Šibenski arhipelag

by Yachts Croatia

Pupak hrvatskog Jadrana

Na području udaljenom od grada Šibenika samo dvanaest milja naći ćete se u malom nautičkom raju, s pogledom prema nacionalnim parkovima u neposrednoj blizini

Jadransko more je u usporedbi sa svjetskim morima maleno, ali svaki njegov akvatorij kao zasebni mikrokozmos pripovijeda drugačiju morsku priču, bilo da je riječ o vibraciji koju odašilju njegovi otoci i stanovnici ili, pak, specifičnostima vezanim uz navigaciju, odnosno lokalne vremenske prilike. Šibenski akvatorij jedan je od šest takvih područja, jadranskih dragulja, smješten u središtu našega plavog mora pa ga možemo prozvati ‘pupak Jadrana’. Na sreću, još uvijek ga ne posjećuju mnogobrojne party flotile koje kao da su okupirale susjedno ‘splitsko more’, a i gotovo polovina većih šibenskih otoka je nenaseljena pa se na ovim škojima već izdaleka osjeća meditativna vibra, koju dodatno upotpunjuje nepatvorena ljubaznost stanovnika ovoga kraja. Navigacija šibenskim akvatorijem umjereno je zahtjevna s obzirom na mnogobrojne otoke, otočiće, pličine te nekolicinu podvodnih hridi, dok vremenske prilike možemo okarakterizirati kao nešto pitomije jer šibenski akvatorij nije poznat po najjačim udarima bure i juga, a i otoci su smješteni, odnosno stiješnjeni, nedaleko od kopna pa valovi uglavnom ne razvijaju punu snagu.

Šibenski Arhipelag

Posjet Skradinu jednako je atraktivan za goste koji plove na velikim jahtama, kao i za one na jedrilicama

U tom malenom modrom kutku Jadrana nalaze se četiri iznimno dobro opremljene marine – Marina Tribunj, ACI marina Vodice, Marina Mandalina (Šibenik) i Marina Kremik (Primošten), zatim Nacionalni park Krka (s ACI marinom Skradin kao ‘morskim vratima’ nacionalnog parka) te nekolicina većih otočnih oaza – Zlarin i Prvić kao otočni sateliti grada Šibenika, zatim nenaseljeni Tijat, Zmajan i Kakan, posebno ‘začinjeno’ Kaprije te Žirje kao prirodni lukobran prema otvorenom moru. NP Kornati i poluotok Murter, iako neraskidivo povezani šibenskom sponom, ostavit ćemo da nekom drugom prigodom ispričaju svoje priče… Priroda se čudesno pobrinula da spomenute otoke spoji i s kopnom, te za nautičare izmodelirala ‘morsku cestu’ prema NP-u Krka. Plovidba vijugavim kanjonom te Prokljanskim jezerom, dok se uokolo nižu jedinstveni krajolici, jednako je posebna koliko i uplovljenje u slikoviti gradić Skradin te posjet vodenim kaskadama rijeke Krke. U Skradinu – gradiću smještenom na ušću rijeke Krke – više je opcija za siguran vez, a istovremeno glasanje cvrčaka i žablji kreket najbolje govore o kakvom je čarobnom spoju prirode tu riječ. Ako se odlučite za plovidbu prema jugu, odmah po izlasku iz Kanala sv. Nikole ‘nabasat’ ćete na Zlarin i Prvić.

Šibenski Arhipelag

Otok Žirje omeđuje šibenski arhipelag prema jugu, a u svojim razvedenim obalama skriva brojne zaštićene uvale za nautičare

U mjesto Zlarin na istoimenom otoku najljepše je uploviti u suton, kada sunčeve zrake pastelnim tonovima obasjaju konture ovog živopisnog mjesta. Brod se može vezati uz dugački mul pa svakako treba prošetati zlarinskom rivom te posjetiti konobu znakovita imena Prslika, koju povremeno obilaze i svjetski ‘celebrityji’. Osim u mjestu Zlarinu, za sidrenje je prikladna i mala, nenastanjena uvala Magarna koja se smjestila na sjeveroistočnoj strani otoka, dok na preostalim zlarinskim obalama nema sigurnih zakloništa. Na otoku Prviću – koji s otočićem Lupac te Zlarinom kao da čini tri neraskidivo povezana puzzlea – najljepše se vezati u Prvić Luci, koja ujedno predstavlja najsigurnije zaklonište otoka. S unutrašnje strane lukobrana postavljeni su murinzi, dok su po uvali usidrene mnogobrojne plutače, a samo za juga znatno bolju opciju predstavlja sidrenje pred šljunčanom plažom Trstevica u susjednim Šepurinama. Konoba Ribarski dvori je za svoje goste pred plažom usidrila i nekoliko bova pa se nautičari samo trebaju odlučiti za najprimamljiviju im opciju. Posjetitelji u Prvić Luci svakako trebaju posjetiti Memorijalni centar Fausta Vrančića, na ovom otoku bez automobila prošetati kilometar dugim putom koji vodi do susjednih Šepurina, istražiti labirint koji tvore kamene kalete i kućice u ova dva naselja – ujedno i zaštićena kao nacionalna kulturna baština – pa se u suton opustiti na otvorenoj terasi nekog od restorana. Prvi i najpopularniji restoran na otoku je konoba Mareta koju je lako pronaći, a domaća kuhana jela, sladoled iz vlastite proizvodnje, nasmijano osoblje te uvijek prisutni povjetarac samo su neki od razloga zašto je postala i omiljena gastro-lokacija nautičara.

Šibenski Arhipelag

Mir i iskonsku ljepotu prirode pronaći ćete na samo desetak milja od obale

Susjedni nenastanjeni Tijat svojevrsna je meka nautičara koji preferiraju tirkizne boje i slane radosti. Naime, na cijelom otoku samo je jedno sigurno sidrište – duboko uvučena uvala Tijašćica u kojoj su postavljene i mnogobrojne bove. Preko dana posjećuju je mnogobrojna plovila, ali prije nego što noć padne mnogi je napuste pa u Tijašćici zavlada nešto intimnija atmosfera. Međutim, prošloga ljeta taj prirodni sklad je ipak bio donekle poremećen. Naime, otvoren je ekskluzivni bar Summer place Spirito, koji je ipak i na sreću iznimno skladno ukomponiran u okolnu bujnu borovinu pa čari ove šibenske primadone nisu ozbiljnije narušene. Za razliku od Tijata, na susjednom nenaseljenom Zmajanu nema sigurnih sidrišta, ali za ljubitelje osamljenih uvala, južne obale ovog otoka predstavljaju savršen odabir za spokojnih noći. Otok Kaprije se smjestio u središtu šibenskog arhipelaga te predstavlja odličan odabir nautičara koji plove iz Splita prema Kornatima, ili obrnuto. Ime je dobio po mediteranskoj biljci kapara, čiji se pupoljci koriste kao začin. Najbolje zaklonište otoka je luka Kaprije, koja se smjestila s jugozapadne strane otoka, a kako u njoj nautičari mogu pronaći sve prijeko potrebno, rado je i posjećuju.

Šibenski Arhipelag

Otok Kaprije mali je dragulj među otocima šibenskog arhipelaga

Ono što je za Prvić Luku konoba Mareta, to je za mjesto Kaprije restoran Kod Kate. Otok nudi nautičarima i mnogobrojne druge opcije; sidrenje ili vez na neku od desetak bova u uvali Remetić, posjet vrsnom restoranu Kunjka u uvali Medoš ili u uvali Mala Nozdra, posjet konobi Mateo ili, pak, G-8. Sve ove uvale su nenaseljene, a spomenuti restorani smješteni u koloritnim uvalama koje izdaleka magnetno privlače da ih se posjeti. Nenaseljeni otok Kakan nautičarima je najprepoznatljiviji po uvali Potkućina. Ovo je još jedno od mnogobrojnih nenastanjenih sidrišta šibenskog akvatorija koje više nalikuje na veliku lagunu zelenih i modrih boja. U uvali je postavljeno 60-ak bova te je dobro zaštićena od svih vjetrova osim od jake bure, a večerati se može u robinzonskom grill-baru Babalu ili u novootvorenom ribljem restoranu Sedmo nebo. Ako ste raspoloženi za svježu ribu serviranu u mediteranskom ambijentu, odmah iza rta Oštrice, u idiličnoj uvalici Tratica, smjestio se i restoran Paradiso koji također nudi vlastite vezove. Mala plažica, duboka borovina, čaroban pogled i friška riba… što više poželjeti! Otok Žirje mogli bismo nazvati ‘šibenski Vis’ jer je dugo razdoblje bio vojna baza JNA, što ga je držalo podalje od očiju javnosti, ali i od masovne izgradnje, zahvaljujući kojoj je i do danas ovaj otok ostao većim dijelom netaknut i jedinstven.

Šibenski Arhipelag

Prošlog ljeta smo ispred Zlarina zatekli i ‘giga’ jahtu Ocean Victory

Na Žirju se nalazi nekolicina dobrih sidrišta, ali na cijelom otoku nema niti jedne marine ili nautičke luke. Jedino u Muni, svojevrsnom centru otoka, pristaje trajekt te se nalazi jedina otočna prodavaonica, pa nautičari ovu malu luku rijetko posjećuju. Najpopularnije sidrište na otoku je prostrana uvala Vela Stupica u kojoj se nalazi veliki broj plutača, ali i mali obiteljski restoran Roza, dok je susjedna znatno manja Mala Stupica, također opremljena nekolicinom bova, slabije posjećena. U duboko uvučenoj uvali Tratinska isto tako se može provesti lijepa noć na sidru ili na nekoj od plutača te nešto pojesti u skladno uređenoj konobi Tratinska, koju osim dobre hrane krasi i spektakularan pogled. Za pogodna vremena, nenaseljene uvale Mikavica te Nozdra Velika i Mala idealne su za prenoćište ako tražite ničim ometan spoj sa savršenim prirodnim skladom uokolo sebe. Ili se možete uputiti u dnevni posjet obližnjem svjetioniku Blitvenica, koji će vašoj plovidbi šibenskim arhipelagom dodati ‘točku na Š’.

Fotografije B. Kačan, M. Jelavić, D. Šupuk & T. Drinković

U okrilju pjeskovite Lumbarde
Punim jedrima prema proljeću