Preskoči na glavni sadržaj
Povratak izgubljenom Jadranu

Povratak izgubljenom Jadranu

Datum
Vrijeme čitanja 7 min

Tri otoka zadarskog arhipelaga lišena su masovnog turizma, što im daje jedinstveni karakter i šarm, čineći ih savršenim izborom za nautičare koji žele  iskusiti autentični život u Dalmaciji

U današnje je doba za vrijeme turističke sezone teško pronaći mir po kojem je Jadran nekada bio poznat, a i sami smo se naučili zavlačiti u najskrovitije kutke u potrazi za posebnim momentima. Međutim, postoje mjesta gdje ćete imati veće šanse ako ste od onih koji gužvu žele zamijeniti mirom. Takva je ruta i kroz otoke na zapadu zadarskog arhipelaga.

olib, silba, premuda
Na ovim se otocima skriva sjećanje na Jadran kakav je nekada bio – tih, spor i blizak prirodi

Naime, ako oplovite Olib, Silbu i Premudu, možda se vratite u vrijeme kada je Jadran bio mirniji, sporiji i iskreniji. Oni ni danas nisu mjesta masovnog turizma, pa tamo vladaju tišina, priroda i jednostavan otočni ritam. U toj sporosti krije se njihov najveći šarm.

Plovidba prema Olibu otvara prizor uvale Slatinica, koju mnogi smatraju jednom od najljepših pješčanih plaža Jadrana. I to ne čudi. More je ovdje prozirno, boje se prelijevaju od tirkizne do smaragdne, a brodovi na sidru izgledaju kao da lebde. Pješčano dno i plitko more stvaraju lagunu u kojoj se dan lako produlji od jutra do zalaska.

Olib-photo-boris-kacan-15.jpg

Otok odiše pitomim mirom. Uske ulice vode između kamenih kuća i vrtova u kojima se još uvijek uzgaja povrće i smokve. Na ulazu u selo dočekuju nas ceste i suhozidi obrasli travom. Ovdje nema gužve ni žurbe – ritam otoka je spor, gotovo meditativan. Predvečer se osjeti miris ribe  i vina, a gastronomija se temelji na jednostavnim jelima, najčešće pripremljenima od onoga što je uzgojeno ili ulovljeno taj dan, onako kako su radili naši stari. 

olib island
Olib očarava lagunom u kojoj brodovi lebde nad pijeskom i selom koje još uvijek čuva jednostavnost života

Bez automobila, ali s puno šarma

Nakon kratke plovidbe stiže se do Silbe, otoka na kojem automobili nisu dopušteni. Taj detalj odmah mijenja atmosferu – umjesto buke motora čuju se koraci, razgovori i šum vjetra u borovima. Luka je slikovita, s brodicama privezanima uz rivu i mrežama koje se suše na suncu.

Otok-Silba-Photo-Fabio-simicev-01.jpg.jpg

Silba, otok poznat i kao 'vrata Dalmacije' ili 'otok pješaka', unatoč maloj veličini krije raskošne dvore, crkve i bogatu povijest svojih stanovnika, mornara koji su život provodili na moru. 

Šetnja kroz mjesto vodi kalama omeđenima kamenim kućama i vrtovima. Iznad svega uzdiže se kameni toranj Toreta, s kojeg se pruža pogled na cijeli otok. Penjanje do vrha nije zahtjevno, a nagrada je panoramski prizor koji se dugo pamti i legenda koja se na Silbi prepričava iz generacije u generaciju.

silba island
Silba zrači tišinom otoka bez automobila, gdje se kroz kamene kale i borovu šumu stiže do tornja s pričom o izgubljenoj ljubavi

Ona govori da ga je 1872. podigao kapetan Petar Marinić za svoju voljenu, no ona se u njegovoj odsutnosti udala za drugoga. Po povratku, Marinić se oženio njezinom kćeri, a njegov toranj i danas svjedoči toj neobičnoj priči.

Silba je poznata po svojim plažama. Uvala Pocukmarak krije antičke sarkofage pod morem, dok je plaža Sotorišće velika pješčana uvala savršena za kupanje, koja tirkiznom bojom mora ne samo da parira, nego i premašuje Maldive. Kupanje i sunčanje na toj plaži posebna je razina luksuza. 

Silba-photo-boris-kacan-18.jpg

Ovdje dani prolaze u šetnjama kroz borovu šumu, kupanju u bistrim plićacima i odmaranju u hladu. Otok ima i umjetnički duh – ljeti postaje mjesto susreta slikara, kipara i glazbenika koji su mornarskom mjestu dali i posebnu umjetničku draž, pa su tako rijetka dvorišta koja ne vrve cvijećem, bojama i zanimljivim detaljima s kojih jedva možete skloniti pogled. 

Posebno se tu ističe sada već kultna Galerija Marija Ujević Galetović, koja svojim minimalističkim izgledom parka zapravo djeluje kao pravi hram umjetnosti. Ljeti se na Silbi, uz zvuk cvrčaka, ponekad čuje i živa glazba, žamor razgovora iz dvorišta i malih galerija, a u večernjim satima riva oživi, ali i dalje bez pretjerane buke i gužve. 

silba island
Nekadašnji otok pomoraca, Silba je sada mjesto susreta i druženja umjetnika, a ljetne večeri ispunjene su glazbom, cvrčcima i razgovorima koji se prelijevaju iz galerija I dvorišta

Glavna luka Mul smještena je na istočnoj strani mjesta. Zaklonjena je od svih vjetrova osim bure i tramuntane, za kojih se stvara bibavica. Raspolaže s tridesetak muringa s priključcima za vodu i struju. Vezati se možete s unutrašnje strane lukobrana, no zbog malih dubina preporučljivo je pristajanje provom. Na zapadnom gatu dubine su nešto veće, ali valja pripaziti na plitko postavljene i često zauzete muringe. Ispred lučice nalazi se tridesetak bova, a jugoistočno – ispred plaže – dopušteno je i sidrenje na pješčanom dnu, gdje sidro drži pouzdano.

Najpopularnije sidrište otoka Silbe je nenaseljena uvala Sv. Ante, koja se smjestila s njegove jugozapadne strane. U zapadnom kraku ove prostrane uvale, koji je odlično zaštićen od tramuntane i maestrala, nalazi se i istoimena kapelica, a u istočnom lijepa pješčana plaža. Na otoku Silbi moguće se usidriti i u mirnoj uvali Papranica, koja se smjestila milju sjevernije.

premuda island
Svaka plovidba ovuda pretvara se u putovanje kroz vrijeme, u ritam u kojem dan traje dulje, a večeri su obojene mirisima mora i vina

Skromni ronilački raj

Najmanja i najudaljenija na ovoj ruti je Premuda. Premda skroman u sadržaju, ovaj otok nudi jedno od najpoznatijih podmorskih čuda na Jadranu – Katedralu. Riječ je o sustavu špilja i svodova kroz koje prodire sunčeva svjetlost stvarajući igru sjene i boja koja ostavlja bez daha. To je mjesto koje ronioci diljem svijeta stavljaju na svoje karte, a nerijetko se dogodi da se baš zbog toga prirodnog čuda i odluče na dolazak u Hrvatsku. 

Luka Krijal smjestila se sa zapadne strane otoka. Na malu rivu može stati tek nekoliko brodova, pa su za nautičare postavljene mnogobrojne bove. Valja imati na umu da laguna ne pruža dobar zaklon od jačeg maestrala ili juga, a nevere sa zapada nikako nije preporučljivo čekati. S vanjske strane zatvara je nekoliko grebena, privlačnih za plivanje i ronjenje, no između njih se ne bi trebalo prolaziti, a u pet metara dubokom sidrištu ponekad se javljaju i jače struje.

island premuda
Premuda osvaja zalascima u kojima more gori crvenim i narančastim nijansama, dok skromno selo i maslinici šapću priču o životu daleko od vreve

Na površini Premuda odiše jednostavnošću. Selo je malo, sa svega nekoliko ulica, maslinici se spuštaju prema moru, a s uzvisina se otvara pogled na pučinu. Najljepše sidrište je u uvalama Krijal i Loza, gdje se more smiruje i pruža sigurnu luku. Ne zaboravite, Premuda je otok u kojem se vrijeme mjeri drukčije – dani prolaze polako, a večeri nose prizore zalazaka sunca koji more oboje u crveno i narančasto.

Na ovim otocima gurmani dolaze na svoje, svježa riba servirana na tanjurima obara i najzahtjevnija nepca, a posebnu poziciju u gastro priči ovih otoka svakako nosi konoba Masarine na Premudi.

Premuda-Photo-Fabio-simicev-03.jpg

Mjesto je to gdje se otočna tradicija pretače u mirise i okuse Jadrana. Njihova tjestenina s grancigulom jedan je od specijaliteta koji se pamti, dok se hobotnica ispod peke polako priprema do savršene mekoće. Nezaobilazna delicija svakako su i premudski krumpiri, koji zbog specifičnosti zemlje i klime postaju prava delikatesa. 

Tri otoka za jedno putovanje

Ovi otoci idealni su za jednu drukčiji đitu ili njezin dio kada vas plovidba vodi tim dijelom Jadrana. Čak su dobra opcija i za 'pit stop' kada prelazite sa sjevera na jug ili obrnuto, a čak i oni koji nisu fanovi šetnje teško će odoljeti bilo kojoj od pješačkih staza koje spajaju različite dijelove ovih otoka. 

Olib osvaja pješčanim lagunama i spokojem sela, Silba nudi šetnje bez automobila i umjetničku atmosferu, dok Premuda daruje podvodne prizore i zalaske kakvi se rijetko vide. Za nautičare koji žele doživjeti tiši, iskreniji Jadran, ova ruta nije jedini, ali je dobar izbor.

To je putovanje koje vraća prirodi, jednostavnosti i ljudima koji još uvijek žive u ritmu kakav je nekad bio. 

Tekst Marija Vuković 

Fotografije Boris Kačan & Fabio Šimićev & Matija Lipar / TZ Zadar