ogromno.

Kada dođem u Split i odradim vikend poput Viške regate, onda imam sto novih ideja što se sve može napraviti i optimizirati na poslu i što se tiče naših ponuda i promidžbe tvrtke, pojasnio je Nikola Dešković

Skoro ste postigli ‘hat trick’ Labudovih regata, pobijedili ste i Komišku, ali Višku niste uspjeli?
Ove godine nismo uspjeli s Viškom kao lani, Komišku smo glatko pobijedili, doduše tu zbog korone nije bila uobičajeno velika konkurencija, ali Mrduja je ipak najvažnija. Imali smo sjajan start, pogodili prvu stranu prema Šolti, a kasnije se u Splitskim vratima na vrijeme prebacili na Brač i tako došli s velikom prednošću do Mrduje, koju smo do Splita sačuvali jedreći skoro bez greške. Na Viškoj je ove godine opet bila presudna prva etapa, mi smo doduše vodili nakon starta, ali je jedan oblak nevere od tramuntane dao ‘friški’ vjetar i neuhvatljivu prednost jurilicama Mareus i Molo Longu, koju su iskusni konkurenti zadržali i u drugom plovu tako da smo mi završili na, za nas, odličnom ukupnom 3. mjestu. No, to nam je bilo dovoljno da osvojimo kup Lukša Cicarelli koji je zbroj sve tri Labudove regate i zato nam je ovo bila najbolja sezona do sada, pogotovo čim je trofej Mrduje tu, sve drugo je u njezinoj sjeni.

Velika jedrilica kakvu posjedujete zahtijeva poseban menadžment, i tehnički i ljudski, a vaš lifestyle je vezan uz stalna putovanja i život u inozemstvu. Kako to uspijevate organizirati?
Boravim u Splitu i u Münchenu, gdje vodim jednu tvrtku na internetu i to mi omogućava rad online, tako da mogu biti dosta i u Splitu, a i tamo – sjedim na dvije stolice što se toga tiče. Kad god sam u Münchenu, razmišljam što moram sve napraviti kada budem u Splitu da bismo mogli ići na jedrenje. Imamo zacrtan kalendar od četiri do pet regata godišnje, to su Uskršnja, Komiža, Južnodalmatinska, Mrduja i Viška. Pripreme za regate su većinom tehničkog karaktera u smislu da treba provjeriti jesu li sva jedra kompletna, treba li na brodu nešto popraviti, je li s elektronikom sve u redu… i najvažnije: je li posada na okupu. Na sreću, sve to mogu odraditi online, izdaleka, konzultirati se s ekspertima i zamoliti da se neki problemi riješe, a onda kada dođem, ovdje, imam otprilike jedan dan za pripremiti brod tip-top, u tome mi pomažu kolege koji jedre sa mnom regatu. Kroz jedno jutro i jedno popodne sve pripremimo, a ključno je da brod uvijek stoji na suhom, nema vez u moru, nego na kopnu, i onda ga neposredno dan prije regate treba baciti u more, i nakon regate ponovno izvaditi. Nažalost, ne uspijemo stvarno trenirati, nego se učimo iz regate u regatu.

Žarko Dešković neodvojiv je dio priče

Dosta toga i sami radite ‘po brodu’?
Meni je to veliki gušt! Po noći sanjam koji su detalji na brodu koje bi trebalo popraviti, koji bocel (koloturnik), konop ili gindac (podigač) promijeniti ili ponovno ‘pjombat’ (uplesti) i na neki način se tako pripremam. Ali sada smo u rutini, kada je brod bio za nas, nov onda je to trajalo više i bilo je puno nepoznanica. Danas to ide puno lakše – poput dizanja broda s dva, tri zahvata i točnim položajem dizalice…, sve ide kao po špagu.

Brat Žarko (Dešković) neodvojiv je dio vaše priče?
On je neodvojivi dio mog života, mi smo bliski da ne možemo biti bliži… Nekoliko je godina stariji, a mi smo prerano izgubili oca, kojeg smo jedan drugom nadomjestili, naravno, on puno više meni jer je stariji. Ali taj odnos nas dvojice i naših familija uvijek je bio vrlo blizak, a druga poveznica je što smo obojica zaljubljenici i ‘ludi’ za jedrenjem pa gledamo svaki trenutak i svaku mogućnost da idemo na more i neku regatu. Kad mi se prvi put ukazala mogućnost da kupimo jedan ovakav brod, koji je, premda 14 godina star, još uvijek konkurentan, što se vidi i s ovogodišnjim osvajanjem Mrduje, ostvario nam se jedan mali san, da imamo jednu jedrilicu koja je brža ili jednako brza kao najbolje na Jadranu te da nam omogućuje da budemo konkurentni, da jedrimo bok uz bok s njima, da smo na moru s familijom i prijateljima, a ujedno i osvajamo medalje.

Ovo je fotografija Dešković Nikole s Trofeji Mrdujske Regate
Trofej Mrdujske regate ima posebnu važnost za obitelj Dešković jer je njihov djed osnivač jedriličarskog kluba Labud, kojeg je ta regata simbol

Kakve su vam jedriličarske ambicije za dalje?
Borit ćemo se i dalje, pobijediti Mrduju jednom je fenomenalno, ali mislim da je šjor Branko (Širola) tu regatu dobio, čini mi se, osam puta. Naravno da je nedostižno doći do njihova broja, ali volio bih još koji put pobijediti na Mrduji. Tu su i Fiumanka i Barcolana, koje su malo dalje, a možda će dogodine biti u našem kalendaru.

Mi u životu moramo stalno učiti, primjerice jedrenje koje smo imali prije trideset godina može vrlo malo ili nikako pomoći današnjim jedriličarima da pobjeđuju. Promijenila se kompletna tehnologija i potpuno se drukčije radi s mladim sportašima koji imaju puno dublje znanje i sve je profesionalnije nego prije. Isto je tako i u privredi. Privreda u kojoj je netko danas uspješan sigurno nije tako funkcionirala prije dvadeset ili trideset godina, podvukao je Nikola Dešković

Kada smo se vidjeli prije regate, bili ste istinski sretni, uz komentar da ste se upravo vratili s jedrenja. Koliko se jedrenje odražava na vaš cijeli život?
Odražava se tako da mi daje novu energiju. Kada dođem u Split i odradim vikend poput Viške regate, onda imam sto novih ideja što se sve može napraviti i optimizirati na poslu i što se tiče naših ponuda i promidžbe tvrtke. To onda provodim u djelo, svi kažu da kad se vratim iz Splita, nakon jednog tako lijepog događaja, dođem pun energije i puno smireniji i staloženiji nego što sam bio prije.

Poduzetništvo u doba korone

Možete li navesti neki primjer?
Recimo, kada smo prije dvije godine trebali odlučiti kako ćemo se pozicionirati s mojom sadašnjom firmom koja prodaje automobile na internetu i koja se zove InstaMotion. Ona nudi uslugu kompletne online kupovine gdje se automobil naruči, osigura, financira i za sedam dana je auto isporučen ispred kuće. S obzirom da online financiranje može biti komplicirano, zbog bankarskih procedura, trebalo je doći do ideje kako to riješiti.i. Takva jedna ideja nastala je za vrijeme Viške regate 2018., tijekom koje sam s nekim kolegama raspravljao kako funkcioniraju bankarski sistemi i kako se s njima može naći jedan ‘interface’, prihvatiti njihovu bazu podataka, na osnovi toga dobiti bonitet potencijalnog kupca online i na osnovi toga mu odmah dati financiranje bez da treba potpisivati ‘deset stranica ugovora’, i to sve online u nekoliko minuta.

Vaš životni put, a i poslovni vodi daleko izvan naših granica?
Studirao sam građevinarstvo u Splitu i bio sam jedan od boljih studenata, radio sam kratko vrijeme na fakultetu kao asistent te sam dobio stipendiju da odem u Ameriku, na fakultet MIT – Massachusetts Institute of Technology u Bostonu, i nastavim s postdiplomskim studijem od godinu i pol dana. Nakon toga su mi na MIT-u ponudili da produžim još dvije godine i napravim doktorat, što sam i iskoristio. Bio sam ukupno četiri godine u Americi, od toga godinu dana u Švicarskoj jer je bio jedan zajednički projekt građevinskih konstrukcija od betona i karbonskih traka što je tada bila novina. Danas je svakodnevica da se mostovi pojačavaju i obnavljaju s karbonskim trakama i tako pospješuje njihova nosivost. To je bio novitet na kojem sam napravio doktorski rad, a onda sam došao natrag u Europu, gdje sam četiri i pol godine radio u konzultantskoj kući McKinsey&Co. u Münchenu. Radio sam s automobilskom, aero space i elektroničkom industrijom, a čak me jedna studija bila dovela u Zagreb. To je bio prvi put da je McKinsey napravio studiju u Hrvatskoj, gdje smo Končaru pomagali jer je tada pod vodstvom Zagrebačke banke bila intencija da se ide na burzu, a mi smo kao konzultanti pomogli da reorganiziraju razna područja poslovanja, kojih je bilo više od pedeset, i da iz njih izdvojimo one dijamante koji su bili relevantni za izlazak na burzu. Nakon McKinseyja sam s jednim talijanskim kolegom osnovao prvu internet tvrtku koja se bavila promidžbom – oglasima rabljenih automobila, to je bio AutoScout24. Mi smo to osnovali i ta firma je bila jako uspješna. Bio sam tu dvanaest godina, da bismo je prodali Deutsche Telecomu, a kasnije je ta firma nastavila svoj rast i T-Com ju je prodao jednoj američkoj kući koja ju je kasnije stavila na burzu. Jedan mali djelić tog uspjeha je i moj, i na to sam, naravno, ponosan. To mi je dalo potporu da krenem s novom firmom InstaMotion koja se isto bavi s autima, ali sada cjelokupnom prodajom, ne samo oglašavanjem.

Ovo je fotografija jedrilice s Mrdujska Regata
Jedrilica klase TP 52 s imenom Polet Furioso (po djedovu krstašu Polet iz 1932. g.), koju jedriličari zbog boje trupa nazivaju ‘crni labud’, stoji spremna za regate u splitskom jedriličarskom klubu

Koji su, s odmakom od tri desetljeća, vaši zaključci kada promatrate poduzetništvo u Hrvatskoj?
Mislim da u Hrvatskoj ima veliki broj jako profesionalno vođenih i usmjerenih tvrtki koje imaju poziciju kako u hrvatskom, tako i u međunarodnom okruženju. Ono što kod nas nedostaje nije poduzetnička nit, mi imamo doduše ljude poput Rimca, Kotarca, Colnaga i puno drugih vrhunskih poduzetnika koji su u stanju dostići svjetsku razinu, ali većina ljudi se bavi aktivnostima koje su vezane za neki ‘bliski i skori kruh’, poput vezanosti uz turizam, koji za nas sigurno jest optimalna grana privrede, ali ne gledaju još šire i ne osvajaju nove horizonte. I vidimo kada se dogodi jedan poremećaj na tržištu kao što je COVID da cijela privreda od toga pati i osjeća posljedice. Međutim, vidim da danas ima puno mladih ljudi iz Hrvatske koji su vidjeli svijet i koji su se obučili i optimistični su, a osim toga danas imate puno mogućnosti za stvari naučiti preko interneta. U moje vrijeme to nije bilo moguće, trebao si ići van i to doživjeti sam, jer nije bilo ni medija ni interneta. Danas se i tečajevi koje sam ja slušao na MIT-u prije 25-30 godina mogu poslušati online, te su pristupačni bilo kojem mladom i ambicioznom duhu, koji želi primiti to znanje i stvoriti nešto novo. Što se tiče poduzetništva, druga komponenta je spremnost da se preuzme određeni rizik na sebe. Kada sam ja otišao iz Hrvatske u Ameriku, preuzeo sam rizik, jer nisam znao što će mi se dogoditi. Kada sam s MIT-a i znanstvene karijere prešao na poslovno/industrijsku karijeru u McKinseyju, isto tako nisam znao što će me čekati. A onda iz McKinseyja otići u jedan startup i osnovati AutoScout24 i u principu prve dvije godine živjeti bez plaće iz zaliha bio je još veći rizik. Ti detalji su oni koji odlučuju da netko bude uspješan i stvori nešto stvarno veliko. To je kao u jedrenju kada odlučiš napraviti jedan smioni repiket (zaobilazni kurs) i nemaš sigurnosti da će uspjeti. ‘Duh te volje’ postoji i kod naših ljudi, poglavito mladih, poput moje dvije kćerke koje su vrlo ambiciozne i gledaju globalno što se može napraviti u svjetskim okvirima. Ja mislim da je to pravi put i da se mi tako trebamo pozicionirati, kao jedna europska zemlja koja je otvorena i koja gleda širom i svoje znanje pribavlja izvana, ali ga isto tako dijeli i stvara nove dimenzije što se tiče uslužnih, znanstvenih, ali i proizvodnih djelatnosti.

Danas su najuspješniji oni koji su se bili voljni promijeniti, prihvatiti novine i provesti ih u djelo. Nije samo pitanje brzine ili biti prvi, nego onaj koji se najbrže prilagođava, zaključio je Nikola Dešković

Imate li savjet za mlađe generacije, primjerice nama su govorili ‘kompjutori su budućnost’?
Kompjutori su jedno pomagalo, ali nisu oni važni, nego informacija i komunikacija (interakcija). To su, po mojemu mišljenju, dvije dimenzije koje oblikuju budućnost. Većinu današnjih poslova će pomalo preuzeti roboti i automatizirani sistemi, primjerice bankarskih ili činovničkih poslova će biti sve manje jer će ti procesi biti automatizirani. Ali sve one stvari gdje naš razum i kreativnost dolazi u prvi plan, tu ne može računalo konkurirati i tu smo mi oni koji odlučujemo i vodimo i to ima prosperitet i budućnost. Kada sam ja studirao, dobio sam određeno znanje na fakultetu, ali najbitnija je komponenta stalno učiti i ići korak dalje. Mi u životu moramo stalno učiti, primjerice jedrenje koje smo imali prije trideset godina može vrlo malo ili nikako pomoći današnjim jedriličarima da pobjeđuju. Promijenila se kompletna tehnologija i potpuno se drukčije radi s mladim sportašima koji imaju puno dublje znanje i sve je profesionalnije nego prije. Isto je tako i u privredi. Privreda u kojoj je netko danas uspješan sigurno nije tako funkcionirala prije dvadeset ili trideset godina. Danas su najuspješniji oni koji su se bili voljni promijeniti, prihvatiti novine i provesti ih u djelo. Nije samo pitanje brzine ili biti prvi, nego onaj koji se najbrže prilagođava. I u ovim trenucima korone vidimo da ima puno tvrtki koje su izgubile i koje se trebaju preporoditi i ponovno krenuti, ali ima i puno tvrtki koje su iskoristile koronu i koje su u takvoj situaciji imale za sebe novi prosperitet. Primjer je sva promidžba i prodaja koja je išla preko interneta. Oni su se brzo prilagodili, prihvatili nove okolnosti i iz njih izišli kao pobjednici. Baš kao u regati, iskoristili jedan reful i napravili pravi ‘repiket’ i na kraju ušli prvi u cilj.

Tekst Darko Šupuk
Fotografije Darko Šupuk & Arhiva

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Jahting

Carl Rand: Nautički vizionar

Nije uvijek lako biti inovativan. Potrebno je puno odlučnosti i vjere da biste podnijeli brojne izazove. Kad u to uvrstite jedrenje i održivost, suočavanje s …

Ovo je fotografija panoramskog pogleda na Biograd Boat Show Jahting

Biograd Boat Show: 23 godine uspješne priče

Novo izdanje sajma održat će se od 20. do 24. listopada u Marini Kornati Najveća izložba plovila na moru srednje i istočne Europe slavi svoju …

Ovo je fotografija Romano Pičuljan Intervjui

Romano Pičuljan: Rapski kalafat

Priča o Pičuljanu priča je o strasti prema drvenim brodovima i nautičkoj bajci na otoku Rabu Možemo slobodno kazati da je Romano Pičuljan sinonim za …

Ovo je fotografija zaposlenika tvrtke Adriatic Wave Jahting

Adriatic Wave: Na valu uspjeha

Tvrtka Adriatic Wave iskazala se ovog proljeća nizom događanja koja su za svoje kupce organizirali diljem Jadrana, a uspjeh rovinjske tvrtke temelji se na dugogodišnjem …

Ovo je fotografija Mirjan Vlahović Jahting

Mirjan Vlahović: Elitni jahting

Voditelj novootvorenog ureda tvrtke Expersea Yacht Management u Hrvatskoj Mirjan Vlahović govori o jahtingu i svojoj domovini, kojoj se vraća nakon karijere provedene u inozemstvu …

Ovo je fotografija jahte Jahting

Adria Libar edukacije za kapetane na jahtama

Nakon godina edukacije pomoraca u različitim sferama, šibenski Adria Libar dobio je veliko priznanje od belgijskog ministarstva, u vidu edukacije kapetana u jahtingu Samo tri …

Ovo je fotografija Only&Only Portonovi Putovanja

Luksuzna zimska avantura One&Only Portonovi čeka na vas

Okružen samotnim plažama, slikovitim otocima i srednjovjekovnim gradićima, One&Only Portonovi nudi opuštanje uz more, vrhunske restorane i pionirski pristup wellnessu Smješten na ulazu u Boku …

Ovo je fotografija bundeva, jesenske delicije Gastronomija

Bundeva je gastronomska kraljica jeseni

Bundeva je jednostavna i nezahtjevna namirnica, nekad zanemarena, danas se na velika vrata vraća u restorane i kuhinje urbanih domaćinstava Cucurbita pepo ili u narodu …

Ovo je fotografija pogled odozgo na otok Silbu Destinacije

Otok Silba: Skriveni kutak Dalmacije

Premda je površinom malen otok, Silba obiluje pješčanim i šljunčanim plažama i uvalicama, područjima obraslim crnikom, te nesvakidašnjim znamenitostima Svaka usporedba otoka Silbe odnosno njegovih …

Hoteli

Ekskluzivni Spalato Spa je ozbiljan razlog da ove zime na wellness vikend odete u Split!

Nakon dobivanja pete zvjezdice ovoga ljeta i nedavnog završetka renovacije spa & wellness centra u sklopu hotela, više od 250.000 putnika diljem svijeta svojim glasovima …

Ovo je fotografija Tanya Houppermans, krokodil Umjetnost

Ocean Photography Awards: Priroda je najvještiji umjetnik

Ocean Photography Awards ima jednostavnu misiju: osvijetliti ljepotu našeg prekrasnog plavog planeta i istaknuti mnoge nedaće s kojima se suočava morski svijet Nedavno su proglašeni …

Ovo je fotografija Natali Dizdar Intervjui

Natali Dizdar: Punim jedrima u nove izazove

U svom profesionalnom životu Natali Dizdar spojila je tri zanimanja: skiperica, pop-pjevačica i psihoterapeutkinja, a svaki je brod, kaže, poput pjesme ili čovjeka – priča …

Scroll to Top