Ulaganje u budućnost

Dobrovoljni mirovinski fondovi

Kao dopuna klasičnoj štednji ističu se dobrovoljni mirovinski fondovi – atraktivna financijska usluga, ali i jedina kojom se istodobno ostvaruju državna poticajna sredstva, porezne olakšice i prinos fonda

Jedna od rijetkih svijetlih točaka stanja hrvatskog društva u ekonomskom pogledu jesu podaci o povećanoj štednji građana, koja svake godine značajno raste. Usprkos svim kriznim trenucima i povećanju realnih troškova života, na razini društva jasno se vidi svijest o važnosti štednje i brige za budućnost, ne samo štediša, nego i njihovih bližnjih. Dok političari muku muče s privlačenjem ‘spasonosnih’ stranih investicija, a tvrtke, osjećajući realan pad poslovanja i sve veći porezni teret, smanjuju troškove rezanjem koje seže do ‘štednje toaletnog papira’, građani pokazuju visok stupanj svijesti i inteligencije u raspolaganju svojim novčanim sredstvima, pa se mnogi odlučuju za klasičan i siguran oblik štednje: oročenu štednju u bankama. Nakon mnogih razočaranja u brzu zaradu trgovanjem dionicama ili kupovinom deviza u ‘kućnoj radinosti’, razumljivo je što većina građana danas najradije svoj novac ne čuva ‘u čarapi’, nego u domaćih banaka. Štednja se, osim ulogom na bankovne račune, može ostvariti ulaganjem u osiguravajuće institucije, mirovinske fondove, vrijednosne papire i slične instrumente financijskog tržišta. Kako je danas više nego ikada sigurnost ulaganja bitan faktor, stambene su štedionice i dalje jedna od ustanova koje nude dobar omjer dobiti i sigurnosti. Tu su i monetarizirana životna osiguranja, jedna od prvih usluga koje su se pojavile na domaćem tržištu nakon tranzicije iz socijalističkog sistema. Jedan od najatraktivnijih oblika štednje svakako su dobrovoljni mirovinski fondovi, koji su u vrijeme ‘kolektivne histerije’ za ulaganjem u dionice bili manje atraktivni zbog konzervativnosti u ulaganju, ali im je ta osobina danas jedna od najvažnijih pri procjeni opravdanosti takvog oblika štednje. Također, dobrovoljni mirovinski fondovi uživaju i državne potpore, te porezne olakšice, koje danas također vrijede dvostruko u odnosu na vrijeme otprije pet i više godina. Naime, mirovinskim sustavom uvedenim 2001. godine, moguće je preuzeti odgovornost za vlastita mirovinska primanja, tako da osiguranik štedi na osobnom računu u odabranomu dobrovoljnom mirovinskom fondu, a ušteđena sredstva njegovo su vlasništvo – iz kojeg će mu se isplaćivati mirovina. To je tzv. treći mirovinski stup. Mirovinu ostvarenu uplatama u dobrovoljni mirovinski fond isplaćuje izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo, neovisno o mirovini iz prvog i drugog stupa. Iznos te dodatne mirovine ovisi o ušteđenom iznosu na osobnom računu, a dinamiku i način isplate bira osiguranik prema ponuđenim mogućnostima njegova mirovinskog osiguravajućeg društva. Dobrovoljni mirovinski fondovi su izrazito konzervativni, pa pri ulaganju vode računa o sigurnosti imovine i profitabilnosti ulaganja. Takav oblik štednje ima dobru perspektivu upravo zahvaljujući disperziranoj strukturi ulaganja, od depozita do dionica, a osiguraniku omogućuje dobivanje državnih poticajnih sredstava i porezne olakšice. Državna poticajna sredstva iznose 15% od uplaćenog doprinosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, a najviše do uloga od 5.000 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine. To znači da je godišnje moguće uvećati iznos na računu za 750 kuna državnih poticajnih sredstava. Pravo na poticajna sredstva može se ostvariti za članstvo u samo jednomu dobrovoljnom mirovinskom fondu, a ta se sredstva pripisuju iznosu na računu osiguranika. Uz državni poticaj, poslodavci koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje zaposlenike imaju porezni poticaj. Oni mogu svojim zaposlenicima uplatiti do 6.000 kuna godišnje, neoporezivo. Jedini uvjet za isplatu mirovine iz trećega mirovinskog stupa je navršenih 50 godina života. Tada se sva prikupljena i kapitalizirana sredstva na osobnom računu osiguranika prenose mirovinskom osiguravajućem društvu, koje osiguraniku isplaćuje mirovinu. Dobrovoljna mirovinska štednja jedina je financijska usluga na našem tržištu kojom se istodobno ostvaruju državna poticajna sredstva, porezne olakšice i prinos fonda. Stoga smo uvjereni da je ovaj oblik štednje najpovoljniji izbor za bezbrižnu mirovinu.