Malakološki muzej: More kao kolijevka života

5 MINUTES READ

Malakološki muzej u Makarskoj oduševljava posjetitelje oblicima, strukturama i bojama školjaka te miomirisima i aromama autohtonog bilja

Malakološki muzej Franjevačkog samostana u Makarskoj utemeljio je 1963. godine dr. fra Jure Radić atraktivnom postavom školjkaša Jadrana i cijelog svijeta. Uz vrijednu i bogatu malakološku kolekciju, dr. fra Jure Radić sačuvao je i vrijedan herbarij bilja planine Biokovo i manje paleontološke kolekcije. Utemeljitelj muzeja bio je sin pomorca, koji se od djetinjstva zagledao u lice mora i njegove darove, a posebno školjke duž priobalja i otoka Hrvatske, pa tako i svijeta.

Kako je nastao Malakološki muzej?

Glavninu muzejskog fundusa u izložbenom dijelu čine školjke morskih puževa, školjkaša i po nekoliko primjeraka iz drugih razreda mekušaca, zatim koralja i mali broj drugih morskih vrsta. Osim školjaka iz našeg mora, u izložbenom su postavu školjke iz drugih mora i oceana: Havaja, Oceanije, Kalifornije, Kine, Japana, Kariba, Australije, Madagaskara, Tanzanije, Filipina, Indonezije, Crvenog mora, Antarktike i Koraljne barijere. O zanimljivom muzejskom postavu i primjeni školjaka u svakodnevnom životu razgovarali smo s muzejskom savjetnicom – školskom sestrom franjevkom dr. sc. Marijom Editom Šolić.

Možete li nam ukratko ispričati povijest muzeja?

Povijest nastanka Malakološkog muzeja u Makarskoj je veoma zanimljiva. Muzejska građa prikupljana je bez financijskih sredstava, s puno ljubavi, napora i odricanja. Utemeljitelj Muzeja je sin pomorca, franjevac dr. sc. fra Jure Radić koji je od djetinjstva zagledan u lice mora i njegove darove, a posebno u školjke. S kolegom franjevcem mr. sc. fra Franjom Carevim i nekolicinom subraće redovnika sistematski je sabirao školjke duž priobalja i otoka Hrvatske. Nakon adekvatnog prikupljanja, prepariranja i određivanja uspostavio je međunarodnu razmjenu s muzejima, institutima i pojedincima diljem svijeta. Na poticaj i uz suradnju prominentnih predstavnika kulturnog života Makarske i uz dozvolu i blagoslov pretpostavljenih otvorena je 1963. godine izložba recentnih školjaka u starom dijelu Franjevačkog samostana. Od tada do danas je kao stalni postav.

Malakološki muzej u stalnom postavu ima više od 3.000 primjeraka školjaka

Koliko se primjeraka školjki čuva u muzeju?

U stalnom postavu Muzeja je više od 3.000 primjeraka školjaka.

Što čini glavninu muzejskog fundusa?

Glavninu muzejskog fundusa u izložbenom dijelu čine školjke morskih puževa, školjkaša i po nekoliko primjeraka iz drugih razreda mekušaca, zatim koralja i mali broj drugih morskih vrsta.

Većina primjeraka je iz našeg mora, no što je s egzotičnim vrstama?

Osim školjaka iz našeg mora, u izložbenom postavu su školjke iz drugih mora i oceana: Havaja, Oceanije, Kalifornije, Kine, Japana, Kariba, Australije, Madagaskara, Tanzanije, Filipina, Indonezije, Crvenog mora, Atlantika i Koraljne barijere.

Malakoloski muzej
Malakološki muzej u Makarskoj u stalnom postavu ima oko 3.000 primjeraka školjaka

Možete li nam nešto više reći o fosilnoj zbirci?

Zbirka fosila nastala je paralelno sa skupljanjem recentnih školjaka. Profesor Carev je bio naročito zauzet sabiranjem. U zbirci fosila su fosili amonita, rudista, mekušaca – puževa i školjkaša, ježinaca, koralja i algi. Većina ih je iz srednje Dalmacije, a manji broj iz Alpa i sa Zagrebačke gore. Preko fosila iščitavamo davno lice mora na spomenutim prostorima od trijasa do neogena.

Vrijedna zbirka autohtonog bilja

U muzeju je i zbirka autohtonog bilja?

U okruženju Muzeja je zbirka živog autohtonog bilja biokovskog područja. Zbirka u malom odražava cvjetno lice ovoga područja kroz svih dvanaest mjeseci. Stvara ugođaj oku i dah miomirisa i aroma. U sklopu Instituta ‘Planina i more’ prati se fenologija i ekološki čimbenici nekih vrsta, posebno rijetkih i endemičnih biljnih taksona. Uz odgojnu i obrazovnu poruku, zbirka je poticaj kako voljeti i čuvati biljne vrste svog područja, te kako bez puno materijalnih sredstava uzgajati autohtone biljke, što je i jeftinije nego strane, koje skupo plaćamo, a njihovo održavanje iziskuje puno truda (npr. uzgajanje engleske trave u toplom i suhom Mediteranu).

Što se posjetiteljima osobito sviđa?

Naši muzejski posjetitelji su od dječje dobi do stogodišnjaka, različitih znanja i interesa, dolaze s različitih meridijana i paralela. Dive se građevnoj vještini mekušaca u izgradnji i dizajniranju njihovih školjaka, bojama, oblicima, inspiraciji znanstvenika kako su ih nazvali, geografskoj rasprostranjenosti, primjeni školjaka u svakodnevnom životu: kao hrana, nakit, novac, uljanice, likovni uzorci, sedefu, biseru… Oblici, strukture i boje školjaka te miomirisi i boje autohtonog bilja oduševljava gotovo sve posjetitelje i potiče ih na upoznavanje, ljubav i očuvanje prirode i okoliša.

Malakoloski muzej
Nevjerojatna je vještina kojom se mekušaci koriste u izgradnji i ‘dizajniranju’ školjaka

Mogu li posjetitelji otkriti nešto više o školjkama kao prehrambenoj namirnici ili o njihovoj trgovini?

Otkad pratimo prisutnost čovjeka na Zemlji mnoge vrste morskih mekušaca i njihovih školjaka su služile čovjeku za raznovrsnu upotrebu. Priobalnim stanovnicima mnogih mora bile su važan izvor prehrane. O tome svjedoče prapovijesne iskopine kuhinjskih otpadaka iz Danske, Francuske i Sjeverne Amerike. Poznate su razne vrste kao delikatesa: puževi, školjkaši i glavonožci. Od puževa kod nas se koriste vrste lupara i volaka, a u svijetu je cijenjeno meso morskog uha. Među školjkašima su na cijeni kamenica, dagnja, vongola, jakovljeva lepeza,  šljanak. Vrste koje su danas zakonom zaštićene te se ne smiju izlovljavati su periska i prstac. Među posebne delicije mekušaca spadaju glavonošci: lignja, sipa, hobotnica i druge. Inače nemaju vanjsku školjku, nego unutarnji rudiment – ostatak nekadašnje školjke.

Prije nekoliko desetljeća su primorski stanovnici govorili ‘jestivo je sve iz mora’. Danas moramo dobro paziti zbog raznih polutanata odakle što jedemo. Posebno se to odnosi na školjkaše. U zadnje vrijeme trgovina školjaka je preplavila i naše priobalje. Brojnim kupcima se strane vrste prodaju kao ‘suvenir Hrvatske’. Među kolekcionarima školjaka neke vrste imaju visoku cijenu, posebno one rijetke. Inače trgovanje životinjskim i biljnim vrstama je regulirano međunarodnim konvencijama i zakonima.

Onečišćenja loše utječu na sva živa bića u moru

Kiseljenje mora velika je prijetnja morskoj flori i fauni, pogotovo školjkama i koraljima. Kako gledate na to?

Kiseljenje mora odnedavno proučavaju brojni svjetski znanstvenici i tvrde kako je to posljedica globalnog zatopljenja, te kako rastuća količina ugljičnog dioksida u atmosferi utječe na pH u moru. Ugljični dioksid se oslobađa u morskoj vodi i stvara ugljične kiseline. Kiselost voda nagriza kalcij i strukture školjaka, koralja i kalcifilnih algi, ali utječe i na riblji fond, što su potvrdila znanstvena istraživanja na koraljnim grebenima. Službena je procjena na Havajima kako dolazi do dekoloracije i odumiranja koralja zbog oksibenzona i drugih kemikalija koje se nalaze u preparatima za sunčanje.

Većina svjetskih znanstvenika predviđa kako će se povećanjem zakiseljenosti mora promijeniti sustav mora s dalekosežnim posljedicama. More kao ključ i kolijevka života vrlo je osjetljivo na sve promjene onečišćenja koje loše utječu na sva živa bića u moru. Više stručnjaka upozorava na brojne supstancije koje štete životu u moru. Situacija je odavno alarmantna. Sve je u morskom sustavu povezano. Preko hranidbenog lanca toksični spojevi dospijevaju i do čovječjeg organizma, te štetne tvari su opasne za ljudsko zdravlje i izazivaju razne bolesti. Zato treba svatko početi od malih stvari davati svoj učinak na očuvanju morskih i svih sustava života.

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Ovo je fotografija Kninska tvrđava Hrvatska

Tvrđave u Dalmaciji: Igra prijestolja na hrvatski način

Kninska tvrđava, tvrđava Klis i tvrđava Nehaj te utvrde u Dubrovniku i Omišu zbog svojih su ljepota idealne proljetne destinacije Savršen vikend s cijelom obitelji …

Sibenik Katedrala 01 Destinacije

Grad Šibenik: Šibenska moderna renesansa

S obzirom na strelovit razvoj u brojnim smjerovima, grad Šibenik proživljava veličanstvenu transformaciju u ne samo turistički, već i urbani centar, u kojem podjednako uživaju …

Vis Archipelago Destinacije

Viški arhipelag: Ljepota koja je zadivila UNESCO

Dijelovi Viškog arhipelaga, posebno oni oko Jabuke i Brusnika, kao i unutrašnjost otoka Visa, izgrađeni su od vulkanskih stijena, koje su nastale prije 220 milijuna …

Dubrovnik UNESCO Destinacije

UNESCO gradovi Hrvatske

Jedinstvene spomeničke i prirodne cjeline svake države od neprocjenjive su vrijednosti za cijelo čovječanstvo. Ljudi ih nastoje što bolje zaštititi, sačuvati za buduće naraštaje, predstaviti …

Suhozid Drywall Hrvatska

Suhozidi: Kamena čipka Dalmacije

Suhozidi su priča o suživotu čovjeka i kamena pa je njihovo uvrštenje na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine priznanje generacijama neimenovanih graditelja sa svih obala …

Hvar Destinacije

Hvarski Genius Loci

Djevičanske mirne uvale otoka pozivaju na uživanje u mediteranskom hedonizmu Nigdje tako turistička sezona ne utječe na život lokalnog stanovništva kao u Hvaru, pa ako …

Ovo je fotografija Regent Porto Montenegro Hoteli

Proljetni hedonizam u Regent Porto Montenegru

Regent Porto Montenegro privlači nenametljivim luksuzom, bezvremenskim dizajnom interijera i profinjenim ugođajem, a ovog je proljeća dostupan po posebnoj ponudi za državljane i rezidente zemalja …

Ovo je fotografija Basecamp bubble hoteli Luksuz

Bubble hoteli: Uronite u mjehuriće luksuza

Bubble hoteli omogućavaju jedinstveno iskustvo prirode, savršen pogled na zvjezdano nebo noću i uživanje u spektakularnim izlascima sunca u praskozorje Bubble Luxotel Wadi Rum Rezervirajte …

Ovo je fotografija Mercedes EQB Automobili

Mercedes EQB: Električna mobilnost u obiteljskom paketu

Električna ofenziva Mercedes-Benz automobila ne samo da ubrzava, nego ubrzava kao i sama Mercedes-EQ vozila: dok se prvi EQA modeli pojavljuju u europskim salonima, uz …

Ovo je fotografija grad Rovinj Hrvatska

Rovinj: Grad u kojem Istra ljubi more

Rovinj su slikari, pisci i moderni turistički nomadi proglasili jednim od najromantičnijih europskih gradića. U njemu ljeti na terasama gore svijeće, a putnik namjernik – …

Ovo je fotografija CRN M/Y 142 Jahting

CRN napreduje u gradnji M/Y 142

Kuća CRN, legendarno brodogradilište koje sad pripada grupi Ferretti, lijepo napreduje u gradnji custom jahte CRN M/Y 142. Ovu aluminijsku megajahtu dizajnirao je tehnički ured …

Ovo je fotografija jedrilice ClubSwan 36 u plovidbi Testovi

ClubSwan 36 na testu: Monoklasa na raketni pogon

ClubSwan 36 iznenadit će vas performansama koje su plod izuzetno pametnih rješenja smišljenih u konstrukciji jedrilice, da bi je prilagodili modernim jedriličarskim trendovima u kojima …

Scroll to Top