Kninska tvrđava, tvrđava Klis i tvrđava Nehaj te utvrde u Dubrovniku i Omišu zbog svojih su ljepota idealne proljetne destinacije
Savršen vikend s cijelom obitelji jedan je od najboljih načina za oporavak od klasičnog ludila koje nam nosi svakodnevica, a ponekad je baš toliko potrebno za opuštanje bez previše razmišljanja. Sa zimom na odlasku, priroda se polako budi, temperature još nisu previsoke, što omogućuje uživanje u istraživanju destinacije, a svakako su i gužve manje.
Ne trebamo se uputiti na daleka putovanja da bismo utažili želju za bijegom od svakidašnje rutine, jer povijesne znamenitosti hrvatske obale i njezine unutrašnjosti zasigurno će vas očarati. Živopisnim dodirom povijesti tvrđave koje su u našoj neposrednoj blizini sjajno pariraju svjetskim destinacijama.
Tvrđava Klis
Samo 12 km od centra grada Splita, na strmim hridima klanca između Kozjaka i Mosora, stoji tvrđava Klis, s jednim prozorom okrenutim prema moru, a drugim prema Zagori. Podignuta na izvanrednoj strateškoj lokaciji omogućavala je vojnu i trgovačku kontrolu nad čitavim Kliškim poljem te prostorom Salone i Splita. Zbog svoje važnosti Klis se često nazivao ključem Dalmacije i srcem srednjovjekovnog hrvatskog kraljevstva i tko god je živio u Klisu, vladao je cijelim područjem.
Tvrđava Klis jedan je od najljepših povijesnih spomenika u Hrvatskoj, a povijest Klisa piše se od 2. stoljeća pr. Kr., kad je kliško područje naseljavalo ilirsko pleme Delmati. Važnost tvrđave posebno se ističe tijekom osmanskih invazija u 16. stoljeću, kada su njome vladali kliški kapetan Petar Kružić i kliški uskoci.
Povijesni spektakl ‘Uskočki boj za Klis’
Klis je pao u osmanlijske ruke 12. ožujka 1537. godine, kada je smaknut kapetan Kružić, a Osmanlije su u Klisu boravili punih 111 godina. Danas povijesna postrojba ‘Kliški uskoci’ čuva uspomenu na hrabre Klišane, a od 2011. godine organiziraju međunarodnu manifestaciju i povijesni spektakl ‘Uskočki boj za Klis’.
Radi se o dvodnevnom spektaklu oživljene povijesti, u kojem sudjeluje više od 300 pripadnika povijesnih postrojbi i vitezova iz cijele Hrvatske i Europe. Uskočki boj za Klis uživo vraća posjetitelje u srednji vijek i doba obrane Klisa od Osmanskog Carstva.
Što vidjeti u Kliškoj tvrđavi?
Kupljena ulaznica, osim za obilazak tvrđave, vrijedi i za posjet Interpretacijskom centru koji se nalazi u podnožju, a u kojem se mogu doznati razne specifičnosti kliškog kraja, kao i stoljetna povijest i informacije o turističkoj, eno-gastronomskoj i smještajnoj ponudi Klisa.
Sadržajima poput škole mačevanja i streličarstva omogućena je zabava za posjetitelje, posebice za obitelji s djecom koje žele uživati u mirnom obiteljskom izletu. Uz edukativne i zabavne sadržaje, u obilasku tvrđave Klis može se vidjeti i Oprah kula, najvažnije srednjovjekovno uporište tvrđave, te uskočka oružarnica, a kao jedna od glavnih atrakcija ističe se Providurov stan ili Kneževa kuća, koji je građen sredinom 17. stoljeća.
Posjet tvrđavi Klis ne bi bio potpun bez obilaska crkve sv. Vida, jedne od najljepših građevina u sklopu tvrđave, koja je posebna po tome što je jedan od rijetkih primjera islamske arhitekture na području Dalmacije. Treba dodati kako je tvrđava Klis u megapopularnoj seriji Igra prijestolja ‘glumila’ Meereen, najveći od tri robovlasnička grada.
Omiške tvrđave
Uputimo li se malo dalje od Splita, svega 25 km prema jugu, dolazimo do malog dalmatinskog grada Omiša. Slikoviti gradić, smješten na samom ušću rijeke Cetine, istinskog mediteranskog šarma, jedinstven je spoj mora i planina, a svoju zanimljivu povijest broji u tisućama godina. Cijelu bogatu i iscrpnu povijest gusarstva zorno predočuje tvrđava Fortica, zajedno s tvrđavom Mirabelom, znanom kao i Peovica, koja se smjestila tik iznad starog grada.
Tvrđava Mirabela
Gusari su Mirabelu koristili kao vidikovac s kojeg su nadgledali Brački kanal, tako da bogati trgovački brodovi kraj Omiša nikako nisu mogli proći neopaženo. To je tadašnjem mjesnom stanovništvu pružalo iznimnu zaštitu od neprijatelja.
Sama tvrđava izgrađena je u 13. stoljeću, sastoji se od dva kata i terase, a kroz povijest je vidjela mnoge bitke i ratove te nebrojeno puta odigrala ključnu ulogu pri obrani grada. Legenda kaže kako su prilikom turskog napada na grad, sredinom 16. stoljeća, omiški branitelji s vrha Mirabele toliko vikali i pucali prema kanjonu Cetine da je jeka napravila dojam da je branitelja znatno više od njihovih procjena te su Turci napustili bitku i grad.
Mirabela je danas jedan od najpoznatijih omiških simbola, a posebno je zanimljiva turistima zbog svoje pristupačnosti, ali i zbog jedinstvenog pogleda na čitav grad koji puca s vrha utvrde. Do Mirabele se može doći stubama koje se nalaze tik do ulaza u najveću crkvu u starom gradu, župnu crkvu sv. Mihovila, a do vrha se stiže za petnaestak minuta.
Tvrđava Fortica
Ako se u Omišu zadržite malo dulje od jednog dana, izlet na Forticu nešto je što si definitivno morate priuštiti. Čim stupite nogom u više od 500 godina staru utvrdu, shvatit ćete zašto su stari Omišani nosili teške kamene gromade na vrh planine.
S Fortice se pruža jedinstven pogled na otoke Brač, Hvar i Šoltu, kanjon rijeke Cetine te dobar dio Poljica. Iz kojeg god smjera da su neprijatelji dolazili, stražari s Fortice uvijek su ih mogli uočiti dovoljno rano da upozore svoje sugrađane na opasnost te je upravo ova utvrda jedan od razloga zašto je Omiš ostao nepokoren u čitavoj svojoj povijesti. Osim kao vidikovac, Fortica je starim gusarima služila i kao sklonište.
U slučaju neposredne opasnosti, stari Omišani bi iz svojih kuća blizu obale pobjegli u sigurnost Fortice, a postojali su čak i planovi, ako se neprijatelji dovoljno približe, da se na grad s vrha planine sruče velike kamene gromade. Srećom, usprkos brojnim bitkama koje su gusari vodili, ovaj plan nikad nije proveden u djelo te su brojne omiške kuće, kale i trgovi ostali očuvani do danas. Do tvrđave se može doći iz samog centra grada dobro uređenom stazom s putokazima preko naselja Baučići za dvadesetak minuta, a za nagradu ćete dobiti jedan od najljepših pogleda u čitavoj Dalmaciji.
Dubrovačke gradske zidine
Uputite li se, pak, do najjužnije točke Dalmacije, oduševit ćete se urbanim konturama grada Dubrovnika koji je, složit ćemo se, najpopularniji hrvatski grad među turistima, a za neke i sasvim dovoljan za zaljubiti se u Hrvatsku. Najprepoznatljiviji simbol Dubrovnika, koji je obilježio povijest grada i njegov razvoj, svakako su prelijepe zidine s pet tvrđava, te šesnaest kula i bastiona s kojih se pruža nezaboravan pogled na grad, otok Lokrum i otvoreno more.
Drugi najatraktivniji muzej pod otvorenim nebom na svijetu otvoren je za obilaske posjetiteljima tijekom cijele godine. Od pet tvrđava, tri su sastavni dio gradskih zidina – Minčeta, Bokar i Sv. Ivan, a dvije su samostojeće – Lovrijenac na zapadu i Revelin na istoku.
Tvrđava Minčeta
Minčeta je najsjevernija i s nje se, kao najviše točke stare gradske jezgre, pruža predivan pogled kako prema kopnu, tako i prema moru. U prvoj gradnji bila je četvrtastog oblika, da bi sredinom 16. stoljeća dobila današnji prepoznatljivi, okrugli izgled.
Minčeta je ostala simbol neosvojivosti Dubrovnika, koju će turski putopisac Evlija Čelebija u 18. stoljeću usporediti s Babilonskom kulom iz Biblije. Tvrđava Bokar na jugozapadu, zvana još i Zvjezdan, podignuta je u 15. stoljeću kako bi čuvala zapadnu lučicu Grada, jarak i most od Pila. Tvrđava je kružnog volumena s vrlo zanimljivim unutarnjim prostorijama i terasama.
Dubrovčani još uvijek prenose legendu kako se u tvrđavi Bokar nalazio zatvor s jako malim ćelijama u kojima su osuđenici umirali u najstrašnijim mukama, ali arheolozi nisu uspjeli znanstveno dokazati tu usmenu predaju. Tvrđava sv. Ivana prva je četverouglasta kula od Mula sagrađena 1346. da bi štitila gradsku luku s jugoistočne strane, a iz nje se u davna vremena vitlom natezao lučki lanac.
Tvrđava sv. Ivana
Danas se u prostorijama Svetog Ivana čuva znatan dio blaga iz Dubrovačke Republike, a u njoj su također smješteni Pomorski muzej, Akvarij te Institut za more i priobalje, a terase služe kao pozornica za kazališne predstave tijekom Dubrovačkih ljetnih igara. Ispod Sv. Ivana veliki je mul sa svjetionikom, poznat kao Porporela, a s kojeg se vidi tvrđava Revelin, izdvojena iz gradskih zidina na istočnom ulazu u grad.
Impozantnu tvrđavu s kopnenom stranom povezuju kameni i pokretni drveni most, a kameni most je veže i s gradom. Tvrđava opkoljena jarkom s tri strane, a s četvrte strane morem, predstavljala je teško osvojiv dio Dubrovnika. Najmasivnija je dubrovačka tvrđava, građena od jako debelih zidova koje nisu uspjeli uništiti ni potresi, ni ratovi, a često je tijekom svoje povijesti služila kao važno sklonište.
Tvrđava Lovrijenac
Unutrašnjost i terasa tvrđave imaju funkciju scenskog prostora i koncertne dvorane za Dubrovački simfonijski orkestar i izvedbe Dubrovačkih ljetnih igara.
Zapadno od stare gradske jezgre, na 37 metara visokoj hridi, nalazi se tvrđava Lovrijenac, simbol opstojnosti i slobode Dubrovnika, a do nje se dolazi s morskog žala ‘u Pilama’, penjući se šumovitom stazom. Dubrovčani su sagradili tvrđavu kako bi štitila zapadni morski prilaz gradu, poglavito od mletačkog brodovlja.
Na ulazu u tvrđavu je latinski natpis: ‘Non bene pro toto libertas venditur auro’, što bi u prijevodu značilo: ‘Sloboda se ne prodaje ni za sve blago svijeta.’ U tvrđavi je kapela sv. Lovra, a unutrašnje dvorište s cisternom čudesan je prostor za scenske izvedbe. Dubrovnik je svakako grad koji očarava, u koji se zaljubite i uvijek iznova dolazite, otkrivajući u njemu jedinstvene doživljaje.
Tvrđava Nehaj
Ali značajno mjesto u povijesti i kulturi hrvatskog naroda zauzima i jedan od najstarijih gradova, a to je Senj. Poznat, prije svega, po žestokim udarima bure, grad Senj diči se tvrđavom Nehaj, simbolom grada i njegove stoljetne borbe za čast i slobodu na kopnu i moru. Jedinstveni spomenik hrvatskoga srednjovjekovnog, obrambenog graditeljstva dao je izgraditi 1558. uskočki general Ivan Lenković radi obrane grada od Turaka i Mlečana, a sazidana je od razrušenih sakralnih i profanih objekata smještenih izvan zidina.
Procijenjeno je da je riječ o više od 3400 kubičnih metara materijala. Vanjski zidovi građeni su od tesanih kamenih blokova koji se sužavaju prema vrhu, a završavaju kruništem, na kojem se nalazi pet malih kula. Tvrđava ima kockasti oblik i orijentirana je prema stranama svijeta, a u zidinama se nalazi oko stotinu puškarnica i jedanaest velikih topovskih otvora.
Zbirka Senjski uskoci
U unutrašnjosti se nalazi cisterna – zdenac iznad kojega su tri grba: lijevo grb kapetana Ivana Lenkovića s godinom izgradnje tvrđave, u sredini grb gradačkog nadvojvode – tadašnjeg suverena Senja, te desno grb kapetana koji je naslijedio Lenkovića.
U prizemlju s desne strane nalazilo se ognjište, a uokolo prostorije za momčad i oružje. Ovdje se vide i temelji male ranoromaničke crkve sv. Jurja iz 11. st. Vrh tvrđave služi kao vidikovac. Odatle su budne straže promatrale prilaze Senju s kopna i mora, te primale dimne i svjetlosne signale od svojih suradnika s otoka i obale. S vrha tvrđave pruža se lijep pogled na hrvatsko primorje i otoke Rab, Goli, Prvić, Cres, Krk, na planine Gorskog kotara, te Učku i Velebit.
Zbog posebne umjetničke vrijednosti i originalnosti, tvrđava Nehaj proglašena je kulturnim dobrom općega povijesnog, nacionalnog i arhitektonskog značenja. U tvrđavi je danas postavljena zbirka Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija, te izložbe Senjske crkve kroz povijest i Gradski plemićki grbovi Senja.
Kninska tvrđava
Odmaknete li se od obale i uputite k sjeveru Dalmacije, grad koji svakako vrijedi istražiti je prijestolnica hrvatskih kraljeva, grad Knin. Intenzivna povijest ovog prostora ostavila je iza sebe brojne kulturno-povijesne znamenitosti, a posjet Kninskoj tvrđavi garantira dinamičan izlet i zasigurno zanimljiv i onim najmlađima.
Kninska tvrđava, spomenik nulte kategorije, jedna je od najvećih i najstarijih europskih utvrda u kojoj su stolovala četiri hrvatska kralja. Tvrđava je oblikovana ranom hrvatskom kulturnom baštinom u devetom stoljeću, a nalazi se na južnoj strani Spasa, koji dominira Kninom i okolinom, a sa svih strana pruža se prekrasan pogled.
Ova monumentalna tvrđava nalazi se na nadmorskoj visini od 342 metra, duga je 470 metara, široka 110 metara i zauzima nevjerojatan prostor od 123.143 četvorna metra. Tvrđavi se prilazi kroz Loredanova vrata koja su sagrađena u 18. stoljeću, a povezana su s okruglom kulom bedemom koji štiti prilaz tvrđavi. U tvrđavu se ulazilo, kao i danas, preko pokretnog mosta.
Desno od ulaza je zgrada stražarnice podignuta u 17. st. (danas je to restoran), lijevo bastion Pisani, dok se na početku trga unutar tvrđave smjestila crkva posvećena sv. Barbari, zaštitnici topništva. Nasuprot cisterne ispod litice je zgrada namijenjena za stanovanje zapovjednika, a unutar iste je neko vrijeme bio smješten Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, a potom je služila kao vijećnica.
Uz put, nasuprot cisterne, na povišenom platou, postavljena je bista fra Luje Maruna, utemeljitelja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i osnivača Hrvatskog starinarskog društva. Prilaz u srednji grad štite bedemi i ulazna vrata. Lijevo od tih vrata put vodi prema postaji Candia nova i dalje prema Barutani, dok se do duge ruševne zgrade nasuprot ulaza smjestila jedina stražarnica na tvrđavi.
Muzej u postaji Belvedere
Na prilaznom južnom plaštu bedema vidljiva je obnova za turskih vremena, te mletačka rekonstrukcija cijelog grada. Prema jugoistoku put vodi do postaje Pasqualigo, a lijevo kroz vrata i preko pokretnog mosta napuštamo gornji grad. Idući uz bedeme na njima se opažaju oveći otvori koji su služili za topove.
Dalje, lijevo, nalazi se Barutana koja je smještena uz litice, za vrijeme Domovinskog rata jedno vrijeme služila je kao zatvor. Do Barutane se može doći silazeći niz stube, a put dalje vodi do mosta i drugog grada na tvrđavi. Postaja Belveder je od ostalog dijela donjeg grada odvojena vratima i mostom. Tijekom Domovinskog rata prostor tvrđave s muzejskim zgradama devastiran je, a fundus je djelomično opljačkan.
Muzej je ponovno otvoren za javnost 1996. godine, a u stalnom postavu muzeja izložena je etnografska, arheološka, te jednim dijelom (poluotvoreno) kulturno-povijesna i geološko-paleontološka građa. Maštanje o dalekim destinacijama ovog proljeća zamijenite avanturom koja se nalazi u vašoj neposrednoj blizini jer gdje god da vas put nanese, duhovi prošlosti koji se kriju u nevjerojatnim spomenicima razasutima diljem Hrvatske neće vas razočarati.
Tekst Miljenka Krstičević
Fotografije Ivo Pervan, Ivo Biočina / HTZ, Pixabay, TZ Dubrovnik / Igor Brautović, TZ Knin, TZO Klis & Gradski muzej Senj / Čaba Pinter