Sylvia Gottwald

6 MINUTES READ

Umjetnost iz morskih dubina

Dizajnerica, arhitektica i urbanistica Sylvia Gottwald svojim unikatnim kreacijama od sedefa i bisera privlači biranu publiku, ali i aktivno promovira očuvanje mora i oceana

Školjke su dugi niz godina svojom ljepotom privlačile arhitekticu Sylviju Gottwald. Pažljivo ih je sakupljala tijekom svojih putovanja po svijetu, a onda je za novi milenij napravila potpuni zaokret u svom životu i uspješnu karijeru arhitektice i urbanistice zamijenila izradom ogrlica, naušnica, prstena i broševa od sedefa i bisera. Nakit zanimljivog dizajna vrlo su brzo prepoznali kustosi velikih svjetskih muzeja pa je svoje umjetničke radove izlagala u Parizu, New Yorku, Londonu, Pragu, Rimu, Milanu i Bangkoku. Kao veliki aktivist za zaštitu morskih okoliša, gospođa Gottwald za izradu nakita koristi materijale s održivih farmi školjaka, a svaka od njenih deset kolekcija ukazuje na problematiku zagađenja oceana i važnost zaštite morskog okoliša. Danas Sylvia Gottwald živi u Washington DC-u, a mi smo je zatekli u njenom ljetnom domu na Korčuli gdje ima svoju galeriju.
Zašto Korčula, pitali smo odmah.
Po struci sam arhitekt i urbanist i te mi se ideje stalno motaju po glavi. Na Korčulu sam prvi put došla 1970. kao mlada studentica arhitekture i očarala me. Studirala sam arhitekturu na Harvardu i došla sam sasvim slučajno. Bio je na fakultetu jedan oglas da se sprema internacionalni kongres planera i arhitekata u Veloj Luci. Prijateljica, arhitektica iz Zagreba, rekla mi je da će doći arhitekti iz Europe i pozvala me da dođem vidjeti kuću koju je naslijedila od djeda. Tada mi je rekla da je Korčula najljepši grad na Jadranu, a ja sam pomislila da to svi kažu za svoje. Došla sam i zaljubila se – u grad, njegove zidine i mir. Kako mi je otac obećao nagradu kad diplomiram, odustala sam od puta oko svijeta i kupila sam ruševinu u Korčuli. Bila sam mlada i luda. Zanijela sam se. Kapari su rasli iz zidova, a na jednom zidu je bila pukotina od potresa. Nije bilo ni vode, ni kanalizacije. Nakon rata, bila sam u Pragu u diplomatskom društvu i to je bila prilika da nađem donatore koji bi nam pomogli da učimo na primjerima drugih kako financirati i zaštititi kulturnu baštinu Dubrovnika i Korčule. Napisala sam studiju o samostanima od Korčule i Dubrovnika te sam čak uspjela organizirati da princ Charles dođe u dominikanski samostan na Mljetu. To me dosta preokupiralo, međutim u Korčuli nije bilo interesa lokalnih vlasti. Mislim da je bilo prerano. U Americi, u Washington DC-u, radila sam kao urbanistica na velikim projektima i shvatila sam do koje je mjere kapital jak, i opasan, s obzirom na to da je glavni cilj profit, a druge vrijednosti, poput kvalitete urbanog i prirodnog ambijenta, su sekundarne. Htjela sam preduhitriti tu navalu kapitala i uništavanje naših predivnih prirodnih i kulturnih resursa.

Sylvia Gottwald
U dizajniranju nakita, Sylvia Gottwald koristila je deset različitih vrsta školjaka i bisera

Sad kad gledate na to dvadeset godina kasnije, jeste li uspjeli išta promijeniti?
Uglavnom vidim dramatičnu devastaciju naše kulturne i prirodne baštine. Na sreću, te fantastične gradove poput Dubrovnika i Korčule je teško uništiti, ali ih je lako banalizirati i nagrditi, u čemu smo vrlo uspješni. Moram priznati da ne razumijem tu politiku degradacije naših urbanih dragulja. Nakon velikih izazova dok sam radila na master planu za Silver Spring (predgrađe Washington DC-a) i na ogromnom projektu Reagan (Pennsylvania Ave), vrijednom milijardu dolara, koji je trebao biti poslovni i kulturni centar, a postao je samo poslovni, shvatila sam da je borba protiv kapitala i korupcije ogromna. Rekla sam tada sebi: To je najveći projekt i posljednji. I potom sam kroz školjke počela raditi na problematici mora.
Zašto odjednom školjke?
Čini se neracionalno, ali je povezano. Taj je okoliš mora u meni bio dugo godina. Razmišljala sam kako se povući iz stresnog života i počela sam raditi sa Svjetskim spomeničkim fondom koji ima bazu podataka o svakom kulturnom i prirodnom spomeniku globalno, a pomaže ih American Express te predlaže neobične i nepoznate spomenike kao destinacije za putovanja. Radila sam na projektu u južnoj Indiji. U gradu Cochinu, postoje duboki zaljevi u koje su u prošlosti brodovi mogli ući i ukrcavati robu. Nekad su to bili začini, a danas su umjetnine i antikviteti iz cijele Indije. Tamo se mogu naći nevjerojatne stvari, poput predmeta od ružičaste školjke (turbo marmoratus) koji su rađeni u 17. stoljeću za portugalsku kraljevsku obitelj. Od te školjke su izvedeni vrlo strukturalno kompleksni predmeti i to me kao arhitekticu zainteresiralo. Godinama sam skupljala školjke i ti su me predmeti inspirirali. Kad me suprug znao pitati što će mi još školjaka, jer smo ih već imali dosta, rekla sam da im ne mogu odoljeti.
Kada ste ih počeli oblikovati u nakit?
Radila sam na jednom malom projektu – Refleksije Venecije u kamenu Korčule, nakon kojeg je uslijedila pauza od godinu dana, zbog NATO bombardiranja, i onda sam se sjetila školjki i rekla: Dobro, idem u Bangkok kod prijateljice jer sam znala da tamo ima puno školjki bisernica. Vratila sam se u Pariz s prvom kolekcijom. Otišla sam u Louvre, u Muzej za dekorativnu umjetnost, kako bih naučila više o francuskoj tradiciji sa sedefom. U muzeju su se iznenadili i oduševili. Zapravo, oni su mi bili prvi kupci. Tada još nisam dizajn sa školjkama ozbiljno shvaćala. One su mi bile jedna vrsta meditacije između drugih projekata. Međutim, u Parizu sam u dvije godine imala sedam izložbi u raznim muzejima i galerijama. Francuzima se jako svidio taj nakit s arhitektonskom disciplinom i minimalističkom estetikom.
Na koji su način povezane školjke i arhitektura?
Školjka je najefikasniji habitat koji postoji. Mekušac nosi kuću na leđima, izađe, pohvata što treba i povuče se u kuću. Zanimljivo je da su školjke oduvijek inspirirale arhitekte. Frank Lloyd Wright je napravio muzej Guggenheim inspiriran školjkom. Čitava Fibonaccijeva teorija o brojevima se ponavlja kroz školjke, kozmos. To je univerzala, spirala, bez koje život ne postoji.
Dosta vas zaokuplja zaštita okoliša, posebno mora i oceana.
Kako sam počela ulaziti u problematiku školjaka i oceana, sve se fantastično poklopilo. Jedan impuls za to je bilo i predavanje Jean Jacquesa Cousteaua koji je toliko pasionirano govorio o moru da sam sama sebi rekla da sam dobro izabrala i da je to što radim važno kao edukativna platforma o ekologiji mora.

Sylvia Gottwald
Školjke su oduvijek inspirirale arhitekte

Na čemu trenutno radite?
Upravo sam napisala knjigu koja se zove ‘Sea shells redefined’. Školjke su oduvijek bile mnogobrojne, jeftine i dostupne. Međutim, sad se pojavila jedna druga situacija, zbog kiseljenja mora. One će nestati, neće se moći formirati zbog pomanjkanja kalcija. Možda već za petnaest-dvadeset godina. U hladnijim morima koja sadrže više molekula karbonske kiseline taj je proces već počeo. Trideset posto ugljičnog dioksida iz zraka upija more kroz planktone i ostalo. Međutim, taj ugljični dioksid u moru postaje karbonska kiselina i te molekule karbonske kiseline otapaju u moru molekule kalcija pa njega ima sve manje. Na sjeverozapadnoj pacifičkoj obali uzgoj kamenica je već ugrožen. One svake godine kako rastu stvaraju novi sloj sedefa, a ako to ne mogu napraviti, njihov je imuni sistem pod stresom, prestaju se razmnožavati, obole od virusa i umiru. Drugi problem za školjke je zagađenje i pomanjkanje kisika. Moja knjiga ima dvije edukativne teme, pozitivnu i negativnu. Negativna je kiseljenje mora i to je ozbiljna tematika, a pozitivna je to što održive farme školjaka filtriraju more od nečistoća i time stvaraju bolji ambijent za druge morske životinje. Te održive farme su vrlo korisne, i s ekonomskog i socijalnog aspekta.
Kako nastaje vaš nakit? Kako dolazite do materijala?
Po materijal odlazim na održive farme na Baliju koje ne uzimaju školjke iz mora, nego ih oplođuju u laboratorijima. To je ogroman posao. Nakon dvije godine rasta školjka se injektira malim komadom sedefa ili drugog materijala i tako nastaju perlice. U knjizi sam predstavila kolekcije od deset vrsti školjaka – bijela i crna oštriga, turbo marmoratus, Petrovo uho/Haliotis iz Novog Zelanda, riječna školjka iz Tajlanda, Pteria penguin, sedefna školjka s Filipina, pink Conch iz Karipskog mora, Spondylus iz Južne Amerike… a svaka od njih ima svoju priču i svoju specifičnu strukturu. Sve zemlje Pacifika, od Japana do Indonezije, imaju sofisticiranu tradiciju izrade nakita i predmeta od sedefa. Početak svega je bio u Kini gdje su prije dvije tisuće godina stavljali u školjke bisernice minijaturne kipove Bude koje bi mekušci, da se zaštite od iritacije, obukli u gladak sedef.
Kako biste opisali svoju umjetnost?
Moju umjetnost su u američkom žurnalu Ornament nazvali ‘rokoko minimalizam’. Minimalizam je u mom dizajnu gdje nastojim slaviti prirodnu ljepotu školjke bez puno suvišnih detalja, a školjke su rokoko s tako fantastičnom i kompleksnom strukturom. U časopisu Moda WDC zovu je i ‘eko-luxe’ jer školjke nestaju, danas više nisu mnogobrojne kao nekad, nego postaju ugrožene i luksuz.

Sylvia Gottwald
Dizajnerica Gottwald nabavlja školjke i bisere s održivih farmi

Iza vas su i mnogobrojne izložbe diljem svijeta. Što još imate u planu?
Uskoro bih trebala u Americi, u suradnji s Greenpeaceom, napraviti event Art Meets Science. Bit će to izložba o nakitu od sedefa školjki na kojoj će oceanografi iz Greenpeacea održati predavanja o važnim apokaliptičnim pojavama u oceanima. Cilj je da svatko od nas mora naučiti više i učiniti više da se spasi što se još može spasiti.

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Ovo je fotografija Primat RD interijer Luksuz

Primat RD: Interijeri s dušom

Dugogodišnje iskustvo tvrtke Primat RD u opremanju svih vrsta prostora jamči najviše standarde i osmišljen dizajn koji odgovara potrebama korisnika Namjena prostora, koja određuje svaki …

Ovo je fotografija Hut, uređenje životnog prostora Luksuz

Šest stilskih ideja za skladno uređenje prostora

Najnoviji trendovi u uređenju interijera temelje se na prirodnom, opuštajućem ugođaju i smirujućim bojama. Uređenje prostora bez suvišnih elemenata donosi sklad minimalizma, jednostavnosti i funkcionalnog …

Ovo je fotografija Impatia stol za stolni tenis Luksuz

Društvene igre omiljen su način zabave

Bez obzira na modernu tehnologiju, društvene igre ostale su omiljeni način zabave. Bilijar, stolni nogomet ili Lego pravi su klasici koji oduševljavaju i djecu i …

Ursula Polster Intervjui

Ljepota oblikovanja interijera s Ursulom Polster

Žena koja oplemenjuje prostor Fascinantna je karijera Austrijanke koja je u mladosti bila pop-zvijezda, a danas Ursula Polster svoje umjetničke vizije i ljepotu oblikovanja interijera …

Hot Lab Naval dizajn

Studio Hot Lab: Inspiracija dolazi iz arhitekture

Tijekom godina, studio Hot Lab je dobio nekoliko internacionalnih nagrada, među kojima su i nagrade ShowBoats Design i World Superyacht, kao i World Yachts Trophies …

Tamekane 01 Intervjui

Moderni ‘samuraj’ grafike Yoshikatsu Tamekane

Moja percepcija života je da kroza nj ne putujemo sami, nego putujemo svemirom poput velike rijeke, a to putovanje je beskrajno jer ga nastavljaju naša …

Ovo je fotografija Dominique Chenot Intervjui

Dominique Chenot: Protokol za odgodu starenja

Dominique Chenot, suosnivačica Chenota, čiji je posljednji Espace otvoren u One&Only Portonovi resortu, govori o njihovu medicinsko-terapeutskom wellness programu za zdraviji, dulji i kvalitetniji život …

Ovo je fotografija serviranog jela, Cap Aureo Gastronomija

Cap Aureo: Teatar istarskih okusa

Cap Aureo perjanica je Maistrina restoranskog portfelja i u protekle dvije godine, otkako je otvoren, postavlja visoke standarde fine dining scene. Umješnost visoke kuhinje sazdana …

Ovo je fotografija Bali 4.6 u plovidbi a testu Testovi

Bali 4.6 na testu: Predvodnik klase

Kao nasljednik modela 4.5, od kojeg su dizajneri uzeli najbolje sastojke, nastao je  moderan katamaran Bali 4.6 zaobljenih i mekih linija eksterijera, koji cilja na …

Jahting

Ljetna prilika za Frauscher 1414 Demon

Frauscher se svrstava među rijetke proizvođače čija ćete plovila prepoznati ‘na kilometar’, a upravo je takav ‘prvak stila’ i njihov najveći model 1414 Demon čiji …

Ovo je fotografija Teo Ivanišević i Luka Miletić, projekt Croeat Intervjui

Teo Ivanišević & Luka Miletić: Croeat jahtama nudi samo najbolje hrvatske proizvode

Prvoklasan izbor hrvatskih namirnica, vrhunska usluga i zarazni entuzijazam odlike su novog servisa za opskrbu jahti koji su pokrenuli Teo Ivanišević i Luka Miletić Teo …

Ovo je fotografija Breitling Superocean Heritage Ocean Conservancy Limited Edition ronilački satovi Luksuz

Ronilački satovi s ekološkim potpisom

Ronilački satovi posvećeni tajnovitim dubinama mora, veličanstvenim morskim bićima i legendarnim istraživačima podižu ekološku svijest o važnosti oceana za ljudsku civilizaciju IWC Aquatimer Chronograph Edition …

Scroll to Top