Dijelovi Viškog arhipelaga, posebno oni oko Jabuke i Brusnika, kao i unutrašnjost otoka Visa, izgrađeni su od vulkanskih stijena, koje su nastale prije 220 milijuna godina i kao takve su najstarije na Jadranu
Hrvatska je bogatija za još jedan geopark. Naime, ovog je travnja UNESCO uvrstio jedanaest novih geoparkova u svjetsku mrežu geoparkova, a među njima je i Viški arhipelag. Prvi i donedavno jedini geopark u Hrvatskoj bio je Park prirode Papuk, no s obzirom da je područje otoka Visa i njemu pripadajućih otočića – Biševa, Svetog Andrije, Brusnika, Jabuke i Palagruže – jedinstveno geografsko područje s lokalitetima i krajobrazima od međunarodnog geološkog značaja, tom je arhipelagu, s ciljem zaštite, edukacije i promicanja održivog razvoja, dodijeljen isti status.
Viški je arhipelag geološki vrlo atraktivan predio sastavljen od formacija stijena zanimljivog geološkog podrijetla. Dijelovi arhipelaga, posebno oni oko Jabuke i Brusnika, kao i unutrašnjost otoka Visa, izgrađeni su od vulkanskih stijena, koje su nastale prije 220 milijuna godina i kao takve su najstarije na Jadranu, za razliku od ostalih jadranskih otoka koji su izgrađeni od sedimentnih stijena.
Obala arhipelaga bogata je geomorfološkim fenomenima – potopljenim i polupotopljenim morskim špiljama nastalim djelovanjem pučinskih valova na vapnenačku strukturu
Najduža polupotopljena morska špilja na Jadranu je Medvidina špilja na otoku Biševu, a najposjećenija je svakako Modra špilja. Geomorfološki spomenici prirode Viškog arhipelaga su i vulkanski otoci Jabuka i Brusnik, uvala Stiniva te Zelena špilja na Ravniku. Jabuka se nalazi 30 milja od Komiže i izgrađena je od magmatske stijene.
Plovidba ovim akvatorijem prilično je nesigurna jer magnetit iz stijena remeti kompase, a sidrenje je otežano jer otok nema uvala, a podmorje je duboko. Ipak, ovdje su svoj dom pronašle endemska crna gušterica i endemske biljne vrste. Malo bliže Komiži nalazi se otok Brusnik, također izgrađen od magmatskih stijena, ali ono po čemu je karakterističan je njegov pomalo izvanzemaljski izgled.
Brusničko žalo čine sivi oblutci različitih veličina, a u sredini otoka je usjek ispunjen morem koji su komiški ribari ‘prenamijenili’ u bazene za čuvanje ulovljenih jastoga. U podmorju pokraj Brusnika skriva se otok Kavalina, dok su kraj otoka Biševa ‘potopljeni’ otoci Gatula, Sika od Trešjovca i Tara. Osim što je mnogi smatraju najljepšom plažom, viška uvala Stiniva uska je i dugačka, a okružuju je kamene stijene te je kao takva zaštićeni značajni krajobraz, kao i otok Ravnik na kojem se smjestila atraktivna Zelena špilja.
Svjetlost u špilju prodire kroz središnji dio i reflektira se tako da se čini kao da dolazi s morskog dna. Zanimljiva je i Komiška uvala, nastala izbijanjem dijapira iz dubina, a čije se ostatke može i danas naći na nekim komiškim plažama. Brojne špilje i uvale na sjeveroistočnom dijelu otoka Visa nastale su nanosima eolskog pijeska za vrijeme ledenog doba, kada je veći dio Jadrana bio ravnica.
Kao najudaljeniji otok arhipelaga, Palagruža je posebno zanimljiva jer je na njoj prvi put nađen jedinstven mineral – pelagozit. Viški arhipelag je i jedna od deset posljednjih rajskih oaza na Mediteranu, a zajedno s otocima Mljetom i Lastovom čini Adriatic Blue Corridor – područje s najvećim biodiverzitetom na Jadranu. Ovdje obitava ukupno 126 vrsta ptica, od kojih treba istaknuti karakteristične pučinske vrste, kao što su Eleonorin sokol, kaukal i gregula, ali i jednu strogo zaštićenu vrstu dobrog dupina.
Upravo s ciljem očuvanja životinjskih i biljnih vrsta, te kopnenih staništa, čitavi kopneni prostor Viškog arhipelaga, kao i podmorski pojas Visa i svih pripadajućih otoka, otočića i hridi, uvršten je u ekološku mrežu Natura 2000. Potrudimo se stoga zajedničkim djelovanjem zaštititi ovaj pučinski akvatorij kako bi u njegovim ljepotama mogle uživati i generacije koje dolaze!
Fotografije Ivo Pervan
