Gotovo desetkilometarski zaljev u dnu kojeg se smjestila Vela Luka, nekad jedno od najrazvijenijih mjesta na Jadranu, danas je pomalo uspavan gradić koji se s nekoliko projekata u sljedećih nekoliko godina želi probuditi iz tog sna
Možda vam neće privući pažnju na prvi pogled kao grad Korčula, ali niska ‘perli’, malih hridinastih i šumovitih otočića, koji okružuju Velu Luku, kao i razvedenost obale prošarane vinogradima i maslinicima, od kojih mnoge pružaju mirna utočišta tijekom ljetnih mjeseci, lagano će vas uvući u priču o ovom mjestu koje ima pomalo umjetničku dušu i šarm mediteranske dokolice.
Vela Luka se nalazi u jednom od najboljih sidrišta na istočnoj obali Jadrana
Gotovo desetkilometarski zaljev u dnu kojeg se smjestila Vela Luka – najmnogoljudnije mjesto na hrvatskim otocima, nekad jedno od najrazvijenijih mjesta na Jadranu bilježi neprekinuti kontinuitet življenja od preko osam tisućljeća, kao malo koje mjesto na našim prostorima. Danas je pomalo uspavano mjesto, na razmeđi prošlosti i želja, koje se ipak s nekoliko projekata kroz sljedećih nekoliko godina želi probuditi iz toga teškog sna.
Lokalitet Vela spila jedinstven je i svjetski relevantan uvid u prošlost Vele Luke, ali i cijelog otoka
Gledati na Velu Luku iz perspektive grada Korčule, čini se nepravednim, jer dok Korčula obiluje kulturnom i povijesnom baštinom, Velu Luku je raspad industrijskih djelatnosti, od kojih su brodogradnja, pomorstvo pa i ribarska industrija igrali značajnu ulogu, nekako izolirao od glavnih turističkih ruta.
Otočić Proizd i plaža Bili bok
Brojne privatne kuće razasute po okolnim valama, poput uvale Gradina ili Stratinčica, dokaz su nekadašnjeg prosperiteta stanovnika Vele Luke, a kad je mjestu dobro, onda je i njegovim stanovnicima dobro, a tada i umjetnost postane ‘raison d’être’ (razlog postojanja).
Stoga ne čudi da su iz Vele Luke poniknuli brojni i veliki umjetnici, a jedan od njih, pokojni Oliver Dragojević, svojim karakterističnim glasom uspio je zacementirati dalmatinski mentalitet, a i svoju ostavštinu na najljepši mogući način. Tom velikom nautičaru Vela Luka je bila životno ishodište, ali i omiljeno nautičko utočište. Dugačak zaljev definitivno je jedno od najsigurnijih nautičkih odredišta, a već na samom ulazu dočekuje vas otočić Proizd, s predivnim plažama poput one u uvali Bili bok.
Pičena je najbolje čuvana gastro tajna otoka
Dublje u uvali maleni otočić Gubeša, poput nekog čuvara, stoji ispred uvale Gradina i štiti ovo popularno sidrište za brodove plićeg gaza od zapadnih vjetrova, a dodatnu zaštitu pruža poluotok Glavica na jugozapadu uvale. Uopće ne čudi popularnost ove uvale kada se ljeti nagura dvoznamenkasti broj brodova, kako zbog pijeska koji daje tirkiznu boju, tako i činjenice da vam je Vela Luka udaljena tek pet kilometara cestom ili oko milje ako idete brodom, jer nakon izlaska u grad možete se povući u mir ove vale.
Uz otočić Kamenjak, pa malo veći Ošjak, pred ulaz u samu luku još je jedan prirodni zaklon, a pod njegove obale može se sidriti i provesti zanimljivo popodne, a nakon toga uputiti se u obližnju valu Pičena, gdje je Mario Dragojević, od nekadašnje obiteljske vikendice, stvorio ‘gastro-kantun’ – najbolje čuvanu tajnu ovog dijela otoka.
Vela Luka se okreće nautičarima
Raditi stvari, pa i voditi posao na malo drukčiji način, u ovim (ne)vremenima znači i raditi po mjeri (čovjeka). Prevedeno na gastronomski rječnik u njegovu restoranu, to znači samo dva menija: riblji ili mesni. Malo u šali, malo ozbiljno, ali čini se da je Mario svoju mjeru našao i bez uobičajene opsade, s desecima otkazanih rezervacija, jer je korona postavila ograničenja koja dugoročno mogu i pozitivno utjecati na neke grane turizma.
Na samom ulazu u zaljev dočekuje vas otočić Proizd s predivnim plažama, poput one u uvali Bili bok
U njegovu primjeru reklame nećete uočiti, na društvenim mrežama ga nema, priprema samo večere pa nema izmjene stolova, privezišta (još) nema, a kako sam kaže, u korona sezoni poradili su na kvaliteti i digli cijene, pa je prošla bolje nego prethodna. Kao i mnogi mještani, slaže se kako potencijal razvoja leži u nautičkom turizmu, pa mnogi vide šansu oporavka u marini Korkyra koja se nakon desetljeća ipak otvorila, nažalost u najnesretnijim okolnostima. Naime, do prošle godine, unatoč gospodarstvu okrenutom moru i pomorstvu, Vela Luka nije imala nautičarsku privlačnost.
Projekt marine Korkyra
Marina Korkyra projekt je koji bi u nekoj daljnjoj perspektivi trebao omogućiti ovom mjestu tranziciju u jahting destinaciju, jer sa 132 veza marina može primiti i jahte do 50 metara, što u ovom slučaju otvara sasvim nove perspektive.
Direktor marine Ivo Šegon kazuje kako su prirodne predispozicije i interes potencijalnih korisnika bili već neko vrijeme prisutni, pa su zaključili da je pravo vrijeme da krenu u projekt koji će ovo mjesto staviti na nautičku kartu Hrvatske i omogućiti dulju turističku sezonu. Dodaje kako su njihova ciljana publika prvenstveno nautičari iz susjednih zemalja te gosti zainteresirani za tranzitne vezove, ali i za stalne godišnje vezove.
No, na tome se ne staje, jer je marina zamišljena kao dio resorta s hotelom Korkyra, također u njihovu vlasništvu, pa korisnicima marine na raspolaganju potpuno besplatno stoje dodatni tuševi, teretana i bazen hotela, a u marini se nalaze bar i à la carte restoran ‘Luky’, koji uz nezaboravan pogled na otočić Ošjak pruža i istinski gastronomski doživljaj baziran na autentičnoj domaćoj kuhinji i visokokvalitetnim namirnicama lokalnih dobavljača. Šegon ističe kako je izvedena tek prva faza marine, jer će se nakon izmještanja trajektne luke izgraditi dodatnih 30 vezova i lukobran koji će osigurati plovila na vezovima.
Izgradnjom marine zaokružena je priča o Veloj Luci kao idealnoj turističkoj i nautičkoj destinaciji, jer je infrastruktura – opskrba gorivom, carinski prijelaz, servis pa i trgovina nautičke opreme – već prisutna. Desetljećima uspavana ekonomija turizma sada dobiva nov zamah, a prema riječima direktora lokalne turističke zajednice Dorjana Dragojevića, promociju će od 2021. godine značajnije fokusirati prema nautičarima, s obzirom na izgradnju nove marine. Činjenica je da se mještani Vele Luke sve više orijentiraju na turizam, a mjesto polako postaje turistički poželjna i ‘googlanija‘ destinacija.
Jedinstvena Vela Spila
Tome u prilog ide i ogroman porast broja privatnih iznajmljivača, kao i investicije koje su se dogodile ili se upravo događaju, od čega je možda najvažniji novi putnički terminal. Uplovljavajući u zaljev dugačak skoro deset kilometara, sigurnu luku koja će vas štititi od svih vjetrova, prepoznali su i prastanovnici Vele Luke, koji su na brdu Humu, tek tridesetak minuta šetnje od samog središta današnjeg naselja, osnovali svoju zajednicu.
Lokalitet Vela spila, prema riječima Dinka Radića, ravnatelja Centra za kulturu, centralne ustanove lokalne kulture, koji pokriva od prapovijesne zbirke, preko maketa brodova do zbirke umjetnina, jedinstven je i svjetski relevantan uvid ‘u prošlost Vele Luke, ali i cijelog otoka’.
Posjetite prapovijesna nekropolu Kopila
Upravo kreće proces elektrifikacije samog lokaliteta kako bi intenzivnije počeli radovi na nešto suvremenijem prikazu cjelokupnog života i kulture otoka, a povijest i arheologija postali su jedinstvena turistička ponuda. Drugi nevjerojatan arheološki lokalitet jesu Kopila – prapovijesna nekropola, čime se može zaokružiti jedna lijepa pješačka tura u trajanju od sat vremena za sve one posjetitelje željne istraživanja zaleđa.
Regata Gradina – Vela Luka i ples od boja
U samom mjestu, poglavito na Maloj rivi, krajem lipnja u spomen na sv. Ivana, čija se crkvica iz 14. st. nalazi na vrhu Glavice, u uvali Gradina, održava se tradicionalna veslačka regata (Gradina – Vela Luka), koja je ujedno jedna od najomiljenijih pučkih fešta, dok je ona sv. Josipa (19. ožujka) nešto svečanija, kako i priliči zaštitniku mjesta. Tada je možda i najbolje vrijeme pogledati ‘ples od boja’ kako Lučani nazivaju kumpaniju, specifičan ples s mačevima s Korčule, još jedan mjesni kulturološki adut i dokaz kako su Lučani ljudi o’umjetnosti, plesa i pjesme.
Muzej Olivera Dragojevića
Centar za kulturu ‘odgovoran’ je za široku lepezu ljetnih kulturnih događanja koncentriranih kroz srpanj i kolovoz, poput Luškog ljeta, brojnih izložbi te velike koncertne posvete Oliveru Dragojeviću – ‘Trag u beskraju’.
No, kako ne bi sve ostalo na ljetnoj smotri poznatih pjevača koji odaju počast legendarnom pjevaču, Dinko Radić, kroz dvije ‘optimistične’ godine, najavljuje otvaranje Muzeja Olivera Dragojevića, koji će na moderni muzeološki pristup prikazati život i djelo ovog jedinstvenog umjetnika, što će vjerojatno privući velik broj ljubitelja Oliverove ostavštine, a možda uputiti i neke strane posjetitelje na glazbenu kartolinu Dalmacije u čijem je središtu, barem za ovog pjevača, bila Vela Luka.
Prema planovima Općine, kroz pet godina planira se i obnova starog zadružnog doma, koji bi trebao postati novi suvremeni muzejsko-galerijski prostor, kako i zaslužuje ovakvo mjesto.
Vela Luka – tradicija i budućnost
S obzirom na sve veću zainteresiranost gostiju, pogotovo nautičara, Vela Luka ima sada sve kako bi se konačno iz postindustrijskog razdoblja i nepovoljne tranzicije krajem prošlog stoljeća preselila u plodne turističke sfere budućnosti, a stara slava i tradicija dobrih vibracija otočnog mjesta bila zanimljivije interpretirana i postala novo nautičko odredište.
Tekst Filip Bubalo
Fotografije Boris Kačan, Marina Korkyra, Damir Pačić, Saša Prizmić & TZ Vela Luka
