Umjetnost u pokretu: Kada FREYWILLE gvaš oživi na emajlu i svili

Sandro Botticelli naslikao je Rođenje Venere temperom na platnu. Claude Monet svoje je vrtove u Givernyju iznova slikao uljem, prateći promjene svjetla tijekom dana. Gustav Klimt u Poljupcu koristi zlato kao sastavni dio slike. Svaki od njih birao je materijal jednako pažljivo kao i motiv, jer materijal nosi dio značenja.

Upravo tom idejom vodi se i Freywille. Svaka kolekcija najprije nastaje kao gvaš u bečkom ateljeu, gdje umjetnici mjesecima istražuju povijest umjetnosti, izrađuju brojne skice i razvijaju kompoziciju iz koje će nastati cijela kolekcija. Od prve ideje do gotovog proizvoda može proći i dvije godine. Kompozicija ostaje ista, ali svaki oblik - od prstena do svilene marame - dobiva vlastitu izvedbu.

Taj gvaš potom živi dva života. U emajlu motiv prolazi kroz peć na oko 820 stupnjeva, sloj po sloj, kroz stotinjak ručnih koraka, stvarajući boju koja ne blijedi. Na svili isti motiv dobiva sasvim novu dimenziju: reagira na svjetlo, pokret i način na koji se nosi.

Ovoga ljeta na svili se susreću sva tri umjetnička jezika - Botticellijeva Venera, Monetov vrt i Klimtovo zlato - vezani u kosu ili prebačeni preko golih ramena. Svila ljetu pripada već po samoj građi svojih niti.

Stoljećima su se motivi na luksuznoj svili stvarali tkanjem, nit po nit. Tiskani carré mlađa je tradicija u kojoj je slika dovršena prije nego što dotakne tkaninu te se na svilu prenosi sitotiskom, svaka boja kroz vlastito sito. Freywille pripada toj tradiciji, ali s jednom posebnosti: motiv na svili isti je onaj koji je pečen u emajlu. Jedan gvaš, dva materijala.

Svila je za taj drugi život idealna. Njezino vlakno, fibroin, ima trokutast presjek koji lomi svjetlost gotovo poput prizme. Zato se njezin sjaj i boja mijenjaju sa svakim pokretom i kutom gledanja, dok istovremeno diše i ne zadržava toplinu.

Na dojam jednako utječe i vez. Keper daje tkanini čvrstoću i prirodan pad, zbog čega je standard za carré marame. Atlasni vez stvara neprekinut odsjaj jer svjetlo klizi preko njegove glatke površine.

Težina svile izražava se u momme. Freywille je prilagođava svakom formatu: Gavroche koristi keper od 12 momme, veliki carré 17,5 momme, dok dugi šal od 21 momme prirodno pada vlastitom težinom. Klimtova kolekcija jedina uz keper uključuje i šal u atlasnom vezu.

Kvaliteta takve marame prepoznaje se rukom prije nego okom. Prava svila na dodir je hladna, a uz kožu se brzo zagrije. Kod kvalitetnog sitotiska boja prolazi kroz tkaninu pa je naličje gotovo jednako živo kao lice marame. Rub je ručno rolan i opšiven, pun i obao pod prstima.

Vrhunska svilena marama ponaša se poput umjetničkog djela i izvan ormara – uokviruje se, čuva i nasljeđuje. U emajlu Freywille motiv dobiva postojanost, a na svili zrak i pokret. Ista skica tako živi dva života: jedan sabran u nakitu, drugi oslobođen na svili.

Kolekcija svilenih marama može se razgledati u Freywille butiku u Zagrebu na adresi Preradovićeva 2, te u online butiku.