Malakološki muzej: More kao kolijevka života

5 MINUTES READ

Malakološki muzej u Makarskoj oduševljava posjetitelje oblicima, strukturama i bojama školjaka te miomirisima i aromama autohtonog bilja

Malakološki muzej Franjevačkog samostana u Makarskoj utemeljio je 1963. godine dr. fra Jure Radić atraktivnom postavom školjkaša Jadrana i cijelog svijeta. Uz vrijednu i bogatu malakološku kolekciju, dr. fra Jure Radić sačuvao je i vrijedan herbarij bilja planine Biokovo i manje paleontološke kolekcije. Utemeljitelj muzeja bio je sin pomorca, koji se od djetinjstva zagledao u lice mora i njegove darove, a posebno školjke duž priobalja i otoka Hrvatske, pa tako i svijeta.

Kako je nastao Malakološki muzej?

Glavninu muzejskog fundusa u izložbenom dijelu čine školjke morskih puževa, školjkaša i po nekoliko primjeraka iz drugih razreda mekušaca, zatim koralja i mali broj drugih morskih vrsta. Osim školjaka iz našeg mora, u izložbenom su postavu školjke iz drugih mora i oceana: Havaja, Oceanije, Kalifornije, Kine, Japana, Kariba, Australije, Madagaskara, Tanzanije, Filipina, Indonezije, Crvenog mora, Antarktike i Koraljne barijere. O zanimljivom muzejskom postavu i primjeni školjaka u svakodnevnom životu razgovarali smo s muzejskom savjetnicom – školskom sestrom franjevkom dr. sc. Marijom Editom Šolić.

Možete li nam ukratko ispričati povijest muzeja?

Povijest nastanka Malakološkog muzeja u Makarskoj je veoma zanimljiva. Muzejska građa prikupljana je bez financijskih sredstava, s puno ljubavi, napora i odricanja. Utemeljitelj Muzeja je sin pomorca, franjevac dr. sc. fra Jure Radić koji je od djetinjstva zagledan u lice mora i njegove darove, a posebno u školjke. S kolegom franjevcem mr. sc. fra Franjom Carevim i nekolicinom subraće redovnika sistematski je sabirao školjke duž priobalja i otoka Hrvatske. Nakon adekvatnog prikupljanja, prepariranja i određivanja uspostavio je međunarodnu razmjenu s muzejima, institutima i pojedincima diljem svijeta. Na poticaj i uz suradnju prominentnih predstavnika kulturnog života Makarske i uz dozvolu i blagoslov pretpostavljenih otvorena je 1963. godine izložba recentnih školjaka u starom dijelu Franjevačkog samostana. Od tada do danas je kao stalni postav.

Malakološki muzej u stalnom postavu ima više od 3.000 primjeraka školjaka

Koliko se primjeraka školjki čuva u muzeju?

U stalnom postavu Muzeja je više od 3.000 primjeraka školjaka.

Što čini glavninu muzejskog fundusa?

Glavninu muzejskog fundusa u izložbenom dijelu čine školjke morskih puževa, školjkaša i po nekoliko primjeraka iz drugih razreda mekušaca, zatim koralja i mali broj drugih morskih vrsta.

Većina primjeraka je iz našeg mora, no što je s egzotičnim vrstama?

Osim školjaka iz našeg mora, u izložbenom postavu su školjke iz drugih mora i oceana: Havaja, Oceanije, Kalifornije, Kine, Japana, Kariba, Australije, Madagaskara, Tanzanije, Filipina, Indonezije, Crvenog mora, Atlantika i Koraljne barijere.

Malakoloski muzej
Malakološki muzej u Makarskoj u stalnom postavu ima oko 3.000 primjeraka školjaka

Možete li nam nešto više reći o fosilnoj zbirci?

Zbirka fosila nastala je paralelno sa skupljanjem recentnih školjaka. Profesor Carev je bio naročito zauzet sabiranjem. U zbirci fosila su fosili amonita, rudista, mekušaca – puževa i školjkaša, ježinaca, koralja i algi. Većina ih je iz srednje Dalmacije, a manji broj iz Alpa i sa Zagrebačke gore. Preko fosila iščitavamo davno lice mora na spomenutim prostorima od trijasa do neogena.

Vrijedna zbirka autohtonog bilja

U muzeju je i zbirka autohtonog bilja?

U okruženju Muzeja je zbirka živog autohtonog bilja biokovskog područja. Zbirka u malom odražava cvjetno lice ovoga područja kroz svih dvanaest mjeseci. Stvara ugođaj oku i dah miomirisa i aroma. U sklopu Instituta ‘Planina i more’ prati se fenologija i ekološki čimbenici nekih vrsta, posebno rijetkih i endemičnih biljnih taksona. Uz odgojnu i obrazovnu poruku, zbirka je poticaj kako voljeti i čuvati biljne vrste svog područja, te kako bez puno materijalnih sredstava uzgajati autohtone biljke, što je i jeftinije nego strane, koje skupo plaćamo, a njihovo održavanje iziskuje puno truda (npr. uzgajanje engleske trave u toplom i suhom Mediteranu).

Što se posjetiteljima osobito sviđa?

Naši muzejski posjetitelji su od dječje dobi do stogodišnjaka, različitih znanja i interesa, dolaze s različitih meridijana i paralela. Dive se građevnoj vještini mekušaca u izgradnji i dizajniranju njihovih školjaka, bojama, oblicima, inspiraciji znanstvenika kako su ih nazvali, geografskoj rasprostranjenosti, primjeni školjaka u svakodnevnom životu: kao hrana, nakit, novac, uljanice, likovni uzorci, sedefu, biseru… Oblici, strukture i boje školjaka te miomirisi i boje autohtonog bilja oduševljava gotovo sve posjetitelje i potiče ih na upoznavanje, ljubav i očuvanje prirode i okoliša.

Malakoloski muzej
Nevjerojatna je vještina kojom se mekušaci koriste u izgradnji i ‘dizajniranju’ školjaka

Mogu li posjetitelji otkriti nešto više o školjkama kao prehrambenoj namirnici ili o njihovoj trgovini?

Otkad pratimo prisutnost čovjeka na Zemlji mnoge vrste morskih mekušaca i njihovih školjaka su služile čovjeku za raznovrsnu upotrebu. Priobalnim stanovnicima mnogih mora bile su važan izvor prehrane. O tome svjedoče prapovijesne iskopine kuhinjskih otpadaka iz Danske, Francuske i Sjeverne Amerike. Poznate su razne vrste kao delikatesa: puževi, školjkaši i glavonožci. Od puževa kod nas se koriste vrste lupara i volaka, a u svijetu je cijenjeno meso morskog uha. Među školjkašima su na cijeni kamenica, dagnja, vongola, jakovljeva lepeza,  šljanak. Vrste koje su danas zakonom zaštićene te se ne smiju izlovljavati su periska i prstac. Među posebne delicije mekušaca spadaju glavonošci: lignja, sipa, hobotnica i druge. Inače nemaju vanjsku školjku, nego unutarnji rudiment – ostatak nekadašnje školjke.

Prije nekoliko desetljeća su primorski stanovnici govorili ‘jestivo je sve iz mora’. Danas moramo dobro paziti zbog raznih polutanata odakle što jedemo. Posebno se to odnosi na školjkaše. U zadnje vrijeme trgovina školjaka je preplavila i naše priobalje. Brojnim kupcima se strane vrste prodaju kao ‘suvenir Hrvatske’. Među kolekcionarima školjaka neke vrste imaju visoku cijenu, posebno one rijetke. Inače trgovanje životinjskim i biljnim vrstama je regulirano međunarodnim konvencijama i zakonima.

Onečišćenja loše utječu na sva živa bića u moru

Kiseljenje mora velika je prijetnja morskoj flori i fauni, pogotovo školjkama i koraljima. Kako gledate na to?

Kiseljenje mora odnedavno proučavaju brojni svjetski znanstvenici i tvrde kako je to posljedica globalnog zatopljenja, te kako rastuća količina ugljičnog dioksida u atmosferi utječe na pH u moru. Ugljični dioksid se oslobađa u morskoj vodi i stvara ugljične kiseline. Kiselost voda nagriza kalcij i strukture školjaka, koralja i kalcifilnih algi, ali utječe i na riblji fond, što su potvrdila znanstvena istraživanja na koraljnim grebenima. Službena je procjena na Havajima kako dolazi do dekoloracije i odumiranja koralja zbog oksibenzona i drugih kemikalija koje se nalaze u preparatima za sunčanje.

Većina svjetskih znanstvenika predviđa kako će se povećanjem zakiseljenosti mora promijeniti sustav mora s dalekosežnim posljedicama. More kao ključ i kolijevka života vrlo je osjetljivo na sve promjene onečišćenja koje loše utječu na sva živa bića u moru. Više stručnjaka upozorava na brojne supstancije koje štete životu u moru. Situacija je odavno alarmantna. Sve je u morskom sustavu povezano. Preko hranidbenog lanca toksični spojevi dospijevaju i do čovječjeg organizma, te štetne tvari su opasne za ljudsko zdravlje i izazivaju razne bolesti. Zato treba svatko početi od malih stvari davati svoj učinak na očuvanju morskih i svih sustava života.

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Ovo je fotografija mjesta Povlja, Brač Plovidba

Mali biseri na sjevernoj obali otoka Brača

Premda se otok Brač nalazi u neposrednoj blizini Splita, njegove sjeverne obale većini su nautičara nepoznate, a među njima se nalazi nekoliko bisera koji bi …

Ovo je fotografija Kninska tvrđava Hrvatska

Tvrđave u Dalmaciji: Igra prijestolja na hrvatski način

Kninska tvrđava, tvrđava Klis i tvrđava Nehaj te utvrde u Dubrovniku i Omišu zbog svojih su ljepota idealne proljetne destinacije Savršen vikend s cijelom obitelji …

Sibenik Katedrala 01 Destinacije

Grad Šibenik: Šibenska moderna renesansa

S obzirom na strelovit razvoj u brojnim smjerovima, grad Šibenik proživljava veličanstvenu transformaciju u ne samo turistički, već i urbani centar, u kojem podjednako uživaju …

Vis Archipelago Destinacije

Viški arhipelag: Ljepota koja je zadivila UNESCO

Dijelovi Viškog arhipelaga, posebno oni oko Jabuke i Brusnika, kao i unutrašnjost otoka Visa, izgrađeni su od vulkanskih stijena, koje su nastale prije 220 milijuna …

Dubrovnik UNESCO Destinacije

UNESCO gradovi Hrvatske

Jedinstvene spomeničke i prirodne cjeline svake države od neprocjenjive su vrijednosti za cijelo čovječanstvo. Ljudi ih nastoje što bolje zaštititi, sačuvati za buduće naraštaje, predstaviti …

Suhozid Drywall Hrvatska

Suhozidi: Kamena čipka Dalmacije

Suhozidi su priča o suživotu čovjeka i kamena pa je njihovo uvrštenje na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine priznanje generacijama neimenovanih graditelja sa svih obala …

Ovo je fotografija Bali 4.6 u plovidbi a testu Testovi

Bali 4.6 na testu: Predvodnik klase

Kao nasljednik modela 4.5, od kojeg su dizajneri uzeli najbolje sastojke, nastao je  moderan katamaran Bali 4.6 zaobljenih i mekih linija eksterijera, koji cilja na …

Jahting

Ljetna prilika za Frauscher 1414 Demon

Frauscher se svrstava među rijetke proizvođače čija ćete plovila prepoznati ‘na kilometar’, a upravo je takav ‘prvak stila’ i njihov najveći model 1414 Demon čiji …

Ovo je fotografija Teo Ivanišević i Luka Miletić, projekt Croeat Intervjui

Teo Ivanišević & Luka Miletić: Croeat jahtama nudi samo najbolje hrvatske proizvode

Prvoklasan izbor hrvatskih namirnica, vrhunska usluga i zarazni entuzijazam odlike su novog servisa za opskrbu jahti koji su pokrenuli Teo Ivanišević i Luka Miletić Teo …

Ovo je fotografija Breitling Superocean Heritage Ocean Conservancy Limited Edition ronilački satovi Luksuz

Ronilački satovi s ekološkim potpisom

Ronilački satovi posvećeni tajnovitim dubinama mora, veličanstvenim morskim bićima i legendarnim istraživačima podižu ekološku svijest o važnosti oceana za ljudsku civilizaciju IWC Aquatimer Chronograph Edition …

Ovo je fotografija restoran festa Gastronomija

Tri kornatske prijestolnice gastronomije: Fešta, Opat i Žakan

Plovidba predivnim labirintom Kornata nije potpuna bez užitaka na tanjuru. Restoran Fešta, Konoba Opat i Konoba Žakan nautičarima nude jedinstven doživljaj lokalne povijesti, tradicije i …

Ovo je fotografija Ivica Kostelić regata Sport

IVICA KOSTELIĆ BLOG Ocean dobrih ljudi i sjajnih jedriličara

U novom blogu za Yachts Croatia, Ivica Kostelić piše o svojem prvom prelasku oceana s jedrilicom Klase 40, Optimus Prime, na regati Les Sables-Horta Les …

Scroll to Top