Najjužniji hrvatski naseljeni otok Lastovo je pravi mali zasebni kontinent, koji zajedno s 46 otočića i hridi čini Park prirode Lastovsko otočje
Lastovo je pučinski otok, a ista ta pučina kao da brižno čuva meditativnu energiju ovog jedinstvenog otoka. Ni u srcu sezone nema velikih gužvi na lastovskim sidrištima, a kada vremenska prognoza najavljuje dolazak ciklone, tada u ljepotama njegovih obala uživaju samo malobrojni sretnici. Lastovo je usamljena pučinska galija kojoj je izolacija blagoslov i prokletstvo. Arhipelag otisnut u otvoreno more praktički je mali zasebni kontinent koji bezbrižno pluta južnim Jadranom.
Park prirode Lastovsko otočje
Ovaj otok zajedno s 46 otočića, koji ga kao biseri bajkovito okružuju, čine Park prirode Lastovsko otočje. Veliki dio razloga zaslužnih za titulu kojom je okrunjen pronaći ćete u ovom članku, a preporučujemo vam da ostale ne propustite istražiti sami tijekom plovidbe.
Osim toga, Lastovo je idealna destinacija ako vam ‘padne mrak na oči’, naime ovaj otok jedna je od europskih oaza male zagađenosti svjetlom (eng. light polution), pa svoju ljetnu đitu možete obogatiti pogledom na milijune zvijezda koje je teško opaziti u civiliziranim turističkim središtima. S druge strane, opskrba nautičara na Lastovu nije najbolja, rijetke su točke gdje možete nabaviti svježe namirnice, ali i to nosi svoju dozu šarma.
Četiri lastovske nautičke meke ravnomjerno su se ‘usidrile’ uz njegove obale – s južne strane ‘ušuškala’ se fotogenična uvala Skrivena Luka, sa zapadne razvedeni Velji Lago, sa sjeverne slikovita Zaklopatica, dok su se za istočne, inače morem isklesane negostoljubive obale pobrinuli Lastovnjaci s uvalom Saplun kao najpopularnijim sidrištem.
Grad Lastovo
Ipak, glavno mjesto na otoku nalazi se na brdu, što svjedoči o bremenitoj pučinskoj povijesti Lastova, izloženog gusarskim napadima i vojskama osvajača. Danas su moderni osvajači turisti koji iznova otkrivaju draž ovog jedinstvenog otoka.
Lastovo je iznimno slikovito mjesto gdje su kuće ‘amfiteatralno’ smještene na obronku brda. Karakteristično je po unikatnim dimnjacima, odnosno ‘fumarima’, koji predstavljaju i statusni simbol nekadašnjih vlasnika. Koliko god se trudili, u mjestu nećete pronaći dva identična.
Lastovski Poklad
Daleko najpoznatiji događaj na otoku je tradicionalna proslava karnevala – Poklad, Običaj je da se dan prije Pokladnog utorka dio mještana otoka Lastova okupi i ‘maškara’, te idu od kuće do kuće pjevajući i veseleći se, a u svakoj im kući daruju jaja. Na Pokladni utorak okupljaju se pokladari – ‘lastovska vojska’, koji u slikovitoj narodnoj nošnji idu po kućama, dok zamaskirane djevojke – ‘lijepe maškare’ predvođene sviračem lire – obilaze mjesto drugim smjerom kako se ne bi srele s pokladarima.
Lutka izrađena od slame prikazuje glasnika katalonskih gusara, Poklada, i nosi se načelniku otoka koji izdaje dopuštenje da se počne s ceremonijom, a zatim se ide svećeniku koji daje blagoslov. Potom se lutka na magarcu upućuje na vrh Pokladareve grže, odakle se tri puta uz pucanje bombi spušta niz 300 metara dugačak konop do podnožja brijega. U središtu mjesta istodobno pleše dvadesetak parova, koji nakon ‘culjanja’ opet idu po kućama, praćeni lirom i uz uzvike ‘Uvo, uvo!’.
Poklad se konačno zapali, a nakon što odzvone crkvena zvona, lijepe maškare i pokladari odlaze kućama, presvlače se i slijedi prava fešta i ples do ranih jutarnjih sati… a potom počinje post.
Kulturno ljeto
Tijekom srpnja i kolovoza u mjestu se održavaju i raznovrsne kulturne manifestacije koje se mogu svesti pod naziv Kulturno ljeto, a dio Kulturnog ljeta je i festival Lastovo otok glazbe, koji traje tri do četiri dana u uvali Mihajla.
Tada otok, koji je u svakom pogledu tijekom ostatka godine iznimno izoliran, oživi i postane pravi magnet za ljubitelje dobre glazbe i zagarantiranog provoda. Uvala Mihajla nalazi se ispod mjesta Lastovo, u kojoj se po lijepom vremenu može privezati, a nekada se iz nje izvozilo maslinovo ulje za bečki dvor.
Uvala Zaklopatica
U neposrednoj blizini nalazi se Zaklopatica, od koje do mjesta Lastova vodi i dva kilometra duga cesta. Zaklopatica je jedna od najljepših prirodnih uvala na otoku, ujedno i otočna ribarska luka, a danas je izuzetno popularna među nautičarima.
Ime je dobila po otočiću koji zatvara uvalu, a danas je meka vrhunskih konoba zbog toga što predstavlja omiljeno odredište za nautičare koji plove ovim dijelom Jadrana. U uvali je postavljeno 15 plutača, a nudi se i mogućnost veza na rivu, osim za jake bure kada ne predstavlja idealan odabir.
Restorani na Lastovu
Kultni restoran za velike jahte u ovom malom mjestu je Augusta Insula, ispred kojeg ćete redovito tijekom ljetne sezone vidjeti usidrene jahte preko 50 metara duljine, a ako se prepustite srdačnim domaćinima, uživat ćete u gostoprimstvu koje može biti začinjeno čak i topovskom pucnjavom.
Uz meni pun lokalno uzgojenih namirnica, po mnogima ovo je najbolje mjesto na Jadranu za pojesti jastoga, ali to ćete morati ocijeniti sami. Ono što je sigurno jest da ćete tu zateći i cocktail bar, studio za masažu i vrhunsku uslugu domaćina. Magičnost lastovskog arhipelaga najbolje ilustrira zgoda iz Zaklopatice u kojoj smo ovog ljeta zatekli morsku kornjaču kako pliva u uvali.
Velji Lago
Velji Lago je najveća uvala koja se nalazi na zapadnoj strani otoka Lastova, a dobro je zaštićena od svih vjetrova osim od jakog JZ. Za nautičare tu je više opcija za vez. U ovoj razvedenoj uvali postavljeno je tridesetak plutača, a najmanje privlačna opcija je vezati se na rivi u luci Ubli, u kojoj se nalazi i granični prijelaz.
Trajekt u luci Ubli
Osim trgovine i ugostiteljskih objekata, tu se nalazi trajektno pristanište, benzinska crpka i Lučka kapetanija, a nekadašnji poštanski ured danas možete naći samo u mjestu Lastovo. Naime, trajekt tu tijekom noći stvara veliku buku, a ostatak rive je često zauzet ribarskim brodicama pa radije otplovite do 1 nm udaljenog privezišta u naselju Pasadur.
Na rivi ispred hotela Solitudo nautičarima je na raspolaganju tridesetak vezova sa strujom i vodom i toaletom u hotelu, a ispred hotela moguće se i sidriti. Poseban je doživljaj gumenjakom se provozati ispod malog mostića koji spaja Lastovo s manjim otokom Prežbom, a tu se možete i okupati na maloj šljunčanoj plaži s prirodnim hladom.
Jurjeva Luka
Treba napomenuti da se ispred hotela jugozapadni vjetar osjeća jako, pa ćete u tom slučaju brod trebati poprilično odmaknuti od rive. Možete se usidriti na bovama oko otočića Makarac ili u pola milje udaljenim uvalama Jurjeva luka i Kremena. Tu ćete biti odlično zaštićeni od svih vjetrova pa ne iznenađuje činjenica da su obje nekad bile mornaričke luke JNA.
U Jurjevoj luci se sidri na dubini od 5-10 metara, pri čemu treba pripaziti jer je na dnu mnogo starog željeza, a tu su i tri mala pristana koja povremeno koriste i ribarski brodovi. U Veljom Lagu daleko je najljepši doživljaj usidriti se na zapadnom dijelu ove velike uvale, u uvali Kremena, i vezati krmene konope za sjevernu obalu gdje uz pokoji špring možete biti relativno zaštićeni i od bure.
Tu ćete tijekom ljeta vidjeti usidrene brojne jahte. Ispred bivšeg vojnog potkopa mogu se bočno vezati dvije manje jedrilice. Tu su se vezivali torpedni čamci i podmornice, pa ako vas takva zdanja mame na istraživanje, sjednite u gumenjak i razgledajte potkop. Mrčara je mali, nenaseljeni otok koji se smjestio sa zapadne strane otoka Lastova.
Otok Mrčara
Dobro sidrište se nalazi s istočne strane Mrčare, gdje se moguće vezati i uz pedesetak metara dugačak mul. Dok spomenuto sidrište, odnosno skrovitu lagunu sa zapadne strane, omeđuju obale otoka Mrčare, s istočne strane je zatvaraju otočići Mali i Veliki Rutvenjak.
Uz te otočiće je lijepo sidriti se, osim za olujnog juga kada se treba odlučiti za nasuprotnu uvalu Sito, koja se nalazi na poluotoku Prežbi, u kojoj se također nalazi vojni potkop. Svakako prošetajte Mrčarom te se uspnite na 123 metra visoki vrh, odakle puca spektakularan pogled na pučinu i okolno otočje. Putem ćete vjerojatno sresti koze i zečeve, a u suton možete posjetiti robinzonski uređen restoran koji se nalazi odmah uz pristan.
U restoranu se nudi domaća kozletina i janjetina, a naša preporuka je riba na ražnju koja se peče u komadu te se rijetko na još kojem mjestu može probati.
Skrivena Luka
Skrivena Luka nalazi se na jugoistočnom dijelu otoka i odlično je zaštićena od svih vjetrova iako se jugozapadnjak u njoj osjeća snažno. Osim što je zaštićena od vjetrova, zaštićena je i od pogleda s otvorenog mora. Po čitavoj uvali je postavljeno 30 bova ili se, pak, možete vezati u zapadnom dijelu uvale, za ponton Nautičkog centra Porto Rosso. Tu se nalazi tridesetak vezova za brodove do 60 m. Konoba Porto Rosso poznata je po vrhunskim predjelima i najboljem bijelom rižotu sa škampima, lijepa šljunčana plaža pogodna je za djecu, a koktel-bar idealan za opuštanje.
Svjetionik Struga
Nemojte propustiti prošetati se do svjetionika Struge. U slučaju da vam se posreći i svjetioničari otvore vrata ovog možda i najljepšeg svjetionika na Jadranu, pogled će vas zasigurno ostaviti bez daha, a legenda kaže da je Bill Gates prilikom posjeta Lastovu baš ovdje uživao u posebno spremljenoj večeri.
Uvala Saplun
Uvala Saplun predstavlja još jedan rajski kutak našeg plavog mora u kojem su također postavljene plutače, njih 12. Stražari te nenarušene iskonske ljepote su okolni grebeni i pličine, modra pučina što ga većim dijelom okružuje te vjetrovi koji u čitavom lastovskom akvatoriju znaju puhati iznimno snažno. Ovoj osamljenoj laguni najsigurnije je prići s istoka, a između Sapluna i Arženjaka Malog nemojte pokušavati proći jer je preplitko.
Međutim, taj tirkizni prolaz daleko je najatraktivniji za ‘snorkeling’, danas i za planetarno popularni ‘Sea Bob’, a sidriti se može s obje strane. Nemojte propustiti zaplivati do najfinijeg bijelog pijeska po kojem je ujedno ova uvala i dobila prikladno ime – Saplun.
Lastovnjaci
Na Lastovnjacima, lijepo je sidriti i između otoka Stomorine i Češvinice, kao i u slikovitoj uvali koja krasi južne obale potonjeg otoka. Znalci i lokalci će posjetiti i sjevernu obalu susjednog otoka Kručiva. Vrhovnjaci su prikladniji za ljubitelje divljine.
Skupina otočića i hridi koja se smjestila ‘usrid mora’, posebice Srednji i Gornji Vlašnik, pogodni su za kratko sidrenje isključivo za vrijeme mirnog vremena. Ako se zadržite u mjestu Lastovu, svakako posjetite Društveni centar Lastovo pod vodstvom Udruge Dobre Dobričević.
Tijekom cijele godine Udruga organizira aktivnosti za razne dobne skupine pa tako i u ljetnom periodu možete sudjelovati na brojnim radionicama, edukacijama i predavanjima, kako za djecu, tako i za odrasle, kinoprojekcijama u suradnji s Kinom Mediteran, VII. radionici La.Colonia te X. međunarodnom simpoziju Anatomija otoka. Program aktivnosti nalazi se na www.dobredobricevic.hr.
Tekst Josipa Vlahović Cikatić
Fotografije Mario Jelavić, Boris Kačan & NP Lastovo
