Riješen misterij

by Yachts Croatia

Razvoj obitelji vinske sorte

Punih 40 godina nakon što je Miljenko Grgić u dolini Napa ugledao lozu koja mu se učinila vrlo poznatom, dokazano je da je zinfandel zapravo autohtona hrvatska sorta

Kaštelanski crljenak ili tribidrag stara je i gotovo zaboravljena autohtona hrvatska vinska sorta koja posljednjih godina doživljava svoj preporod zahvaljujući zinfandelu. Zinfandel u Americi ima kultni status. Treća je to najrasprostranjenija vinska sorta i čini 23% ukupne proizvodnje vina u SAD-u. Proizvodi ga više od 250 vinara i buteljira u preko 4.800 različitih etiketa. Ta popularnost  rezultirala je 1991. osnivanjem neprofitne organizacije Zinfandel Advocates and Producers (ZAP) koja okuplja ljubitelje i proizvođače zinfandela, a cilj im je promocija te vinske sorte kroz seminare, edukacije i kušanja. Amerikanci su zinfandel smatrali svojom sortom i htjeli su je kao takvu zaštititi 2001. godine. Nakon dugogodišnjeg istraživanja podrijetla najpopularnije američke sorte prof. Carole Meridith s američkog sveučilišta u Davisu potvrdila je da je talijanski primitivo genetički istovjetan zinfandelu, te da je hrvatski plavac mali genetički sličan toj sorti. Tada je znala da korijene zinfandela treba tražiti u Dalmaciji. Istovremeno, stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof. Maletić i prof. Pejić, pokušavaju DNK metodom dokazati i zaštititi autohtonost plavca malog. Krajem 2001. godine, nakon obilaska starih dalmatinskih vinograda i prikupljenih više od 150 različitih uzoraka listova loze, američko-hrvatska ekipa znanstvenika pronalazi identičan genetski profil – kaštelanski crljenak. Tajna je konačno otkrivena: zinfandelovi korijeni nađeni su u Kaštelima. Zinfandel je zapravo kaštelanski crljenak i prema pisanim podacima uzgajan je još od 15. stoljeća u Dalmaciji pod imenom tribidrag ili pribidrag. Pod imenom zinfandel ova se vinska sorta do danas naselila diljem svjetskih vinograda od Južnoafričke Republike, Indije, Novog Zelanda, Australije, Čilea do Argentine, te pod imenom primitivo u Italiji, a kratošija je ime pod kojim je poznaju u Crnoj Gori i Makedoniji. U Hrvatskoj je 2001. godine najrasprostranjenija crvena sorta bio plavac mali, dok u isto vrijeme niti jedan vinar nije buteljirao tribidrag ili crljenak kaštelanski, najčešće se ta sorta miješala s drugim sortama u raznim crvenim kupažama. Što se plavca malog tiče, on je i danas na istim pozicijama, a tribidrag je konačno dobio svoje mjesto pod hrvatskim suncem – čak desetak vinara počelo je puniti butelje ovom zaboravljenom sortom.

Riješen misterij

Zinfandel je autohtona hrvatska vinska sorta

Idućih godina ta će se brojka povećavati kako se povećavaju i dolaze u rod nasadi tribidraga od okolice Zadra pa sve do Pelješca i Konavala. Knjigu ‘Wine grapes’ nazivaju i biblijom svjetskih vina jer na 1200 stranica opisuje 1368 poznatih vinskih sorti, a čak pet stranica posvećeno je baš tribidragu. Autorica knjige, Jancis Robinson fascinaciju ovom sortom pokazala je i kada je na promociji svoje knjige u Londonu, za svjetsku ‘vinsku kremu’ odabrala od svih 1368 sorti baš tribidrag među devet vina koja su njeni uzvanici kušali. I nije samo ona fascinirana tribidragom. Prof. Carole Meridith koja je sudjelovala u genetskim istraživanjima i dokazivanjima porijekla zinfandela prva je američka vinarka koja je na svoju etiketu umjesto zinfandel napisala tribidrag. Obitelj i povijest tribidraga, njegovo putovanje, prilagođavanje i modificiranje na različitim svjetskim lokacijama bit će tema internacionalne konferencije koju organizira Cro-wine u svibnju 2017. godine u Splitu. Konferencija ‘Ja sam tribidrag’ okupit će relevantne svjetske i domaće vinske stručnjake i znalce u zemlji iz koje je tribidrag otišao i rasprostranio se po cijelom svijetu, a povodom toga u Splitu će se 2017. degustirati tribidrazi (ma kako god ih nazivali) iz cijelog svijeta.

Paški sir
Konoba Ma:Toni