Plovidba kroz antički Jadran: Tragovima drevnih pomoraca

Prije nego što je Jadran postao prostor odmora, bio je prometnica. Otoci i kanali pružali su zaklon, prirodne luke sigurno pristajanje, a pomorski putovi povezivali su obalna naselja s Italijom i ostatkom Mediterana. Od monumentalnih spomenika poput pulske Arene i Dioklecijanove palače do mnogo diskretnijih tragova: rastera ulica, nekropola, natpisa, podjele zemljišta i luka skrivenih pod morem. Ovo zato nije klasičan itinerer koji treba prijeći u jednom ljetu već duga plovidba kroz povijest. 

Istria: od rimskih vila do Pule

U Istri, prva postaja je Novigrad, gdje antičku priču treba čitati opreznije. Naziv Civitas Nova pripada kasnijem razdoblju, dok je područje današnjega grada u antici bilo obilježeno rimskim vilama i imanjima. Antički i kasnoantički fragmenti danas se čuvaju u Muzeju Lapidarium, a položaj jezgre na poluotoku već najavljuje motiv koji će se ponavljati cijelom rutom: naselje okrenuto moru, sigurnoj luci i plodnom zaleđu. 

Južnije se nalazi Poreč, rimski Parentium, gdje je antička struktura mnogo očitija. Današnja Dekumanska ulica slijedi pravac decumanusa, dok prostor Marafora zauzima nekadašnje središte grada s forumom i hramovima. Antički urbanistički raster ostao je ugrađen u jezgru, a Eufrazijeva bazilika svjedoči o nastavku života grada.

Rovinj pak nudi drukčiju priču. Umjesto monumentalnih rimskih ostataka u samome gradu, antičku prošlost treba tražiti u okolici. U uvali Cisterna nalaze se tragovi rimske ville rustice i kompleksa povezanog s preradom maslina i grožđa, dok nalazi keramike, zidova i drugih ostataka potvrđuju intenzivan život ovog dijela zapadne Istre u rimsko doba.

Ni nekadašnja Pola svoju rimsku prošlost ne skriva. Amfiteatar podignut u 1. stoljeću i sad dominira prostorom nadomak luke, ali Arena je tek početak. Augustov hram stoji na nekadašnjem Forumu, Slavoluk Sergijevaca obilježava ulaz u grad, a Dvojna vrata, Malo rimsko kazalište i drugi ostaci otkrivaju razmjere rimske kolonije Colonia Pietas Iulia Pola. Ovdje antički grad nije ostao samo arheološki sloj već njegove građevine još sudjeluju u svakodnevnom životu Pule, dok se iz gradske luke prema Kvarneru nastavlja plovidba istim morskim prostorom kojim su prolazili trgovački i vojni brodovi.

View all (6)

Kvarner: gradovi na važnim prolazima

Ulaskom u Kvarner ruta prestaje pratiti obalu i otvara se prema otocima. Položaj Osora, antičkog Apsorosa, možda najbolje objašnjava njegovu važnost. Smješten između Cresa i Lošinja, nadzirao je jedan od ključnih pomorskih prolaza. Današnje malo naselje tek djelomično otkriva nekadašnje značenje grada, ali arheološka zbirka, kameni spomenici, keramika, skulpture i ostaci nekropole svjedoče o dugom kontinuitetu života.

Na Krku je antički Curicum ostao ugrađen u strukturu današnjega grada. Tragovi rimskog urbanizma i antički nalazi podsjećaju da je riječ o naselju koje se mijenjalo, ali nije nestalo.  Senia, današnji Senj, razvila se na mjestu susreta pomorskih pravaca i veza prema unutrašnjosti. Arheološki nalazi, natpisi, amfore, staklo i ostaci nekropola govore o gradu uključenom u trgovačku mrežu Jadrana i Mediterana. Istodobno, položaj pod Velebitom podsjeća koliko je poznavanje vjetrova i sigurnih zaklona oduvijek bilo sastavni dio plovidbe. Dalje prema jugu nalazi se Rab, antička Arba, koja se u rimskom razdoblju pojavljuje i kao Felix Arba. Grad je imao bedeme, javne građevine, vodovod i razvijenu trgovinu. Njegova današnja vizura pripada kasnijim razdobljima, no mjesto je ostalo isto: izduženi poluotok uz zaštićenu luku.

Pod Velebitom prema Iaderu

Pod velebitskom kulisom nalazi se Starigrad-Paklenica, rimski Argyruntum, važno trgovačko središte. Za cara Tiberija, grad je opasan bedemima i kulama. Posebno je vrijedna njegova nekropola: iz približno 400 istraženih grobova potječu nakit, metalni predmeti i iznimno bogata zbirka antičkog stakla. U Ninu, antičkoj Aenoni, pomorska se povijest može čitati i na kopnu i pod morem. U gradu su sačuvani ostaci monumentalnog rimskog hrama, dok su na području Zatona istraženi dijelovi antičke luke, lukobran i šivani brodovi tipa serilia, vezani uz brodograditeljsku tradiciju. Ono što je danas podvodna arheologija nekoć je bilo svakodnevno mjesto dolaska brodova, tereta i ljudi.

Nekoliko milja dalje rimska Iader, današnji Zadar, otkriva jedno od najvažnijih urbanih središta antičke Dalmacije. Forum, razvijan od Augustova doba, bio je političko, trgovačko i vjersko središte grada. Danas njegovi ostaci stoje u srcu poluotoka, uz sv. Donata i Arheološki muzej, pokazujući koliko je rimska matrica ostala prisutna u gradu koji se iznad nje razvijao stoljećima. Iz mora se potom ulazi u rijeku Krku prema Skradinu. Antička Scardona razvila se upravo ondje gdje je plovni put prema unutrašnjosti susretao obalu. Bila je luka, trgovačko središte i rimski municipij, a istraživanja su otkrila i dijelove antičke obale.

Središnja Dalmacija: od Traguriona do Isse

U Trogiru je najvažniji antički spomenik sam grad. Tragurion su u 3. stoljeću prije Krista osnovali grčki kolonisti, a njegov helenistički raster ulica toliko se dobro očuvao da je i danas čitljiv u urbanoj strukturi koji štiti UNESCO. Mali otok između kopna i Čiova pritom jasno pokazuje zašto je naselje nastalo upravo ovdje, na prirodnoj točki pomorske kontrole i trgovine.

Nedaleko od današnjeg Splita nalazila se Salona, glavni grad rimske provincije Dalmacije. Grad je nastao uz Jadro, na položaju između mora i prometnog pravca prema zaleđu preko kliškog prijevoja. Iz nekadašnjeg ilirskog obalnog uporišta razvio se u snažno urbano i lučko središte, a u doba najvećeg procvata Salona je s okolicom brojila oko 60.000 stanovnika. Ostaci gradskih vrata, cesta, foruma, termi, amfiteatra, nekropola i velikih ranokršćanskih kompleksa pokazuju njezine razmjere. Posebno razdoblje bilo je vrijeme cara Dioklecijana, kada je Salona nosila počasni naslov Valeria, prema carevom gentilnom imenu, dok se od 3. stoljeća razvijala i u jedno od najvažnijih kršćanskih središta provincije. Nakon propasti grada dio stanovništva utočište je pronašao u obližnjoj palači, čime je Salona neposredno povezana s razvojem Splita.

Dioklecijan je palaču uz more podigao krajem 3. i početkom 4. stoljeća. Peristil, Vestibul, podrumi, nekadašnji mauzolej, Jupiterov hram, vrata i zidine danas nisu izdvojeni arheološki lokalitet, nego dijelovi živoga grada, konkretno jedine palače na svijetu u kojoj se i dalje živi što je direktan dokaz isprepletenosti hrvatske strane Jadrana s njegovom antičkom ostavštinom. S mora je taj odnos posebno jasan: južno pročelje palače bilo je neposredno okrenuto obali, na prostoru pred kojim se danas nalazi splitska Riva.

View all (43)

Iz Splita ruta ponovno izlazi među otoke i vraća se nekoliko stoljeća unatrag. Pharos, današnji Stari Grad na Hvaru, osnovali su grčki kolonisti s Parosa 384. godine prije Krista. Uz sigurnu luku nalazila se plodna ravnica koju su kolonisti geometrijski podijelili na parcele. Ta organizacija prostora u Starogradskom polju ostala je prepoznatljiva više od 2400 godina i danas je pod zaštitom UNESCO-a.

Još dalje prema pučini nalazi se Issa, današnji Vis i najvažnija grčka kolonija na području današnje Hrvatske. Grad je u prvoj polovini 4. stoljeća prije Krista nastao uz duboku višku uvalu, terasasto se spuštao prema moru i bio zaštićen snažnim bedemima. Pod morem kod Prirova još su vidljivi dijelovi antičke obale, dok amfore, sidra i tereti brodoloma svjedoče o važnosti isejske luke i trgovine.

Antički Jadran vodi i na jug

Na Korčuli najvažniji trag grčke kolonizacije vodi prema Lumbardi. Ondje je pronađena Lumbardska psefizma, kameni natpis koji bilježi odluke o osnivanju kolonije i podjeli zemlje doseljenicima. Taj dokument jedan je od ključnih materijalnih dokaza organizirane grčke kolonizacije istočnog Jadrana. 

Nakon Korčule ruta skreće prema Neretvi i Naroni, pokazujući da antički pomorski promet nije završavao na morskoj obali. Grad je nastao pri vrhu plovne rute donjeg toka antičke Neretve, gdje su Grci u helenističkom razdoblju osnovali emporij, trgovište koje su poslije razvili Rimljani. Kao Colonia Iulia Narona nastavila je biti bogat lučki i trgovački grad.

View all (4)

Najvažnije otkriće dogodilo se 1995. i 1996. godine, kada je istražen Augusteum i pronađeno sedamnaest mramornih skulptura rimskih careva i članova njihovih obitelji. Nad lokalitetom je 2007. otvoren Arheološki muzej Narona, prvi hrvatski muzej izgrađen in situ. Donji dijelovi antičkoga grada danas se nalaze u močvarnom području i vodi, što dodatno naglašava neraskidivu vezu Narone i riječnog krajolika. Ta veza s vodom u dolini Neretve nije nestala s antikom. Lađe i trupice stoljećima su ostale osnovno sredstvo prijevoza, trgovine i obrade zemlje u krajoliku koji su stanovnici oblikovali mrežom kanala.

Promatramo li ove lokalitete pojedinačno, lako ih je svesti na niz znamenitosti. Pula ima Arenu, Zadar Forum, Salona amfiteatar, Split palaču, Narona Augusteum. Tek kada ih povežemo morem, postaje vidljivo da njihov položaj nije slučajan. Antički gradovi hrvatske obale razvijali su se uz plovne pravce, sigurne luke, prolaze između otoka i riječne veze sa zaleđem.

Grčki kolonisti birali su mjesta s lukom i plodnom zemljom, a Rimljani ih uključivali u mnogo širi sustav cesta, trgovine i uprave. I dalje plovimo istim kanalima, ulazimo u iste zaljeve i pristajemo uz gradove čiji je položaj more odredilo stoljećima prije.