Nepunih sat vremena vožnje od Zagreba nalazi se Zagorje, regija prepuna zelenih pitomih brežuljaka, starih dvoraca, atraktivnih muzeja, gdje se može uživati u aktivnom odmoru i ukusnoj hrani
U ovo jesensko i zimsko vrijeme, dok brodovi miruju, u prvi plan iskaču kontinentalni izleti. A na nepunih sat vremena vožnje od Zagreba nalazi se Zagorje. Idealna destinacija u kojoj možete kombinirati jednodnevne izlete, ali isto tako i malo duži ‘perfect escape’ s obzirom na sve mogućnosti koje Zagorje pruža.
Što vidjeti u Zagorju?
Sa sloganom ‘Bajka na dlanu’ ova regija doista izgleda kao da je ispala iz mašte Ivane Brlić Mažuranić. Sve je tu, sve što svaka prava bajka mora imati – šume, dvorci i kurije, muzeji, termalni izvori, crkvice, staze, vinogradi i vinski putovi, ukusna hrana, dragi ljudi, priče, legende i ‘popevke’. Između zelenih brežuljaka i starih šarmantnih hiža, modernih lječilišta i kupališta s termalnim vodama, krije se regija s bezbroj mogućnosti.
Kada pričamo o lokacijama u Zagorju koje se ne smiju propustiti, onda je na prvom mjestu Muzej krapinskih neandertalaca, koji svakako spada među deset najboljih muzeja u čitavoj Hrvatskoj
Planinarenje, biciklizam, pješačenje, adrenalinski sportovi, gastronomija, čak i ronjenje ili helikopterski simulator samo su neke od stvari koje su zagorski ‘forte’. Da nema ljudi koji u njemu žive, Zagorje bi bili samo bajkoviti brežuljci. Ne bi bilo priče. A ljudi vole pričati priče, stvarati doživljaje… Pisati povijest. Nekoliko stotina koraka dalje od mjesta gdje su se tih davnih dana utaborili krapinski praljudi, podignut je muzej.
Muzej krapinskih neandertalaca
Smješten je nedaleko od svjetski poznatog nalazišta krapinskih neandertalaca ‘Hušnjakovo’, s kojim čini jedinstvenu cjelinu za obilazak. Arhitektura evocira stanište pračovjeka, a njezin volumen, proporcije i pročelje proizišli su iz analize nekadašnjeg izgleda danas urušene krapinske poluspilje.
Uz muzej je smještena i kružna staza na kojoj se možete ‘uživjeti’ u svijet neandertalaca i vidjeti ono što su oni vidjeli. Čuti ono što su oni slušali. Osjetiti ono što su oni osjećali. Ugodna šetnja po dva kilometra dugačkoj stazi vraća vas više od 100 tisuća godina unatrag, u svijet praljudi.
Muzej seljačkih buna
U neposrednoj blizini Krapine još je jedan muzej vrijedan posjeta, onaj u Gornjoj Stubici. Muzej seljačkih buna smješten je u elegantnom baroknom dvorcu obitelji Oršić i priča priču o feudalnom Zagorju i Seljačkoj buni 1573. godine kao središnjem događaju.
U okolici Muzeja je lijepo uređen park, a kilometar duga šetnica vodi do Gupčeve lipe, stabla starog nekoliko stotina godina koje je jedini živi svjedok Seljačke bune. A kad smo spomenuli dvorce, onda je Veliki Tabor i legenda o Veroniki Desinićkoj mjesto koje je prepoznatljivo daleko izvan granica Zagorja. Jedan je od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika profanoga graditeljstva kontinentalne Hrvatske.
Veliki tabor
Veliki Tabor je izuzetan upravo zbog svoje monumentalne i autentične fortifikacijske arhitekture. Svojim smještajem na vrhu Huma Košničkog, na 333 metra nadmorske visine, dominira zagorskim krajem već više od pola tisućljeća – arhitektura se zapravo stopila s prirodom čineći jedinstvenu sliku.
Impresivan je i pogled koji se s Velikog Tabora pruža na cijelo Zagorje i dio Slovenije. Tris zagorskih dvoraca zatvaramo Trakošćanom koji spada među omiljene vikend destinacije na sjeveru Hrvatske.
Dvorac Trakošćan
Trakošćan je jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, povijesno usko vezanom uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika, odnosno obitelji Drašković. Muzej posjeduje vrijednu muzejsku građu iz razdoblja od renesanse do historicizma, koja je podijeljena u nekoliko zbirki: zbirku oružja, zbirku slika i grafika, zbirku namještaja, zbirku knjiga i zbirku fotografija.
U pravu zagorsku bajku uklapa se i pejzažni park s jezerom oko kojeg vodi romantična staza nazvana ‘Put vila’. A u samoj blizini granice sa Slovenijom smjestio se i najveći tradicijski uređeni prostor u Hrvatskoj.
Muzej ‘Staro selo’ u Kumrovcu
Muzej ‘Staro selo’ ima ‘vremenski stroj’ koji vas vraća u seoski život s kraja 19. i početka 20. stoljeća. U Kumrovcu je rekonstruiran i restauriran 21 stambeni objekt (hiže mazanke ili hiže zidanke), stara pučka škola, 10 gospodarskih zgrada i devet pratećih objekata (dva svinjca, dva spremišta za kukuruz, pet bunara), a među njima je i rodna kuća Josipa Broza Tita.
Posjetitelji mogu upoznati kovački obrt, lončarstvo, kožarstvo, izradu licitara, izradu dječjih drvenih igračaka, običaj zagorske svadbe, izradu domaćeg lanenog platna… Kumrovec možda nema monumentalnost Velikog Tabora ili Trakošćana, ali sve to nadoknađuje šarmom i autentičnošću kakva se danas rijetko viđa.
Osim ljubitelja kulturne baštine, Zagorje će oduševiti i ljubitelje prirode. Ovu hrvatsku regiju uokviruju dvije planine, Medvednica i Ivanščica, pa na brojnim internetskim stranicama možete pronaći detaljne opise planinarskih staza, a mi ćemo vam samo reći kako je zagorska strana Medvednice puno intimnija od strane koja gleda prema Zagrebu.
Toplice u Zagorju
Kako je daleko manje posjećena, imat ćete puno drukčiji i iskonskiji dojam šume i planine, općenito prirode. S druge strane, Ivanščica kao najveća planina Zagorja ima smjerova koji će zadovoljiti i zahtjevnije poklonike aktivnog odmora, a prava vas nagrada čeka na vrhu.
Pogled od milijun dolara s kojeg se Zagorje vidi kao na dlanu, a kada je jako vedro možete se diviti i kamenim gigantima u Kamiškim i Julijskim Alpama. Za sve one kojima planinarenje nije u krvi, Zagorje pruža dovoljno pješačkih i biciklističkih staza za svačiji ukus, a uređenjem konjičkih staza u duljini od oko 170 km omogućen je uvid u svaki kutak zagorskih prostranstava i njihovih prirodnih i kulturnih zanimljivosti na poseban način u interakciji s konjem. Stoga, bez obzira je li riječ o nogama ili kotačima, Zagorje ima ponudu za svako ‘prijevozno sredstvo’. Za one željne vodenih aktivnosti, tu je ‘zagorsko more’.
Sve je više onih koji u Zagorje dolaze kako bi doživjeli i proživjeli jedinstveno gastronomsko putovanje kroz mirise i okuse tradicionalne i domaće zagorske kuhinje
Dobro, teško ćete moći zaploviti, ali užitke ove kontinentalne rivijere otkrili su još stari Rimljani koji su termalne izvore nazvali vodom života, a toplice su kasnije koristili i pripadnici austrougarske elite. Danas je gostima na raspolaganju velik broj termalnih izvora, wellness centara i kupališnih kompleksa. Hedonizam na odmoru nije potpun bez prave gastronomske ponude.
Zagorski specijaliteti
Iako su još uvijek zeleni brežuljci prva asocijacija na Zagorje, sve je više onih koji u ovu regiju dolaze kako bi doživjeli i proživjeli jedinstveno gastronomsko putovanje kroz mirise i okuse tradicionalne i domaće zagorske kuhinje, u kojoj su u prvom planu ikone zagorske kuhinje – zagorski mlinci sa zagorskom puricom i zagorski štrukli. A nakon dobrog jela na redu je, kako bi Zagorci rekli, ‘dobra kapljica’.
Priču o odnosu Zagorja i vina najbolje je započeti starom krapinskom belinom, jednom od najstarijih sorti u svijetu i pretku mnogih današnjih sorti bez kojih se teško može zamisliti aktualna enološka scena. A kad jedna takva mitska sorta izabere Zagorje kao jedino mjesto gdje još namjerava rasti i uspijevati, onda postaje sasvim jasno da između vina i plodne zagorske zemlje postoji neka posebna, neraskidiva veza, koja je u konačnici ovjenčana brojnim medaljama na svjetskim vinskim sajmovima.
Fotografije Boris Kačan, Ivo Pervan, Jasenka Haleuš & Arhiva MKN
