Olib: Najbolje čuvana tajna zadarskog arhipelaga

Smješten na sjeverozapadnim krajevima Zadarskog arhipelaga, 25 milja zapadno od Zadra, ovaj tiho spektakularan otok okružen je skupinom otočića, stijena i laguna koje ga štite od svih smjerova iz kojih bi vjetar mogao zapuhati. Ono što Olib čini izvanrednim, i što ga čini vrijednim posjeta, upravo je sve ono što nema: gužve, buke i one vrste pretjerano turistički dotjeranog izgleda koji je mnogim jadranskim otocima oduzeo njihov karakter. Ono što ima jest nešto što je puno teže pronaći: pješčane plaže, tirkizne pličine i tempo života toliko opušten da graniči s meditativnim.

Ovaj vodič obuhvaća sve što vrijedi znati o Olibu i njegovim susjednim otocima: lagunama, plažama, napuštenom otoku odmah preko puta te širem arhipelagu koji ovaj dio hrvatske obale čini jednim od najcjenjenijih odredišta za svakoga tko dolazi morem.

Pješčane plaže čine Olib iznimnim

Obala Hrvatske pretežno je definirana kamenom, šljunkom i stijenama, što je lijepo na svoj način, ali ne nudi onaj klizavi, zlatni osjećaj pod nogama koji Olib nudi. Kaže se da otok ima neke od najljepših pješčanih plaža na cijelom Jadranskom moru, a to je tvrdnja koja ima pravu težinu s obzirom na to koliko je geologija duž obale neobična.

Razlika se odmah osjeti. Koračanje u zaljevu s pješčanim dnom, gdje je morsko dno vidljivo nekoliko metara duboko kroz more koje se, ovisno o dubini, mijenja od blijedotirkizne do tamnoplave boje, sasvim je drugačije iskustvo od tipične plaže. Pijesak nije samo na obali, već se nastavlja i ispod površine, dajući vodi svjetlucavu, toplu kvalitetu koju je zaista teško opisati bez superlativa.

Dolazak luksuznom jahtom donosi jednako privlačne praktične prednosti. Otok Olib okružuju brojne uvale i lagune koje pružaju sigurno utočište od svih vrsta vjetrova, što je navigacijska prednost koja ovaj skup otoka čini jednako korisnim koliko i lijepim.

Zaljev Slatinica: Gdje se Jadransko more usporava

Pristup i prvi dojmovi

Prva uvala pri bilo kakvom razumnom istraživanju zapadne obale Olibu je Slatinica. Dostupna i morem i kopnom, opuštena šetnja kroz šumu od glavnog naselja otoka, Slatine, otkriva mjesto koje je doista netaknuto. Obala je ovdje kombinacija pijeska i kamena, a što je ključno, morsko dno je pješčano, što znači da se pličine protežu daleko od obale bez naglog pada ili kamenitog dna koje karakterizira većinu hrvatskih uvala.

Slatinica je vrlo plitka, a upravo je to njezina čar. Sati mogu nestati dok se jednostavno kupate u moru koje jedva doseže do struka, sa suncem nad glavom i pogledom prema impozantnoj silueti otoka Paga, a iza njega dramatičnom grebenom Velebita koji se proteže duž horizonta kopna.

Zaljev koji vam pruža privatnost

Slatinica nije velika i to je jedna od njenih ključnih odlika. Njezina veličina stvara prirodnu intimnost i ako stignete u pravo vrijeme, okolni krajolik djeluje potpuno osobno. Hladno piće, malo sezonskog voća i pogled preko mora prema Pagu i Velebitu čine jednostavno zadovoljstvo, ali jedno od onih koje većina putnika nikada ne doživi.

Njezine pličine također čine Slatinicu idealnim mjestom za picigin, plažnu igru za pet igrača koja se igra loptom veličine teniske, a koja je postala najikoničnija obalna zabava na Jadranu. Iako potječe iz južnijih krajeva, voljen je duž cijele obale, picigin zahtijeva upravo ovakvu plitko i mirno more do gležnjeva kako bi se u njemu pravilno igrao, a Slatinica je savršeno pruža.

Profesionalni savjet: do Slatinice se može doći pješice iz naselja Olib kroz šumu, što je ugodna šetnja koja pomaže kod otkrivanja otoka.

Pješčane lagune južne obale Oliba

Lagune na južnoj strani Olibu funkcioniraju po drugačijoj logici. Gotov da djeluju namjerno manje i sve su pješčane. Spustite sidro na pravom mjestu i laguna postaje gotovo vlastiti privatni dio mora.

Pola dana provedenog između ovih laguna, od kojih svaka nudi isto tirkizno more i pješčano dno te uspijeva očarati unatoč ponavljanju, uvjerljiv je argument za usporavanje bilo kojeg itinerera. To je malo područje, ali nudi intenzitet prirodne ljepote.

Naselje i ritam otočkog života

Naselje Olib nalazi se na jugoistočnoj strani otoka. Zimi je mirno i spokojno, a gospodarstvo je ovdje oduvijek bilo utemeljeno na zemlji i moru, poljoprivredi, stočarstvu, uzgoju maslina i, u manjoj mjeri, ribarstvu, iako se ono i pomorstvo smatraju dominantnijim djelatnostima na susjednoj Silbi.

Ljeto mijenja brojke, ako ne i karakter. Vraća se otočka dijaspora koju je lako prepoznati po načinu prijevoza: golf kolicima, koja su postala prepoznatljivo vozilo otočana. Uz nekolicinu radnika na motokultivatorima, povremeni quad i poštara Denisa na motociklu, promet na otoku ostaje tek blaga fusnota.

Škarda: hrvatski otok koji je vrijeme zaboravilo

Odmah preko puta Oliba nalazi se Škarda, sićušni otok koji priča drugačiju priču. Ovdje stoji samo šesnaest kuća, sve su napuštene, iako je možda riječ "napuštena" previše hladna. Obitelji koje su otišle nisu ponijele ništa sa sobom, ili se barem tako čini: fotografije još uvijek vise na zidovima, odjeća je ostala u ormarima, zimske zalihe hrane stoje netaknute. Cijela jedna domaća povijest sačuvana je unutar ovih zgrada, napuštenih naglo i u potpunosti, kao da su stanovnici otoka jednostavno otišli jednog dana i nikada se nisu vratili.

Zimi je Škarda potpuno mrtva. Ljeti ovamo dolaze zaljubljenici u prirodu, privučeni upravo tišinom i osjećajem suspendiranog svijeta. Otok je pronašao novi identitet kao odredište za turizam u stilu Robinsona Cruzea, jednostavan, samodostatni, što je dalje moguće od uređenog komfora, a da je i dalje unutar dohvata hrvatske obale.

Dvorac na obali

Široki put vodi od rijetkog skupa kuća na sjeverozapadnoj strani otoka prema uvali Gripanca i privatnim kaštelima.

Zlatko Jukaš, umjetnik zaslužan za dizajn novčanice privremene hrvatske nacionalne valute, hrvatskog dinara, proveo je petnaest godina kao jedini stalni stanovnik Škarde. Živio je u rekonstruiranom kaštelu, bez redovite opskrbe vodom, a cijelo je napajanje bilo na solarni pogon. 

Ist: Otok leptir u srcu arhipelaga

Nijedan obilazak ovog dijela zadarskog arhipelaga nije potpun bez Ista. Otok je u narodu poznat kao 'leptir', nadimak koji je zaslužio zbog svog prepoznatljivog oblika viđenog odozgo, dviju povezanih formi koje nalikuju na krila. 

Oblik, povijest i oživjelo selo

Otok Ist godinama je omiljena destinacija jedriličara, ronioca i ribara, a nije teško shvatiti zašto. Otok spaja prirodnu ljepotu, plovna pristupna područja i onu vrstu gostoprimstva koja destinaciji daje istinski karakter.

Olib kao jednodnevna destinacija ili destinacija za krstarenje

Olib se može doživjeti na više razina. Čak i samo kao jednodnevni izlet sa šireg zadarskog arhipelaga, nudi više nego dovoljno. Slatinica, južne uvale, naselje koje u potpunosti ispuni dan ljepotom i ostavi dojam mjesta vrijednog povratka, ali funkcionira i kao usputno odredište na duljoj ruti, a služi i kao vrsta sidrišta koje usporava putovanje na najbolji mogući način.

Okolni otoci i njihove zaštićene uvale čine ga izvrsnim noćnim sidrištem za jahte, a pješčano morsko dno osigurava pouzdano držanje sidra u uvjetima u kojima bi kamenitija sidrišta drugdje u Hrvatskoj mogla izazvati zabrinutost.

Širi arhipelag kao jedinstveni itinerar

Otoci Ist, Premuda, Silba i Olib smješteni su dovoljno blizu da bi tvorili koherentnu rutu za skakanje s otoka na otok. Svaki ima svoj poseban karakter: Olib zbog svojih plaža i uvala, Škarda zbog svoje gotovo jezive napuštenosti i povijesti, Ist zbog svoje zajednice, pogleda i navigacijske raznolikosti, a kumulativno iskustvo kretanja među njima tijekom dva ili tri dana znatno je bogatije od posjeta bilo kojem od njih samome.

Neizbrisiv dojam Oliba i njegovih obližnjih otoka

Postoji posebna kvaliteta sjeverozapadnog Zadarskog arhipelaga koju je teško točno imenovati, ali lako prepoznati. To ima veze s razmjerom: ljudskim razmjerom malih naselja, otočkog stanovništva koje se mjeri stotinama ili jednocifrenim brojem, lagunama veličine za šaku brodova, a ne za flotu. I ima veze s onim što nedostaje: infrastrukturom masovnog turizma, bukom, osjećajem da neko mjesto glumi vlastitu privlačnost za publiku.

Umjesto toga, ono što nude je nešto rjeđe na suvremenom Jadranu: susret s krajolikom i načinom života koji se još uvijek pokreću vlastitom logikom, vlastitim godišnjim dobima i vlastitim tempom.
Ako vas ljeto dovede u Zadar, sjeverozapadni arhipelag će vam višestruko uzvratiti na obilazak. 

View all (9)