Miroslav Radman o koronavirusu, svijetu u doba pandemije i promjenama u društvu

6 MINUTES READ

Ispada da provodimo više vremena u komunikaciji, dogovorima i organizaciji nametnutih suradnji nego u bavljenju svojim poslom. Ako ne odradimo svoj posao, na kraju ćemo samo preprodavati jer nećemo imati što prodavati, a to je put u kronično zaduživanje kada samo trgovci dobrima i novcem prosperiraju, kaže Miroslav Radman

Hrvatski znanstvenik dr. Miroslav Radman sjajan je sugovornik. U razgovoru za Yachts član hrvatske, francuske, europske i svjetske akademije znanosti i umjetnosti govori o pandemiji koronavirusa, ponašanju svijeta u doba COVID-19, promjenama u društvu.

Radman: Čovjek je vraški dobra ‘mašina’

Koje su po vama pozitivne stvari koje su se dogodile kao posljedica korona virusa, koje nove vrijednosti zamjećujete u društvu?

Meni je pozitivno i važno za sutrašnjicu naše djece i unuka da se je reakcijom na COVID-19 pandemiju nametnula dijagnoza ‘zdravlja društva’ – našeg lokalnog i svjetski globalnog – i da nas je ta dijagnoza iznenadila. Ispada da je zapadna civilizacija 2020. puno krhkija nego sto smo očekivali. Kada bi zdravlje pojedinca bilo tako osjetljivo na fluktuacije, većina nas bila bi bolesna ili mrtva.

Srećom, to nije slučaj jer je priroda kroz evoluciju života ugrađivala rezervne ‘back-up’ sisteme te smo zdravstveno robusniji od društva u kojem živimo. Zato će se puno više novca potrošiti na kompenzaciju društveno-ekonomskog efekta Covida nego na medicinske projekte.
Opravdano je zabrinuti se radi te dijagnoze, pogotovo sto su zemlje-uzori po financijsko-tehnološkim kriterijima ispale kao najslabije karike u reakciji na pandemiju.

Najbolje su prošle siromašne zemlje s najmanje tehnoloških resursa: možda zato sto su jadne već dobro istrenirane na razne oblike društvenih stresova i nevolja, a možda samo zato sto je puno manje zrakoplova sa zaraženim putnicima stizalo u siromašne nego u bogate zemlje? Tko će znati?

 Izvrsnost stvara bogatstvo potrebno za kvalitetu života pojedinca i društva, na primjer za škole, bolnice, zdravu hranu i ekologiju, smatra Miroslav Radman

Dobili smo i lekciju da se ne bi trebali uspavati u neopravdanom (bez pokrića) osjećaju sigurnosti radi razvoja moćnih tehnologija jer izgleda da su neke od ‘primitivnih’ metoda još uvijek učinkovitije od visoko tehnoloških metoda. To je vjerojatno zato što primitivne metode uključuju direktno čovjeka kao ‘mašinu’ još uvijek neusporedivo efikasniju (po spektru detekcije signala) od najmoćnijih tehno-metoda. Primjer je informiranje. Starinsko špijuniranje po kavanama se je za sada pokazalo efikasnije od super performantnih prislušnih tehnologija, a to je opet zato sto je inteligentan čovjek vraški dobra mašina – samo sto je potkupljiva…

Pitali ste me ima li neki pozitivan efekt od epidemije COVID-19? Pa pozitivno je naše ‘prizemljenje’ izazvano strahom. Fijukanje je dekadentni luksuz izobilja, realnog ili prividnog, koji često vodi u površnost i lijenost. Kina se je obogatila realnim proizvodnim radom Kineza – a uskoro, ako im bude dozvoljeno, i oni će trošiti pare na zabavu kao i mi. Nisam baš optimist da će nas ovaj COVID opametiti i voditi u ‘resetiranje’ neusklađenog društva putem liderske vizije i rada (a ne brendiranjem i marketingom), jer smo (srećom) daleko od za to potrebnog broja mrtvih.

Vlastiti zrak, voda i hrana osiguravaju neovisnost i osnovni su back-up sistem preživljavanja. Delegiranje i ‘outsourcing’ tih vitalnih resursa je programirano samoubojstvo, pojašnjava Miroslav Radman

Sjetite se broja mrtvih nakon kuge (pa je slijedila renesansa) i drugog svjetskog rata (pa je došlo do procvata ekonomije, znanosti i tehnologije). Ta fatalna brojka Vam brat-bratu izađe na preko 50 milijuna mrtvih. To je dovoljna velika brojka za aktivaciju zdravog razuma, nasuprot fijukanju. Priznajem da sam iznimno ciničan jer ne mogu više gledati kako nam u Europi i Americi mediokriteti i paraziti postaju gazde i to zato što narod glasa za njih. To je dijagnoza naroda, a posljedica je gubitka zdravog razuma kada obrazovanje preuzme medijska kretenizacija. Ružno je ovo čuti, ali nije ružnije od neugodne liječničke dijagnoze – pogotovo kada je istinita. Ako je ova amaterska društvena dijagnoza netočna, nitko sretniji od mene!

Ukidanje socijalizacije

U rječnik su praktički preko noći ušli izrazi poput izolacije ili socijalne distance, te se uveo termin novo normalno. Možete li pojasniti što u vašem životu on znači?

U ekstremu, radi se o ukidanju su-života, druženja, zajedništva ili, prozaičnije rečeno, socijalizacije. Osim možda za pustinjaka ili mudraca, društvena izolacija je kastracija senzualnosti i intelekta. Samica je najokrutnija dodatna kazna za zatvorenike. Ja sam srećom tri kovidska mjeseca proveo sa suprugom i s familijama kćerke i sina, uključujući veselog dvogodišnjeg unuka. Veći poklon bio bi mi samo da su nam se druga kćer i unuka iz Brisela mogle pridružiti. Da nisam slušao i čitao vijesti, meni bi osobno ova izolacija na splitskim Mejama bila sjajno iskustvo. Da nije u zraku visila opasnost za zdravlje i život, bio bih zahvalan koronavirusu za privilegiju suživota s familijom i najbližim prijateljima i suradnicima!

No, postoje i dugosežnije aspekti ovog neplaniranog eksperimenta socijalne izolacije. Da li je pandemija COVID-19 nehotični (nadajmo se da je tako) test, ili pilot-eksperiment, na stotinama milijuna ljudi o tome kako će nam izgledati e-druženje u možda skoroj budućnosti strogo kontroliranog e-socijalnog društva kakvog imaju mravi i pčele? Ako se netko priprema kontrolirati narodne mase, onda im je COVID-19 stigao kao naručen. Zašto? Radi realnog iskustva. Naime, druženje u malim grupama izvor je uzurpacija, pobuna i nediscipline, dok je umrežavanje izoliranih individua u neki centralni Internet sustav kao stvoreno za kontrolu društva kakvog je davno opisao Aldous Huxley u svojim knjigama, kao što su ‘Otok’ i ‘Vrli novi svijet’.

Nešto slično nam se je dogodilo u ovom korona-vremenu! S reduciranim direktnim kontaktima i komunikacijom uživo, uočili smo cijenu mondijalizacije i globalizacije: naime, ispada da provodimo više vremena u komunikaciji, dogovorima i organizaciji nametnutih suradnji nego u bavljenju svojim poslom. Ako ne odradimo svoj posao, na kraju ćemo samo preprodavati jer nećemo imati što prodavati, a to je put u kronično zaduživanje kada samo trgovci dobrima i novcem prosperiraju.

Osnovna etika nalaze da svom potomstvu ostavimo životne uvjete koji nisu gori od onih koje je zatekla generacija roditelja. Pretpostavljam da svi želimo bogato i sigurno društvo, zar ne?, pita se Miroslav Radman

Odgovor na krizu kod opće populacije je različit, neki će okopati zapuštena polja, a neki će slegnuti ramenima misleći ‘snaći ćemo se’. Što je po vama važno za pojedinca, a što za društvo u bliskoj budućnosti?

Zavisi kakav će biti odnos pojedinca prema društvu i obratno. Hoće li društvo biti solidarno s pojedincem i tako ‘kupiti’ njegovu vjernost ili će dozvoliti da pojedinca iskorištavaju privilegirani društveni paraziti pa će taj pojedinac učiniti sve da društvu vrati istom mjerom – i pri tome neće imati grižnju savjesti. Ja sam osobno za poljoprivredu radi neovisnosti. Vlastiti zrak, voda i hrana osiguravaju neovisnost i osnovni su back-up sistem preživljavanja. Delegiranje i ‘outsourcing’ tih vitalnih resursa je programirano samoubojstvo. Nastavak je u odgovoru na sljedeće pitanje.

Postizanje izvrsnosti

Imate li neki specifičan savjet za našu Hrvatsku?

Ovo je ozbiljno i opasno pitanje često postavljano krivim ljudima. Da bi ‘specifični savjeti za našu Hrvatsku’ bili korisni, preduvjeti su pravi savjetnik i naša Hrvatska. Bojim se da preduvjeti nisu ispunjeni pa savjeti ne mogu biti korisni u ovom momentu. Dakle, ne dajem odgovor na pitanje nego informativni komentar zato sto razmišljam o životu moje djece i unuka vjerojatno više od političara. Oni za svoj osnovni posao i zadatak – mudro voditi državu kao dobar kapetan svoj brod – nemaju vremena jer se bave džunglom političke svakodnevice u kojoj nema prostora za mudrost.

Nemam ‘specifičan savjet’ jer ni problemi nisu specifični već su globalni u raznovrsnim bojama i detaljima specifičnih zemalja. Osnovna etika nalaze da svom potomstvu ostavimo životne uvjete koji nisu gori od onih koje je zatekla generacija roditelja. Pretpostavljam da svi želimo bogato i sigurno društvo, zar ne? Izvrsnost stvara bogatstvo potrebno za kvalitetu života pojedinca i društva, na primjer za škole, bolnice, zdravu hranu i ekologiju. A sigurnost zahtijeva društvenu solidarnost da bi se spriječilo opravdano nasilje.

Miroslav Radman, Nenad Bach I Igor Stagljar 01
Miroslav Radman u društvu Nenada Bacha i Igora Štagljara

Informacije radi, 2004 godine sam u ulozi posebnog savjetnika za znanost tadašnjeg osmislio projekt ‘Uskladiti izvrsnost i solidarnost’ i 15 godina neformalno ga predlagao svim hrvatskim vladama. Optimistički, mislio sam da bi tim projektom Hrvatska dobila liderski identitet u EU. U očekivanju da sami zaradimo financiranje tog projekta, tražim u međuvremenu privatno sponzorstvo od 50-tak tisuća eura. Imam u ladici i jedan puno kompleksniji i skuplji projekt iz 1990-tih godina, a to je ‘Svjetska organizacija za prevenciju i liječenje kulturnih bolesti’ po uzoru na ulogu Svjetske zdravstvene organizacije u domeni bioloških bolesti, posebno zaraznih. Da je postojala takva organizacija možda drugi svjetski rat ne bi izbio kao ni većina ratova koji su slijedili? Uz istraživanja biologije starenja i bolesti vezanih uz starenje, ova dva projekta bili bi humanistička vitrina barem našeg MedILS instituta u Splitu, ako ne i Hrvatske.

I, na kraju, zaključna reakcija na Vaše pitanje je: ne ulaziti u neke savjete i ‘recepte’ prije definiranja strategije, inače se redovno ispadne glup. Ponajprije postići izvrsnost u svemu (primijeniti pravila iz vrhunskih sportova – nema jednakosti jer je jednakost laž, nego ravnopravan pristup mogućnostima – a jedini kriterij izbora izvrsnosti je što je do sada urađeno i što želiš, znaš i možeš uraditi, sada!). Drugo, solidarnost (društva prema pojedincu i obratno). Sve ostalo su detalji u koje ne treba ulaziti dok se ne definira vizije i prioritete.
U međuvremenu, slušajmo lijepu muziku i zamislimo kako bi moglo ‘svirati’ jedno skladno društvo i kakvu bi se tada produktivnost mogli postići! Kao u stanicama organizma, počistiti smeće prošlosti procesom ‘autofagije’. Čuvati sebe i društvo od humanih parazita i grabežljivaca. Čuvajmo se društvenih ‘metastaza’ koje su opasnije od oskudice.

Tekst Damir Vrdoljak Mandeta

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
ekološka akcija think green vis 2022 Jahting

Uspješno završena ekološka akcija Think Green – Vis

Uspješno je završena 26. ekološka akcija Think Green na otoku Visu tijekom koje je iz podmorja izvađeno više od 12 tona (12.150 kg), odnosno 27 …

Ovo je fotografija WTF, zaklada za očuvanje mora i oceana Jahting

Water Revolution Foundation: Zaštita i očuvanje planeta

Water Revolution Foundation je od svog osnivanja 2018. postao jedna od najprominentnijih inicijativa s ciljem neutraliziranja otiska superjahting industrije, uz promicanje održivih tehnologija i praksi …

Ovo je fotografija Električni izvanbrodski motori Torqeedo Jahting

Električni izvanbrodski motori: Tiho i čisto

I dok tržište jahti bilježi velik porast implementacije hibridnih i električnih sustava kao dio pogona, na području unutrašnjih i izvanbrodskih motora odvija se prava mala …

Luksuz

Bertrand Piccard: Utjecajan glas

Istraživač, psihijatar i ambasador čiste tehnologije – Bertrand Piccard spaja inovacije i avanturu kako bi riješio velike izazove našeg vremena. Upisao se u povijest postavivši …

This is photo of a bay, eco crusing Jahting

Ekološka plovidba na Jadranu: Ostavimo minimalan trag

More prekriva više od 70 posto površine Zemlje, svačiji trud se računa, a iako se čini nebitno, i mi možemo barem malo pomoći našem ‘Plavom …

Ovo je fotografija Lidije Lijić Vulić Intervjui

Lidija Lijić Vulić: Posvećenost moru kao stil života

Višestruka svjetska i europska prvakinja u ronjenju, alpinistica, letačica jedrilicom i direktorica hrvatskog ogranka organizacije Sea Shepherd Lidija Lijić Vulić govori zašto je svoje adrenalinske …

Jahting

Sajam nautike Genova: Na putu prema novoj budućnosti

Za hrvatsko i talijansko tržište sajam nautike u Genovi je uvijek imao veliko značenje zahvaljujući svojoj blizini i velikom broju predstavljenih proizvođača, pogotovo talijanskih koji …

Gastronomija

Michelin restorani u Hrvatskoj

Nagrađeni restorani nastoje na inovativan način prezentirati lokalnu namirnicu imajući na umu hrvatsku gastronomsku tradiciju Kada je 2017. godine, početkom veljače, na svom Twitter profilu …

Biograd Boat Show održava se u marini kornati Jahting

Biograd Boat Show: Najveći srednjoeuropski sajam na moru

Ovogodišnje, 24. izdanje sajma, održat će se od 26. do 30. listopada u Marini Kornati Najveća izložba plovila na moru u srednjoj i istočnoj Europi …

BMW X1 Automobili

Treća generacija novog BMW-a X1 u Hrvatskoj

U zagrebačkom BMW Tomić City Store na Roosveltovom trgu ekskluzivno je predstavljena treća generacija novog BMW-a X1 Robusna aura novog BMW-a X1, s motorom s …

Gastronomija

Međunarodnim festivalom Taste the Mediterranean počinje Mjesec gastronomije u Splitu

Jubilarnim 10. izdanjem najprestižnijeg domaćeg festivala mediteranske kuhinje, Taste the Mediterranean, u Splitu će započeti 1. Mjesec gastronomije Obilježit će ga čitav niz uzbudljivih događanja: …

Jahting

Brend Posillipo vraća se u grupu InRizzardi

Brend Posillipo vraća se u grupu InRizzardi, a ovom viješću završava ponovna akvizicija poznatog brenda i otvara novi ciklus koji će donijeti budući razvoj za …

Scroll to Top