Otok Brač, koji se nalazi u neposrednoj blizini Splita, nudi sve što moderni nautičari mogu poželjeti. A mi ćemo vam otkriti njegove najpopularnije lokacije i mnogobrojne skrivene dragulje ovog grandioznog otoka
Smještaj otoka Brača po mnogim je mjerilima gotovo idealan: nalazi se na raskrižju važnih putova, u blizini je kopna, a ipak otok, jednako dobro povezan sa Splitom i drugim srednjodalmatinskim otocima. Njegova zapadna i jugozapadna strana popularne su među nautičarima, a poznati nautički centri su gradovi Milna i Bol. S druge strane, sjeverna obala otoka Brača jedan je od najslabije istraženih dijelova Dalmacije među nautičarima i kao da tek čeka da bude otkrivena.
Zapadna obala Brača
Nasuprot Šolti smjestila se Milna, ribarsko i težačko mjesto, koje prema legendi također duguje ime brodovima – priča kaže da bi se u doba Venecije za nevremena u njoj sklanjali mletački brodovi pa je prozvana ‘valle di mille navi’, lukom tisuću brodova.
Milna, uvala tisuću brodova
Milna je najsigurnija luka otoka Brača i često je prva destinacija nautičara koji po isplovljenju iz Splita preferiraju noćenje na čvrstom vezu. U ovoj skrovitoj, duboko uvučenoj uvali može se skloniti na stotine brodova. Na samom ulazu nekoliko je uvučenih rukavaca za sidrenje koje krasi autentična borovina, a prema dnu uvale nizaju se tri marine.
Već po ulasku u zaljev, na lijevoj strani u uvali Vlaška, privatna je marina Vlaška sa 71 vezom za brodove do dvadeset metara. Najbolje je zaštićena, ACI marina Milna sa 183 veza koja se smjestila u samom dnu uvale. Tu je jedina i daleko najopasnija prijetnja za vaše mirne snove jutarnji gromoglasni odjek zvona obližnje crkve – ujedno i glavnog simbola Milne. U produžetku ACI-ja, prije benzinske crpke, su vezovi Nautičkog centra Milna, njih ukupno 45.
Bobovišće je snena vala
Prema sjeveru, tek dvije milje udaljena od Milne, ugnijezdila se uvala Bobovišća na moru, poznata je i kao Nazorovo rodno mjesto, opjevano u mnogim njegovim djelima. Možda više za romantičare željne mira, Bobovišća, odnosno ovdašnji nautički centar, pruža usluge vezivanja na bove za 32 broda.
Okrjepu u vidu oborite ribe ili tradicionalnih peki možete najaviti u legendarnoj konobi Vala, kao centralnom okupljalištu ovog pitoresknog mjesta. Na samoj rivi je osiguran i čvrsti vez za nekoliko plovila gdje miran san mogu omesti samo ljetne, kratkotrajne nevere sa zapada.
Južne obale otoka Brača
Južna strana otoka Brača, na potezu od Milne do Bola, iznimno je popularna među nautičarima i po mnogima najatraktivniji dio ovog vodiča. Započinje s dubokim uvalama Osibova, Lučice, Maslinova, Smrka, gdje je uglavnom sigurno te dovoljno prostrano za sidrenje. Duboke uvale na putu do Bola, kao Farska, Veli i Mali Zagradac, Dračevac i Murvica, razvukle su se u predivne pješčane plaže kao najava Zlatnog rata na Bolu. Sve ove uvale su zaklonjene od sjevernih vjetrova, ali zato potpuno otvorene na one južne.
U uvali Osibova za nautičare je postavljeno 12 bova, a jedna od kultnih gastro-destinacija otoka Brača jest uvala Lučice s restoranom koji dočekuje i ispraća zadovoljne i site nautičare već desetljećima. Uvala Lučice sastoji se od pet krakova, a otvorena je samo na južne vjetrove. Zapadni krakovi su prošarani s 48 bova, dok je u onim istočnim dovoljno mjesta za sidrenje.
Slijede uvale Maslinova i Smrika s vojnim tunelima koji su izgrađeni za brodove. Nude izvrsnu mogućnost zaklona od lošeg vremena. U Smriki možete kušati i domaća jela pripremljena u malom, obiteljskom restoranu.
Pustinja Blaca
Južna strana Brača znamenita je i po pustinjskim stanovima, od kojih je najglasovitiji Blaca, u stijenama iznad uvale Blaca. Do pustinjačkog samostana dolazi se kopnom, iz Nerežišća, ili s mora, penjući se strmim stazama s dna Blatačke vale. Savjetujemo da se ne penjete do samostana po velikoj vrućini, nego da ga posjetite u ranim jutarnjim satima. Sama uvala je fascinantna, otvorena prema južnom vjetru (i također otvorena za jugo).
Iznad Murvice nalazi se također zagonetna, nepristupačna i zanimljiva Zmajeva špilja (Drakonjina spila), stanište pustinjaka. U njezinoj je blizini je i ženski samostan Stipančić, a po obroncima nad morem još su samostani Silvio, Dutić i Dračeva luka, svi nastali u 15. ili početkom 16. stoljeća. Posebno je lijepa plovidba dalje prema Bolu, podno Vidove gore i nasada vidove loze.
Bol, miljenik vjetrova
Bol je najstarije bračko naselje na obali, okrenuto Hvarskomu kanalu. Nekada selo vinogradara, ribara i pomoraca, danas je najrazvijenije turističko središte otoka – što može zahvaliti prirodnoj atrakciji, plaži Zlatni rat, koja se kao jezičac pružila gotovo pola kilometra u more. Taj vršak, pod utjecajem valova, mijenja oblik, povija se lijevo-desno, da bi ugodio morskim strujama.
Iako je Bol svjetski poznat po plaži Zlatni rat, to bračko mjesto posjetitelju će otkriti puno više, svoju specifičnu dušu kojom možete otploviti u prošlost, ili se sjajno zabaviti tijekom ljeta kada je Bol prepun kulturnih i zabavnih događanja. Bol je i omiljena destinacija za ljubitelje aktivnog odmora – posebno za surfere i kite-surfere. Nautičari trebaju imati na umu da je Bol otvoren na sve južne vjetrove, a nudi mogućnost priveza za 50 jahti do 40 metara dužine te usluge benzinske crpke.
Vidova Gora
Vidova gora koja se impresivno nadvija nad Bolom najviša je planina jadranskih otoka (778 m). Do vrha Vidove gore možete doći automobilom što Vidovu goru čini pristupačnom i modernom čovjeku koji je uvijek u žurbi. Pogled seže preko cijelog srednjodalmatinskog arhipelaga, a za vedra vremena sve do Italije, do otočja Tremiti i kupolaste siluete Monte Gargana. Plovidba podno Vidove Gore i otočnih vinograda je zadivljujuća.
Od Bola do Sumartina ima tek nekoliko uvala pogodnih za sidrenje i to isključivo po mirnom vremenu. Naime, sve ove uvale su relativno duboke i potpuno otvorene na sve vjetrove iz južnih smjerova. Pitoreskna uvala Hrvaska jedina nudi mogućnost priveza na nekoliko bova koje su u vlasništvu obiteljskog restorana ‘Uvala Hrvaska’. Najdublje se zavukla u otok nenaseljana uvala Studena i to u samoj blizini istočne punte otoka Brača te mjesta Sumartin.
Sumartin, najistočnije bračko naselje
Sumartin je malo ribarsko mjesto u kojem se može osjetiti istinski lokalni ugođaj. Uz maleno trajektno pristanište, uređeno je 40 vezova za nautičare koji treba izbjegavati samo za vrijeme južnih vjetrova. Imajte na umu da se na rivu povremeno vežu i veći ribarski brodovi pa, ako vam se posreći, svakako pokušajte doći do svježeg ribljeg ulova. U zapadnom kraku nalazi se i benzinska crpka za brodove ispred koje ni u srcu sezone nema velike gužve.
Obližnja uvala Rasotica, zmijoliko se zavukla u otok Brač. Ova nenaseljena uvala predstavlja omiljeno sidrište lokalnih brodova koji u njoj često provedu tek po nekoliko sati. Svi oni koji odluče u ovoj malenoj uvali tirkiznih boja provesti noć, obavezno vežu krmene konope za stijene. Za vrijeme zapadnih vjetrova uvala Rasotica osigurava odličan zaklon te samim time i bezbrižan san.
Sjeverna obala Brača
Većina nautičara nije upoznata sa sjevernim obalama otoka Brača, ali one nude nekoliko otočnih dragulja zbog kojih bi se mogli vraćati iz godine u godinu. Mala otočna naselja smještena u najboljim lukama daju posebnu draž izletu brodom od 20 milja. Sjeveroistočna obala otoka Brača ima jednog upornog neprijatelja – buru, pa savjetujemo da destinacije koje ćemo opisati posjetite samo kada je vrijeme stabilno.
U neposrednoj blizini Splita nalazi se obala koja pruža sve ono što današnji nautičari traže. Istodobno, to je jedan od nautički najslabije posjećenih dijelova Dalmacije, koji čeka da bude otkriven. Mali otočni gradići zidani od kamena pružaju dojam čarobne prošlosti otoka ‘kakav je nekada bio’, nenaseljene uvale pružaju lijepe mogućnosti za provođenje vremena obilježenog morskim radostima, a unutrašnjost otoka nudi jako puno za one koji će tražiti više od plovidbe.
Povlja
Mjesto Povlja, u kojima je moguće pronaći tek desetak vezova za nautičare, nastalo je još u antičko doba kada je Povaljski zaljev bio važno sidrište rimskih brodova. Zapadni dio ovog razgranatog zaljeva zove se Luka te predstavlja omiljeno odredište nautičara. Osim što njegovi sjeverni krakovi pružaju zaštitu i od najjačih refula bure, tu su se smjestile i dvije gastronomske meke koje nautičarima nude mogućnost veza na bove i maleni betonski mol.
Pučišća, mjesto gdje se kamen pretvara u poeziju
Od Povlja prema istoku slijede Pučišća, kao kruna ovog dijela otoka Brača. Mjesto koje se svilo u dnu duboko uvučene uvale svoju ljepotu prvenstveno zahvaljuje bračkom kamenu i ljudima koji su tom kamenu ‘podarili dušu’.
Čitavo mjesto nalikuje otvorenom muzeju sazdanom od kula i palača koje se skladno nižu te istodobno ‘hipnotiziraju’ svojom bjelinom. Istočni krak, Stipanska, pogodan je za ljubitelje sidrenja, dok se u onom zapadnom – Pučiškom dolcu – smjestilo samo srce mjesta, kao i gotovo svi vezovi za nautičare, njih 25 za brodove do 15 m dužine.
Pučišća nalikuju kamenom muzeju sazdanom od kula i palača
Simboli Pučišća, koje svakako treba posjetiti, jesu Kamenoklesarska škola, luksuzni hotel Puteus Palace (ex Palača Dešković) kao zaštićeni spomenik kulture, šest sačuvanih kaštela od kojih se kao najljepši izdvaja kaštel Cicarelli, te kamenolom prikladnog imena ‘Veselje’, koji se nalazi na samom ulazu u luku.
Otok Brač idealna je gurmanska destinacija
Gurmani neizostavno trebaju degustirati bračke ‘težačke specijalitete’ od kojih se ističe vrsna janjetina i kozletina, odnosno čuveni vitalac, za što je najbolje zaći u unutrašnjost otoka te posjetiti konobe smještene u okviru pastirskog naselja Gornji Humac.
Kada se zaputite prema sljedećem otočnom mjestu – Postirama, možete pronaći lijepe uvale za sidrenje, poput duboko uvučene uvala Konopjikova, ukrašene borovinom, bijelim žalom te slikovitim vinogradima, a kao zaklon mogu poslužiti i uvala Težišće, odnosno Česminova u kojima su još vidljivi ostaci kamenoloma.
Lovrečina je jedna od najljepših bračkih uvala
Najpoznatija od njih je Lovrečina, koja je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na otoku, ali i jedina pješčana plaža otoka Brača pa je kao takvu rado posjećuju nautičari i izletnički brodovi, a ako znate tu igru, ona je idealna postaja za picigin. Postira su najribarskije mjesto na otoku, čiji je zaštitni znak tvornica ribljih konzervi, a najupečatljiviji simbol ‘Mala noćna regata’.
Mozart u Postirama
Ovu osebujnu regatu, koja se održava sredinom kolovoza, ‘pokreće’ lokalni noćni vjetar gažul, dok sveukupni doživljaj upotpunjuje Mozartova ‘Mala noćna muzika’ koja se čuje iz pozadine.
Za nautičare je u Postirama uređeno dvadesetak novih vezova, a planira se i daljnje povećanje tog broja. Postira su nastala kao luka obližnjeg Dola, mjesta osim što osvaja svojim autentičnim izgledom predstavlja pravi raj za gurmane i vinoljupce. Mi bismo nautičarima preporučili da posjete Dol, kao jedno od najljepših naselja otoka Brača koja nisu izgubila štih prošlih vremena.
Sljedeća perla ove skladne bračke ogrlice je Splitska, čiji posjet se svakako preporučuje nautičarima. Siguran vez na kamenoj rivi može se pronaći u samoj luci ovog skladnog mjestašca koje krase kamene kuće i bujna borova šuma, a za sjevernih vjetrova sidrenje u susjednoj uvali Zastup poslužit će kao odlična alternativa. Tu se nalazi i obiteljski dvorac koji je zaslužan što se Splitska obranila od napada gusara s mora.
Posjetite bajkoviti Škrip
Splitsku samo dva kilometra dijele od bajkovitog Škripa, koje se zavuklo u unutrašnjost otoka. To je najstarije i najautentičnije mjesto na otoku Braču, u kojem se nalazi i jedan od osebujnijih hrvatskih muzeja – Muzej otoka Brača.
Osim toga, svakako treba posjetiti i rimski kamenolom ‘Rasohe’ čiji je kamen korišten za izgradnju UNESCO-om zaštićene Dioklecijanove palače.
Supetar tek postaje nautička destinacija
Najveće mjesto na otoku je Supetar, koji kao glavnu luku na otoku karakterizira gradski šušur i vreva. Kao nautička destinacija tek je odnedavno prepoznata, za što najveću zaslugu ima povećanje broja komercijalnih vezova, kojih je trenutno oko 30.
Supetar ne nudi zaštitu od sjevernih i zapadnih vjetrova, ali izgradnjom lukobrana i za nestabilnih vremenskih uvjeta omogućuje dobar zaklon. U susjednim Mircima ćete, pak, moći uživati u miru, a iako se minijaturna lučica nalazi u obližnjim Podmircima, mnogo bezbrižnija varijanta im je kopnenim putem prići.
Ruta koja uz obalu vodi prema zapadu na kraju nas dovodi do Sutivana. To osebujno mjesto kao da se razlilo oko male lučice koja je uglavnom zauzeta lokalnim barkama, a trenutno slobodan vez uz novouređeni lukobran više nalikuje glavnom zgoditku na lotu. Ali kada dobije prikladnu zaštitu od zapadnih vjetrova i nešto kapaciteta, sigurni smo da će ovo mjesto biti pravi hit.
Sutivan je vanka svih regula
Sutivan je mjesto koje krase kuće u obliku kula i pravih malih palača, zatim Aleja palmi i stoljetni gradski park, katakombe i još pregršt zanimljivosti, a danas ga snažno obilježava i sjajni luksuzni hotel Lemongarden.
Duh Stivana, kako ga njegovi stanovnici zovu, upečatljiviji je i od prelijepih vizura ovog mjesta, a najbolje je bio opisan kroz ime, kreativnost i energiju festivala ‘Vanka regule
Čini nam se da će s godinama otok Brač, do sada među nautičarima uglavnom percipiran kao kopnena destinacija, ubrzo ući u itinerare posjetitelja koji traže autentičan ambijent i mir.
Kada je najbolje vrijeme za posjet Braču?
Najbolje vrijeme za posjet otoku Braču je od travnja do kraja listopada. Ako volite vruće dane i ljetne gužve, srpanj i kolovoz su odličan izbor. Međutim, ako preferirate svježije noći, vjetrovitije dane i lokalni ugođaj, travanj ili pak listopad bi trebali biti vaši favoriti.
Najpopularnije plaže
Najpopularnija plaža na otoku Braču je svjetski poznati fenomen – plaža Zlatni rat. Osim ove veličanstvene plaže, obližnje Murvica i Paklina zasigurno će vas osvojiti svojom netaknutom ljepotom. Ako ste ljubitelj pješčanih plaža, svakako posjetite fotogeničnu Lovrećinu na sjevernoj obali otoka Brača.
Nudističke plaže
Jedna od najpoznatijih nudističkih plaža na otoku Braču je Paklina. Nalazi se na zapadnom kraju popularnog Zlatnog rata. Osim nje, mala i sakrivena uvala Mutnik nedaleko od sela Mirca, rezervirana je za nudiste i pravi je turistički dragulj.
Tekst Josipa Vlahović Cikatić & Darko Šupuk
Fotografije Mario Jelavić, Boris Kačan & Arhiva
