Mnogi istaknuti luksuzni brendovi, poput Guccija, Louis Vuittona i Givenchyja, pozicioniraju svoje kompanije u Metaverse kreativno eksperimentirajući s različitim strategijama
Vizija ideje jedinstvenog umreženog virtualnog prostora koji je moguće iskusiti ‘iznutra’ poznata je u SF literaturi još iz doba samog začetka interneta današnjice. Američki autor Neal Stephenson u svom je romanu ‘Snow Crash’ (1992.) prvi upotrijebio pojam metaverzum zamislivši ga kao fiktivni svijet u kojem se korisnici pomoću svojih avatara socijaliziraju i obavljaju svakodnevne aktivnosti.
Ideja je nakon toga istražena u različitim medijima, posebno u svijetu videoigara. Otkad je Mark Zuckerberg najavio rebranding i promjenu Facebookova imena u Meta, sve se više raspravlja o metaverzumu kao budućnosti društvenih mreža i ključnom elementu Web3 decentraliziranog interneta novog doba. Iako je koncept u ranim fazama i očekuju ga mnogi tehnički, društveni i etički izazovi, ima potencijal da za pet do deset godina transformira način cjelokupne društvene infrastrukture u digitalnom svijetu.
Korisnici će moći biti prisutni u virtualnom prostoru u stvarnom vremenu, kako bi se međusobno povezali, zabavljali, održavali sastanke i razmjenjivali transakciju virtualnih predmeta i imovine. Zbog toga mnogi istaknuti brendovi pozicioniraju svoje kompanije u Metaverse kreativno eksperimentirajući s različitim strategijama. Jedna od prvih industrija koja je prihvatila metaverzum, Web3 i NFT (nezamjenjive tokene) bila je upravo modna industrija.
S naglaskom na cjelokupno iskustvo kupaca, brendovi stvaraju sadržaje koji će izmijeniti doživljaj modnog svijeta i pružiti priliku za personalizaciju avatara i okruženja. Nike je stvorio Nikeland interaktivni prostor na Robloxu, a Adidas kupio virtualno zemljište na platformi The Sandbox. Luksuzni brendovi primjenjuju sličan pristup, ali zadržavaju ekskluzivnost prije svega. Talijanski modni divovi Gucci i Dolce & Gabbana bili su jedni od prvih pokretača metaverzuma 2021. godine i još uvijek pokreću niz projekata.
Na virtualnom prostoru ‘Gucci Vault Land’ moguće je proputovati poviješću talijanskog brenda putem igara i NFT-ova. Povodom 100. obljetnice brenda pokrenuto je digitalno iskustvo ‘Gucci Garden’, inspirirano stvarnom revijom u Firenci. Zanimljivo je da je virtualna kultna torba Dionysus prodana po cijeni višoj od stvarne varijante, a ubrzo je i D & G izdao Collezione Genesi, kolekciju inspiriranu njegovom izložbom u Veneciji, koja je prodana za šokantnih šest milijuna dolara, također po većoj vrijednosti od fizičke odjeće.
Givenchy je na sličnom tragu omogućio korisnicima da uđu u dvorac Givenchy, istražuju njegove vrtove, plešu u noćnom klubu i isprobavaju različite brendirane modne dodatke. Burberry je ušao u NFT svijet s likom morskog psa po imenu Sharky B, a zatim i s jednorogom po imenu Minny B, koji dolaze s brendiranim modnim dodacima. Legendarna francuska modna kuća Louis Vuitton zauzela je nekonvencionalan pristup metaverzumu te je lansirala igru ‘Louis: The Game 2021’.
Prateći Vivienne, glavnu junakinju igre, korisnici istražuju sedam različitih virtualnih svjetova smještenih u modne prijestolnice poput Londona, Pariza i Münchena. NFT-ove za igru dizajnirao je renomirani digitalni umjetnik Beeple. ‘Ovo nije komercijalno iskustvo, već pedagoško, obrazovno iskustvo koje mora biti zabavno, emotivno i dinamično’, pojasnio je izvršni direktor Louis Vuittona Michael Burke.
Prihvatili mi to ili ne, stvarna i virtualna prisutnost se izjednačavaju, a ulagači su poprilično ozbiljni u vezi s tim. Unatoč mnogim kritikama, predviđa se da će napretkom tehnologije metaverzum eksponencijalno rasti te da bi mogao dosegnuti tržišnu vrijednost od 800 milijardi dolara, a samo tržište virtualnih modnih dodataka 50 milijardi dolara do 2030. Avatari postaju sve realističniji, kao i 3D tehnologija, a svijet virtualne mode, koji je tek u začetku, izgledno će utjecati na cijelu novu generaciju kupaca.
Tekst Trešnja Ferić
Fotografije Pixabay & Hommes Studio
