Jedan od suvlasnika agencije Five, Luka Abrus, za naš magazin govori o prodaji tvrtke, budućnosti s Endavom, projektu Dorado, koji je koristio pobjednik Vendée Globea, američkom snu…
Početkom ožujka agencija Five pridružila se velikim pričama u hrvatskom IT sektoru. Zagrebačku agenciju kupila je britanska Endava za 250 milijuna kuna. O počecima tvrtke, uspjesima, budućnosti, jedrenju… razgovarali smo s Lukom Abrusom, koji s osnivačem Viktorom Marohnićem i Svenom Marušićem čini vlasničku strukturu agencije, koja ima urede u New Yorku, Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.
Zašto ste se odlučili na prodaju tvrtke?
U segmentu u kojem želimo rasti dvjestotinjak ljudi je jako mali broj. Za Hrvatsku je to O.K. brojka, ali u svjetskim okvirima firmica od 200 ljudi je na razini statističke pogreške. Hoćemo raditi s klijentima koji vrijede milijarde dolara, a njima je takva mala tvrtka preveliki rizik za posao. I to nije imalo veze s našom kvalitetom, nego naprosto s našom veličinom ili, da se slikovito izrazim, ‘manjinom’.
Dosta nam se puta u posljednjih nekoliko godina dogodila rečenica: ‘Imali ste daleko najbolji pitch, imate odlične reference, cjenovno ste idealni, ali nama ste preveliki rizik.’ I tada smo shvatili da moramo agresivnije rasti. Odlučili smo se za prodaju kako bismo mogli prijeći u višu ligu. Razgovarali smo s desetak potencijalnih kupaca, ali da se nije pojavila Endava, vjerojatno se ništa ne bi ni dogodilo. S njima smo se baš lijepo našli, u toj njihovoj strukturi ima prostora za naš daljnji rast i igranje u ‘Premiershipu’. Njima nedostaje ono što mi imamo, a nama fali nešto što oni posjeduju, tako da sada imamo najbolje od oba svijeta. Viktor, Sven i ja ostajemo raditi to što volimo, a dobili smo partnera s kojim se možemo jako dobro nadopunjavati i zajedno rasti. Sada želimo napraviti još bolju Endavu.
Osnivač startupa Viktor Marohnić živi u New Yorku već nekoliko godina. Koliko je bilo teško uspjeti u Americi?
Puno nam je bilo lakše uspjeti u Americi nego u Europi. Kada bih ta naša iskustva otprije 10 godina trebao sažeti u jednu rečenicu, rekao bih: ‘Mi smo u Americi prihvaćeni kao Amerikanci, a u Europi kao Hrvati.’ Razlog je vrlo jednostavan. Amerika je jedno veliko otvoreno tržište koje komunicira istim jezikom, dok je Europa određena granicama, jezicima, kulturama. Ta sintagma zemlje otvorenih mogućnosti nije neka izlizana floskula, nego je to način razmišljanja. Amerika prihvaća sve, otvoreni su za strance jer su tamo svi stranci. Ili u prvoj, ili u drugoj, ili u trećoj generaciji. Otvoreni su za sve mlade, prihvaćanje novih ideja, njihova kultura poslovanja je brža, otvorenija, direktnija, slobodnija.
Nama referenca iz Hrvatske malo vrijedi u Njemačkoj ili Francuskoj, dok u Americi referenca iz New Yorka vrijedi i u Seattleu, i u San Franciscu, i u Washingtonu. Na našim počecima smo se prezentirali kao hrvatska agencija koja želi uspjeti u Americi, a danas se prezentiramo kao američka agencija s jakim prisustvom u Hrvatskoj. U IT sektoru inače sve gravitira prema Americi, koja je vjerojatno pet godina ispred svih. Nismo mi bili nešto posebno pametni što se tiče izbora tržišta, ali bili smo na pravom mjestu u pravo vrijeme i dokazali se na najzahtjevnijem svjetskom igralištu radeći za Napster, Rosetta Stone, Marriott, Penguin Random House i mnoge druge istaknute klijente.
Osnovani ste 2005. godine. Sami ste u brojnim intervjuima nakon posla s Endavom istaknuli koliko ste naučili iz vlastitih pogrešaka. Možete li to pojasniti?
Jako smo bili kritični prema sebi nakon svakog projekta jer samo tako možeš nešto naučiti za budućnost. Na svojim lošim iskustvima stvorili smo agenciju koja može raditi vrhunske produkte za klijente. I to produkte koji klijentu donose dodanu vrijednost i profit. Možda zvuči okrutno, ali na kraju svakoga projekta gleda se je li završio u crvenom ili zelenom.
Tu više ne pričamo o ljepoti dizajna ili funkcionalnosti aplikacije, nego je samo bitno ‘show me the money’. I to je bila neka transformacija naše tvrtke u posljednjih nekoliko godina, kada smo izišli iz dječačke razigranosti i pretvorili se u momčad koja igra na rezultat. Sve te naše pogreške došle su zbog toga što smo se maknuli iz komforne zone, a kada kročiš u nešto nepoznato, onda i griješiš. Bitno je poslije da iz tih pogrešaka izvučeš pouke.
Kako je nastao projekt Dorado i kako ste dospjeli na Vendée Globe?
Ivica Kostelić nas je spojio s Jurom Jermanom (slovenski ARSO) i krenuli smo raditi s Charliejom Dalinom, koji nam je dao dosta korisnih savjeta i specifičnosti što njima treba, što koriste, a što ne koriste na regati. Imali smo suludo malo vremena jer je prvi kontakt s Dalinom bio na početku kolovoza, a mi smo sredinom listopada imali spremnu prvu verziju koja je poslana direktoru Vendée Globea na odobrenje. Produkt je morao biti finiširan nekoliko dana prije 8. studenoga, kada je bio start regate.
Jako smo zahvalni Dalinu koji je odradio jako puno PR-a za Dorado tako što je o našem proizvodu proširio vijest po jedriličarskom selu. Javilo nam se desetak skipera kojima smo dali accounte za testiranje. Tijekom regate njih šest-sedam aktivno je koristilo aplikaciju, a Yannick Bestaven je bio najredovitiji korisnik. Nama je to bilo malo nezgodno jer smo krenuli raditi s Dalinom, a na koncu je njegov konkurent osvojio regatu. Yannick nam je poslao video s riječima zahvale na super softveru koji smo razvili mi i ARSO. Što se tiče našeg proizvoda, bolji PR i preporuku od pobjednika jedne od najekstremnijih regata nismo mogli dobiti.
Sljedeći korak za projekt?
Na redu je beta verzija koju će moći koristiti obični korisnici. Maknut ćemo neke Vendée Globe specifičnosti, razvijat ćemo mobilnu aplikaciju koja je prikladnija za normalno korištenje. Jedriličari na Vendéeu u tim svojim ljušturama od brodova imaju računala, pa smo prvo razvijali desktop verziju, ali za komercijalno korištenje mobilna verzija je must-have.
Imamo planova ponuditi Dorado i na ostalim regatama. Jure Jerman i ova pobjeda Yannicka otvorili su nam mnoga vrata. Softver koji smo razvili ima nekoliko prednosti. Od izračunavanja rute na serveru, algoritama iskusnih meteorologa koji su specijalizirani za jedriličarske regate, korištenja europskih meteoroloških podataka (ECMWF), do optimizacije meteoroloških modela na bazi povijesnih podataka s regata te podataka koji se dobivaju u realnom vremenu s broda.
Za kraj, Yachts je revija koja se bavi i morem i brodovima. Kakvu su ulogu brodovi odigrali u vašem životu?
Svenu, Viktoru i meni jedrenje je strast i ispušni ventil. Volim tu nesputanost, slobodu i ovisnost o prirodnim silama koje pruža more. Sedam dana muvanja Kornatima najbolji je način opuštanja. Brod, more i dobro društvo. Ništa mi drugo ne treba.
Tekst Hrvoje Bulešić
Fotografije Damil Kalogjera
