Brački kamen: Vječni materijal utkan u povijest Dalmacije



4 min

Brački kamen se bere, s poštovanjem i zahvalnošću, kao dragocjen plod koji je priroda dala, a generacije vrsnih bračkih klesara žive i umiru s kamenom

Čovjek i kamen na otoku Braču pupčano su povezani od davnih vremena. Još u brončanom dobu stari Iliri su u kamenu dubili hranilišta za stoku, izrađivali skloništa i grobnice, no pravu vrijednost najvrednijeg otočnog resursa, koji će Brač proslaviti u svijetu, te kroz arhitekturu i umjetnost ostati vječno utkan u povijest, otkrili su Rimljani.

Brački kamen zadivio je Dioklecijana

Prije točno dva tisućljeća oni su zagospodarili provincijom Dalmacijom i odmah počeli crpiti fantastični bijeli mramor iznimne kvalitete, kakav se ne može pronaći nigdje drugdje.

Bracki Kamen
Brački kamen nadahnjivao je kroz povijest arhitekte i umjetnike, pučane i careve

Kamena izvrsne kvalitete ima po cijeloj Dalmaciji, svjedoče o tome brojni drevni i novi kamenolomi u okolici Splita i Trogira, na Korčuli i Hvaru, no nijedan se ne može mjeriti s onime s Brača, kroz koji je prošla velika žila najkvalitetnijeg, gotovo bjelokosnog mramora i obilježila ga za sva vremena.

Znao je to i Gaj Aurelije Dioklecijan, legendarni car iz doba sutona rimskoga imperija, koji je gradbeni materijal za svoju velebnu palaču pronašao baš na otoku Braču.

Pored izvrsne klime i povoljnog geografskog te strateškog položaja, upravo je blizina izvora najboljeg kamena presudila da se tu skrasi. Stotine rimskih robova neprestance su radile u kamenolomima oko Škripa, najstarijeg naselja na otoku, da bi se Dioklecijanova palača izgradila u rekordnom roku od deset godina. Kamenoklesari su pritom uživali isti status kao umjetnici, bili su cijenjeni i paženi, jer je njihov rad ostajao za vječnost.

Kamen koji cijene i umjetnici

Od tih dana pa sve do danas generacije vrsnih bračkih klesara žive i umiru s kamenom. Bračani kamen ne vade, nije tu riječ o pukoj eksploataciji vrijednog resursa. Brački kamen se bere, s poštovanjem i zahvalnošću, kao dragocjen plod koji je priroda dala. Iznimno ga cijene i umjetnici, neki su, primjerice veliki Ivan Meštrović, inzistirali raditi samo s njime jer takvu teksturu, čvrstoću i boju drugi kamen nema.

Od bijelog bračkoga mramora kroz povijest građena su veličanstvena djela arhitekture, nebrojene crkve, svetišta, oltari, vile i grobnice, cijele luke i rive. Može se reći da je cijela povijest Dalmacije ispisana u bijelom mramoru s najvećega dalmatinskog škoja. I ne samo Dalmacije, tko god je boravio ili vladao ovdje, crpio je bjelokosni mramor i koristio ga za gradnju reprezentativnih zdanja, središta moći i utjecaja. Od bračkoga kamena izgrađeni su Parlament i Novi dvor u Beču, Reichstag u Berlinu, Parlament u Budimpešti te Namjesnička palača u Trstu.

Brački kamen krasi šibensku i trogirsku katedralu, ali i katoličku katedralu u Liverpoolu, a mnogi tvrde, što je već postao i svojevrstan mit, da je baš od bračkoga mramora izgrađena i Bijela kuća u Washingtonu. Ne vjerujemo baš u to, jer prevesti toliku količinu kamena s jednoga kontinenta na drugi, i to davne 1792. godine, spada u domenu znanstvene fantastike.

Američki geolozi tvrde da je kamen za gradnju predsjednikove kuće došao rijekom iz nedalekog Aquia Creeka i odbacuju ideje da bi mogao potjecati iz Europe.

Ovo je fotografija bračkog kamenoloma na Punti Pučišća
Veći dio industrije bračkog kamena usredotočen je danas na Punti Pučišća

Ipak, neki izvori tvrde da se jedan neobično bijeli kamen koristio pri renoviranju Bijele kuće 1902. godine i to za izradu kamina, a to potvrđuje i računom potkrijepljena informacija da je stanoviti mađarski trgovac u doba Austro-Ugarske izvezao tri broda natovarena najkvalitetnijim mramorom u Ameriku.

Brački mramor i Bijela kuća

Priču je teško pouzdano provjeriti s bračke strane, budući da su sve spise vezani uz poslovanje tamošnjih kamenoloma uništili Talijani prije kapitulacije u Drugom svjetskom ratu.

Kako bilo, ako je brački kamen postao barem mali dio Bijele kuće, sigurno se nema čega stidjeti u društvu lokalnog kamena. Dapače. Brački kamen i danas je izrazito važna privredna grana na otoku, tamošnja Klesarska škola smještena u mjestu Pučišćima najstarija je takva ustanova u Europi, koja je odgojila stotine vrhunskih majstora, a mnoge obitelji generacijama su vezane isključivo uz branje i umjetničku obradu toga vrijednoga resursa.

Ovo je fotografija Pučišća na otoku Braču
Pučišća su poznata kao i metropola bračkog kamena

Jedna od njih je i obitelj Jakšić iz Donjeg Humca koja se već kroz pet generacija, neprekidno više od stoljeća, bavi kamenom, a njezini mlađi članovi, koji su redom završili umjetničke akademije, od najboljih komada bračkog kamena izrađuju fantastične suvenire, bez kojih rijetko koji turist odlazi s otoka.

Jer zaista, možete li ponijeti bolju uspomenu s Brača i iz Dalmacije od punog, tvrdog kamena, čarobne mliječne teksture, koji je kroz povijest nadahnjivao umjetnike i careve i čiji su fragmenti ugrađeni u najznačajnije građevine diljem Hrvatske i Europe.

Share this article:


Besplatni Newsletter

Pretplatite se za ekskluzivni sadržaj, vijesti i posebne ponude

Besplatni Newsletter

Pretplatite se za ekskluzivni sadržaj, vijesti i posebne ponude
yachts.croatia
Let us open your eyes to Croatia!
Follow #YachtsCroatiaMagazine, find the magazine on the nearest newsstand & read us on the link above
yachts.croatia
Let us open your eyes to Croatia!
Follow #YachtsCroatiaMagazine, find the magazine on the nearest newsstand & read us on the link above