Lidija Lijić Vulić: Posvećenost moru kao stil života

8 MINUTES READ

Višestruka svjetska i europska prvakinja u ronjenju, alpinistica, letačica jedrilicom i direktorica hrvatskog ogranka organizacije Sea Shepherd Lidija Lijić Vulić govori zašto je svoje adrenalinske strasti objedinila u misiji zaštite mora

Premda ne može predvidjeti kada će joj se ponovo ukazati prilika da na natjecanjima obara rekorde u ronjenju na dah, Splićanka Lidija Lijić Vulić trenira svaki dan. Posvećenost ronjenju, alpinizmu i letenju jedrilicom i u doba korone, za nju je stil života. Višestruka svjetska i europska prvakinja u ronjenju, osvajala je i najviše vrhove Alpa i Kilimandžaro.

Lidija Lijić Vulić ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda

Ovo je fotografija Lidija Lijić Vulić, Garmin brend ambasadorice
‘Sea Shepherd International dobio je svoj 13. brod, za patroliranje Mediteranom u Italiji, Grčkoj i Hrvatskoj, pa se nadam da ćemo uskoro krenuti s označavanjem zona u kojima se neće odvijati ribolov, kako bi se oporavio riblji fond’, pojasnila je Lidija Lijić Vulić

U Guinnessovu knjigu rekorda ušla je s najvišim zaronom na svijetu. Naime, na Himalaji na visini od 4130 metara s kolegom Vitomirom Maričićem, zaronila je na dah pod ledom. U Veneciji je stekla diplomu na studiju arhitekture, a uz rad u struci i adrenalinske strasti pod morem, na planini i u zraku, Lidija je i voditeljica hrvatskog ogranka Sea Shepherd Conservation Society.

Jadran je modar i nažalost – pust!

Kakvo podmorje vidite kada zaronite u Jadran?

Ambijent mora meni je čaroban. Jadran je moje ‘doma’, modar i hladan, no nažalost i pust. Znam da nikada neće biti bogat kao tropsko more, ali me smeta i rastužuje što je pust u usporedbi s Jadranom kakav pamtim iz djetinjstva. U posljednjih petnaest godina koliko profesionalno ronim, vidim kako se podmorje progresivno osiromašuje. Ako niste iskusni ribolovac, teško ćete uopće vidjeti zubaca ili komarču u njihovom prirodnom ambijentu.

Na moru je puno više brodova, a time i smeća. Ne nužno namjerno bačenog već kao posljedica turizma. Nedostaje nam ekološka svijest. U moru su čitavi deponiji otpada, koji odlaže lokalno stanovništvo. Za početak, potrebna je edukacija od najmlađih uzrasta do starijih kako bi postali svjesni vrijednosti mora i važnosti njegove zaštite. Pogled s mora prema obali otkriva koliko je ona uništena razvojem, neplanskom gradnjom i apartmanizacijom. U kojem god smjeru pogledate – vertikalno ili horizontalno – vidite samo nazadovanje.

Ambasadorica Sea Shepherda

Što vi poduzimate da se nešto promjeni?

Međunarodna organizacija Sea Shepherd pozvala me da im budem ambasadorica, što mi je iznimna čast jer se oni najkonkretnije bave prevencijom i saniranjem uništenog mora. Njihov način borbe već četiri desetljeća nisu prosvjedi i peticije nego stvarna akcija brodova čije posade čine volonteri iz cijelog svijeta. Brojne njihove akcije, od spasa kitova u Japanu do borbe s ilegalnim ribarima u Mediteranu, ukazuju na potrebu uvođenja Zakona o zaštiti mora, a time i njegovog provođenja.

Na primjeru Italije, Španjolske i Francuske dobrim se pokazalo proglašenje zona zabranjenih za ribolov, što znači da bi se u Jadranu za tri do četiri godine označena područja obnovila ribom. Tu inicijativu pokušavamo provesti u suradnji sa znanstvenicima instituta Ruđer Bošković. Dakako, treba je ozakoniti kako bismo kasnije u te zone mogli poslati volontere, da se uvjere kako se tamo stvarno ne lovi riba.

Ovo je fotografija ronjenje na dah Lidija Lijić Vulić
‘Sat na ruci meni je ronilački kompjutor, zamjena za trenera. Kada sam u morskoj dubini, o njemu mi nekad i život ovisi’, ispričala je Lidija Lijić Vulić

Kojim zonama u Jadranu je potrebna hitna akcija Sea Shepherda?

U Jabučkoj kotlini zabranjen je ribolov, ali Jabuka je naš najudaljeniji otok pa se, daleko od očiju, tamo svakodnevno lovi. Označile bi se zone od sjevernog prema južnom Jadranu, u kojima bi izlov ribe bio posve zabranjen kako bi se u tom području ona mogla nesmetano mrijestiti i kretati. Drugi veliki problem su ilegalne, a time i neoznačene mreže. Puno ih se baci u more, vrlo često ih ne pokupe, pa dugi niz godina plutaju.

Riba se u njih zaplete, kada se mreža napuni potone na dno, a nakon što riba istrune, mreže se opet dignu na površinu. I tako se godinama bespotrebno ubija velika količine ribe. Prošle godine Sea Shepherd International dobio je 13. brod, za patroliranje Mediteranom u Italiji, Grčkoj i Hrvatskoj. Dok on ne stigne u naše vode na raspolaganju nam je brod talijanskih kolega, dugačak tridesetak metara, a na njega stane dvadeset članova posade. Čim se malo stabilizira epidemiološka situacija nadam se da ćemo krenuti s proglašavanjem i označavanjem zona te slanjem volontera na lokacije, da se u njima ne odvija ribolov.

Kritično stanje oceana

Kako vas se dojmio dokumentarni film ‘Seaspiracy’, u režiji Ali Tabrizija, nastao u koprodukciji sa Sea Shepherd, a prikazuje se na Netflixu?

‘Seaspiricy’ je fantastičan dokumentarac jer prvi put iznosi činjenice o globalnom problemu izlova ribljeg fonda i njegovog utjecaja na okoliš. Autor je izvrsno ispričao kako prosječno ekološki osviješten čovjek može biti u zabludi da radi za spas oceana. Na vidjelo je izašla istina o jednom od najvećih problema današnjice, o čemu sve države svijeta šute, a to je kritično stanje života u oceanu. Tabrizi potiče na razmišljanje o smislu većine svjetskih organizacija koje se bave zaštitom mora, ukazuje koliko smo zapravo imuni na njegovo zdravlje.

Posebno mi je drago što je kroz tu priču prikazan i rad Sea Shepherda, te što gledatelje potiče na razmišljanje – da li neznanje ljude amnestira od odgovornosti. Što će ostati od mora i od nas, završi li se život u oceanima. Nestanak samo jedne vrste utječe na kompletan eko sustav, a mnogi još uvijek ne samo da masovno izlovljavaju ribu, nego i osobito ugrožene morske pse zbog juhe koja se radi samo od peraje. Ostatak bacaju nazad u more. Da se to zaustavi, pokrenuta je građanska inicijativa na razini europske unije. Do kraja godine prikupljaju se potpisi kako bi se zakonom zabranio uvoz peraja morskog psa. Dakako, Hrvatska također sudjeluje u toj kampanji pa građani mogu svojim glasom pridonijeti inicijativi na https://www.stop-finning-eu.org/

Ovo je fotografija Lidija Lijić Vulić s timom na Artiku
Lidija lijić Vulić ušla je u Guinnessovu knjigu s nevjerojatnih 123 metra umjesto dosadašnjih 120 u kategoriji ronjenja na daljinu pod ledom debljine 30 centimetara

Vi ste se u Hrvatskoj na čelu ove inicijative, no što obični ljudi mogu napraviti za Sea Shepherd?

Naša organizacija financira se od donacija te zaradom od online prodaje majica, kapa i raznih artikala. Postoje određeni kriteriji za prihvaćanje sponzorstva, pa tako kompanije koje vode ne-ekološku politiku – odbijamo. Od svog osnutka Sea Shepherds su ustrajni u promoviranju svojih temeljnih vrijednosti pa im zato ljudi još uvijek vjeruju. Koliko je cijenjeno biti njihovim pripadnikom najbolje govori činjenica da se za učlanjenje u globalnu volontersku mrežu čeka pet godina. Hrvatskom ogranku svaka je pomoć dobrodošla, svi zainteresirani mogu nam se javiti.

Ekološke akcije na Jadranu

Volonteri snimaju sve aktivnosti u ugroženim zonama na moru. Kome prijavljujete krivolovce i kakve im sankcije slijede?

Na predstavljanje Sea Shepherda u Hrvatskoj prije godinu dana, došao je i direktor organizacije Alex Cornelissen. Već tada nam se javilo stotinjak volontera iz različitih struka, a među njima i pomorski inspektori. No ni flota ni broj ljudi nisu dostatni za detektiranje i prikupljanje dokaza svih zabranjenih izlova. Podržavaju nas pomorski inspektori i lučke kapetanije koje će temeljem naših dokaza kažnjavati prekršitelje. Mi uklanjamo i ilegalno postavljene mreže, a kako smo stacionirani u zoni zabranjenoj za izlov, samim time plašimo potencijalne prekršitelje.

Je li to opasno za vaše volontere?

Može biti. Loših iskustava još nemam, ali na posljednjoj operaciji Vaquita u meksičkom zaljevu gdje su štitili ekstremno ugrožene pliskavice, na brod Sea Shepherda je bačen molotovljev koktel. Ilegalni ribari sve do dolaska policije volontere su gađali kamenjem. Srećom, naše akcije odvijaju se uz odobrenje države, tako da u slučaju sukoba policija štiti volontere. Za akcije u Jadranu već imamo potvrde pomorskih inspektora da će nas pratiti i podržati.

Uživanje u bestežinskom stanju

Premda se zbog pandemije ne održavaju svjetska ronilačka natjecanja, vi svakodnevno trenirate. O čemu razmišljate kada zaronite na 225 metara dubine?

Kaže se da ronilac na boce gleda oko sebe, a ronilac na dah zaranja da bi pogledao u sebe. U trenutku zarona stvarno ostajete sami sa sobom i pokušavate otkloniti sve misli. Svaki ronilac tada želi biti maksimalno posvećen tom trenutku, osjećati ga i ne razmišljati. To nije lako, ali kad se zaista uspijem isključiti, i u trenutku zarona osjećati vodu koja mi klizi niz lice, pritisak mora, nijanse plavog koje postaje sve tamnije…

Čujem tada pucketanje mora i pokušavam uživati u tom bestežinskom stanju. Sličan je osjećaj i kada skačete padobranom iz aviona, samo je let puno agresivniji, brži i više adrenalinski. Ronjenje i pad u dubinu su smirujući, a to je ono što svakog ronioca iznova vraća ronjenju.

Ovo je fotografija Lidija roni
‘Moj uspjeh u ronjenju nisu samo zaroni i oboreni rekordi, nego čitava piramida širokog aspekta treninga: snage, izdržljivosti, brzine, tehnike i taktike’, otkrila je Lidija Lijić Vulić

Sat je koristan alat za ronioce

Koliko vam je u tim ekstremnim uvjetima važan ručni sat i kakve tehničke karakteristike mora imati da bi vam bio koristan?

Sat je jako bitan dio opreme. Uz dobro ronilačko odijelo i peraje rekla bih da je najvažniji, o njemu nekad i život ovisi. U trenutku zarona mjeri dubinu mora, otkucaje srca, pokazuje vam razinu opuštenosti, trebate li se još posvetiti svom opuštanju, jeste li spremni za taj zaron ili ćete ga otkazati. Roniocima je ključan alarm u dubini jer u nekom trenutku zarona zatvorimo oči i ne znamo na kojoj dubini zakačeni uz konop propadamo.

Zato namjestim alarm da mi zazvoni, a ja otvorim oči, napravim okret i krenem u izron. Sve ono što sat na ruci očita prilikom zarona, meni su dragocjeni pa-rametri pomoću kojih kasnije analiziram trening. Moj Garmin Descent MK1 je moj ronilački kompjutor, zamjena za trenera kad sam u dubini. Svaki trening upisan je u tablicu, a analiza svakog podatka vodi do boljeg rezultata. Jer moj uspjeh u ronjenju nisu samo zaroni i oboreni rekordi, nego čitava piramida odrađenog širokog aspekta treninga: snage, izdržljivosti, kompenzacije, brzine, tehnike i taktike.

Ovo je fotografija Lidija Lijić garmin
‘Sat je jako bitan dio opreme. Uz dobro ronilačko odijelo i peraje rekla bih da je najvažniji, o njemu nekad i život ovisi’, otkrila je Lidija Lijić Vulić

Što je zajedničko ronjenu, alpinizmu i pilotiranju jedrilicom – adrenalinskim vještinama koje već godinama ispunjavaju vaše odmore, vikende i slobodno vrijeme nakon redovnog posla arhitektice u Brodosplitu?

Sve te sportske aktivnosti pomogle su mi izgraditi osobnost. Ronjenje me naučilo što znači sebi postaviti dugoročni cilj, kako doći do njega, svladavati prepreke, spoznati ustrajnost, požrtvovnost i gubitak, te kako nakon neostvarenog cilja ustati i krenuti dalje. Ronjenje je prije svega mentalni sport, kao i alpinizam. Alpinist Stipe Božić kaže da je teško odustati kada dođete na 200 metara do vrha, no umijeće je obuzdati se, povući se na vrijeme i pokušati ponovo kada osjećate da vaše tijelo i um mogu pružiti maksimum. Isto je i s letenjem: tu sam učvrstila uvjerenje da za dobar let sve mora biti savršeno.

Očuvanje planeta

Zbog urođenog perfekcionizma ili zato što i najmanja greška može biti fatalna?

Ovo drugo. Po prirodi nisam perfekcionistica jer se bavim s previše stvari, a za svaku pojedinačno imam premalo vremena. Letim četiri godine i sada se dodatno školujem za upravljanje motornom jedrilicom. Prije nekoliko mjeseci išli smo do Biševa i Palagruže, a ti letovi iznad mora uvijek su najuzbudljiviji, kao i preko Biokova i Svetog Jure. Na tom niskom letu iz ptičje perspektive naša obala izgleda neopisivo lijepo.

Moja baka uvijek kaže da ne razumije zašto se bavim svim tim sportovima jer ona uspone Stipe Božića može gledati iz fotelje, bez da se popela i na jednu planinu. Ima baka pravo: trebala bih i ja snimiti neke lijepe dokumentarce o moru i planinama, pokazati ljudima kakvu ljepotu imamo iznad kopna i mora, te što se krije u podmorju. Mogla bih tako kod njih pobuditi senzibilitet za očuvanje planeta.

Gdje ste se vjenčali: u zraku, na planini ili pod morem, budući da sa suprugom Nikolom dijelite strast prema adrenalinskim sportovima?

U crkvici tik uz more, utkanoj u stijene.

Tekst Dubravka Tomeković Aralica
Fotografije Robert Matić & Archives Lidija Lijić Vulić

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Ovo je fotografija Yanmar testiranog broda Jahting

Yanmar nautički sustav pogonskih ćelija

Kuća Yanmar Holdings Co., Ltd. i njihova podružnica Yanmar Power Technology Co., Ltd. izveli su demonstracijski test za nautički sustav pogonskih ćelija. Međunarodna pomorska organizacija …

Ovo je fotografija ronioc pod morem Hrvatska

Kakve će snimke Blucy isporučiti s prve istraživačke misije?

Na konferenciji ‘Inovativna rješenja za održivost Jadranskog mora’ predstavljen je autonomni podvodni dron Blucy koji će u prvo istraživanje krenuti sredinom svibnja u Splitu Sudeći …

Ovo je fotografija Green Sail organizacije o održivosti morskog okoliša Jahting

Green Sail: Internetski tečaj o održivosti mora i morskog okoliša

Green Sail, organizacija koja inicira, razvija i unapređuje ekološke prakse unutar nautičkog sektora s ciljem doprinosa razvoju održivog turizma u Hrvatskoj i Europi, pokrenula je …

Odrzive Kuce Plutajuca Vila 01 Luksuz

Pet održivih kuća iz budućnosti

High-tech, luksuzne i ekološki održive kuće pravi su dokaz kako je budućnost zelena. Zavirite u pet kuća iz budućnosti koje omogućuju jedinstveno iskustvo življenja Bert: …

BMW iX3 Automobili

Novi BMW iX3: Prvi potpuno električni X model

Prvi model BMW X s električnim pogonom spreman je za osvajanje cesta. BMW iX3 spaja užitak vožnje bez štetnih emisija, sportskog duha po kojem je …

Jahting i ekologija Jahting

Jahting i ekologija: Želja ili budućnost nautičke industrije?

Kada govorimo o jahting industriji i koliko se ekologija uzima u obzir, mnogi stručnjaci radije koriste termine održivosti i efikasnosti, jer su s trenutno raspoloživim …

Ovo je fotografija Marine Tribunj Jahting

D-Marin širi svoju mrežu marina u Hrvatskoj

Marina Tribunj, popularna nautička destinacija, pridružena je rastućem portfelju D-Marin premium marina Globalna mreža marina D-Marin grupe bogatija je za još jednu marinu – Marinu …

Ovo je fotografija Impatia stol za stolni tenis Luksuz

Društvene igre omiljen su način zabave

Bez obzira na modernu tehnologiju, društvene igre ostale su omiljeni način zabave. Bilijar, stolni nogomet ili Lego pravi su klasici koji oduševljavaju i djecu i …

Ovo je fotografija Croatia Yachting- nova korporativna stranica Jahting

Nova Croatia Yachting korporativna stranica

Kao i do sad, Croatia Yachting želi omogućiti što bolji doživljaj Yachtinga – bilo da se radi o čarteru, prodaji brodova ili posebnim čarter menadžment …

Ovo je fotografija novi Tudor satovi 2021 Luksuz

Novi Tudor satovi u 2021.: Bezvremenski i elegantni

Švicarska urarska tvrtka Tudor otkrila je svoje najnovije modele i predstavila dvije nove verzije popularnog sata Black Bay Fifty-Eight, Black Bay Chrono i nova izdanja …

Ovo je fotografija Heritage Hotel Martinis Marchi Hrvatska

Živo ljeto na Šolti: Mjesečina u Martinis Marchiju i kino pod zvijezdama

Kad stignete u luku Maslinica, šarmantno ribarsko mjesto na otoku Šolti, prvo što ćete primijetiti bit će impresivna palača baštinskog hotela Martinis Marchi iz 18. …

ovo je fotografija pogled iz sobe, Hotel Armerun Hoteli

Heritage Hotel Armerun: U gradskoj jezgri Šibenika

Heritage Hotel Armerun smješten u srcu grada Šibenika u potpunosti je renovirana povijesna lokacija i pretvoren je u hotel baštine Hotel raspolaže sa 17 smještajnih …

Scroll to Top