Otok Olib: Najbolje čuvana tajna zadarskog arhipelaga

Smješten na sjeverozapadnom kraju Zadarskog arhipelaga, 25 nautičkih milja zapadno od Zadra, ovaj spektakularni otok okružen je skupinom otočića i laguna koje ga štite od svih smjerova iz kojih bi vjetar mogao zapuhati. Ono što Olib čini izvanrednim i vrijednim putovanja, zapravo je sve ono čega on nema: gužve, buke i one vrste pretjerano turistički dotjeranog izgleda koji je mnogim jadranskim otocima oduzeo dio karaktera. Ono što ima nešto je što je puno teže pronaći: fenomenalne pješčane plaže, tirkizne plićake i tempo života toliko lišen žurbe da graniči s meditativnim.

Ovaj vodič obuhvaća sve što vrijedi znati o Olibu i njegovim susjedima, o lagunama, plažama, napuštenom otoku odmah preko puta te širem arhipelagu koji ovaj dio hrvatske obale čini jednim od najcjenjenijih odredišta za svakoga tko putuje morem.

Zašto pješčane plaže čine Olib iznimnim?

Obalu pretežno definiraju kamen, šljunak i stijene, lijepi na svoj način, ali ne i podatno, zlatno iskustvo pod nogama koje nudi Olib. Kaže se da otok ima neke od najljepših pješčanih plaža na cijelom Jadranu, što je tvrdnja koja ima stvarnu težinu s obzirom na to koliko je geologija uz hrvatsku obalu neobična.

Razlika se odmah osjeti. Ulazak u zaljev s pješčanim dnom, gdje je dno vidljivo nekoliko metara duboko kroz more koje se, ovisno o dubini, mijenja od blijedotirkizne do tamnoplave boje, sasvim je drugačije iskustvo od tipične plaže. Pijesak nije samo na obali, već se nastavlja i ispod površine, dajući tako svjetlucavu, toplu kvalitetu koju je zaista teško opisati bez posezanja za superlativima.

Za one koji dolaze jahtom, praktična strana je jednako privlačne. Otočići koji okružuju Olib stvaraju širok raspon uvala i laguna koje pružaju siguran zaklon od svih vrsta vjetrova, što je navigacijska prednost koja ovaj skup otoka čini jednako korisnim koliko je i lijep.

Slatinica: Gdje Jadran uspori

Prva uvala pri bilo kakvom istraživanju zapadne obale Oliba je Slatinica. Dostupna je i morem i kopnom, obala je ovdje kombinacija pijeska i kamena, a što je ključno, morsko dno je pješčano, što znači da se plićak proteže daleko od obale bez naglog pada ili kamenitog dna koje karakterizira većinu hrvatskih uvala.

Slatinica je vrlo plitka, a ta je plitkost cijeli smisao. Sati mogu nestati jednostavno se namačući u moru koje jedva doseže do struka, sa suncem iznad glave i pogledom ispred kojim dominira impozantna silueta otoka Paga iza kojeg se ocrtava dramatičan greben Velebita koji se proteže duž kopnenog horizonta.

Zaljev koji vam pruža privatnost

Slatinica nije velika i to je jedna od njezinih definirajućih kvaliteta. Njezina veličina stvara prirodnu intimu i ako stignete u pravom trenutku, okolni krajolik djeluje potpuno osobno. Hladno piće, malo sezonskog voća i poglede uokolo pretvori se u jednostavno zadovoljstvo do kojeg većina itinerara nikada ne stigne.

Svi ovi argumenti čine Slatinicu idealnim mjestom za picigin, plažnu igru za pet igrača koja se igra loptom veličine teniske, a koja je postala najikoničnija obalna zabava na Jadranu. Iako potječe iz južnijih krajeva, voljen je duž cijele obale i picigin zahtijeva upravo ovakvu plitku, pješčanu i mirnu plažu s morem do gležnjeva. 

Iskustveni savjet: do Slatinice se može doći pješice iz naselja Olib kroz šumu, što je ugodna šetnja koja doprinosi otkrivanju otoka.

Pješčane uvale južne obale Oliba

Uvale na južnoj strani Olibu funkcioniraju po drugačijoj logici. Čini se da su namjerno manje i sve su pješčane. Za jahtu na sidru, kombinacija veličine i kvalitete dna stvara nešto neuobičajeno intimno: spustite sidro na pravom mjestu i uvala postaje, za sve praktične svrhe, vaš vlastiti privatni dio mora.

Pola dana provedenog u kretanju između uvala, od kojih svaka nudi isto tirkizno more i pješčano dno te uspijeva očarati unatoč ponavljanju, uvjerljiv je argument za usporavanje bilo kojeg itinerera. To je malo područje, ali nudi intenzitet prirodne ljepote koji je potpuno nesrazmjeran njegovoj geografiji. To nisu prostrane panorame ili dramatične litice, to su tihe biserne kapljice i nagrađuju putnika koji je spreman stati umjesto da plovi pokraj njih.

Naselje i ritam otočkog života

Naselje Olib nalazi se na jugoistočnoj strani otoka. Zimi je mirno i spokojno, a gospodarstvo je ovdje oduvijek bilo utemeljeno na zemlji i moru: poljoprivredi, stočarstvu, uzgoju maslina i, u manjoj mjeri, ribarstvu, iako se ono i pomorstvo smatraju dominantnijim djelatnostima na susjednoj Silbi.

Ljeto mijenja brojke, ako ne i karakter. Tada se vrati otočka dijaspora koju je lako prepoznati po načinu prijevoza: golf kolicima, koja su postala prepoznatljivo vozilo otočana. Uz nekolicinu radnika na motokultivatorima, povremeni quad i poštara Denisa na motociklu, promet na otoku ostaje tek blaga fusnota, a ne bitna značajka.

Škarda: Otok kojeg je vrijeme zaboravilo

Odmah preko puta Oliba nalazi se Škarda, sićušni otok koji priča drugačiju priču. Ovdje stoji samo šesnaest kuća, sve su napuštene. Obitelji koje su otišle nisu ponijele ništa sa sobom, ili se barem tako čini jer fotografije još uvijek vise na zidovima, odjeća je ostala u ormarima, zalihe hrane za zimu stoje netaknute već desetljećima. Cijela jedna lokalna povijest sačuvana je unutar ovih zgrada, napuštenih naglo i u potpunosti, kao da su stanovnici otoka jednostavno otišli jednog dana i nikada se nisu vratili.

Zimi je Škarda potpuno mrtva. Ljeti ovamo dolaze zaljubljenici u prirodu, privučeni upravo tišinom i osjećajem skrivenosti od svijeta. Otok je pronašao novi identitet kao odredište za turizam u stilu Robinsona Cruzea. On je jednostavan i samodostatan, što je dalje moguće od uređenog komfora, ali je i dalje unutar dohvata hrvatske obale.

Zlatko Jukaš i dvorac na obali

Široki put vodi od kuća na sjeverozapadnoj strani otoka prema uvali Gripanca i privatnim kaštelima. Zlatko Jukaš, umjetnik zaslužan za dizajn novčanice privremene hrvatske nacionalne valute, hrvatskog dinara, proveo je petnaest godina kao jedini stalni stanovnik Škarde. Živio je u rekonstruiranom kaštelu, bez redovite opskrbe vodom, a cijelo je napajanje bilo na solarni pogon. Petnaest godina samoće, života na otoku koji je ostatak svijeta tiho odlučio ostaviti iza sebe.

Ist: Otok leptir u srcu arhipelaga

Nijedan obilazak ovog dijela zadarskog arhipelaga nije potpun bez Ista. Otok je u narodu poznat kao "leptir", nadimak koji je zaslužio zbog svog prepoznatljivog oblika viđenog odozgo, dviju povezanih formi koje nalikuju na krila kukca. 

Otok Ist godinama je omiljena destinacija jedriličara, ronioca i ribara, a nije ni teško shvatiti zašto. Otok spaja prirodnu ljepotu, lako pristupna područja i onu vrstu gostoprimstva koja destinaciji daje istinski karakter.

Olib kao jednodnevna destinacija ili destinacija za krstarenje

Olib se može doživjeti na više razina. Kao jednodnevni izlet s šireg zadarskog arhipelaga, nudi više nego dovoljno. Slatinica, južne uvale, naselje koje u potpunosti ispuni dan i ostavi dojam mjesta vrijednog povratka. Funkcionira i kao usputno odredište na dužoj điti ili kao vrsta sidrišta koje usporava putovanje na najbolji mogući način.

Okolni otoci i njihove zaštićene uvale čine ga izvrsnim noćnim sidrištem za jahte, a pješčano morsko dno osigurava pouzdano držanje sidra u uvjetima u kojima bi kamenitija sidrišta drugdje u Hrvatskoj mogla izazvati zabrinutost.

Otoci Ist, Premuda, Silba i Olib smješteni su dovoljno blizu da bi tvorili koherentnu rutu za skakanje s otoka na otok. Svaki ima svoj poseban karakter: Olib zbog svojih plaža i laguna, Škarda zbog svoje jezive napuštenosti i povijesti, Ist zbog svoje zajednice, pogleda i navigacijske raznolikosti, a kumulativno iskustvo kretanja među njima tijekom dva ili tri dana znatno je bogatije od posjeta bilo kojem od njih samog.

Neizbrisiv dojam Oliba i njegovih obližnjih otoka

Postoji posebna kvaliteta sjeverozapadnog Zadarskog arhipelaga koju je teško točno imenovati, ali lako prepoznati. To ima veze s razmjerom, ljudskim razmjerom malih naselja, otočkog stanovništva koje se mjeri stotinama ili jednocifrenim brojevima, uvalama u koje stane šaka brodova, a ne flota. 

Ono što nude je prava rijetkost na suvremenom Jadranu, taj susret s krajolikom i načinom života koji se još uvijek pokreću vlastitom logikom, vlastitim godišnjim dobima i vlastitim tempom.
Ako vas ljeto dovede u Zadar, sjeverozapadni arhipelag će vam višestruko uzvratiti na zaobilazak. Potražite pješčane lagune i dva će vam dana proletjeti prije nego što ih uopće primijetite.

View all (13)