Krstarenje kornatskim labirintom

by Yachts Croatia

Svaki kornatski vrh ostavlja bez daha, a u 16 uvala u kojima je dopušteno sidrenje i noćenje vaši su prijatelji prekrasno zvjezdano nebo, tišina i spokoj prirode, miris mora i čist zrak

Nacionalni park Kornati često se naziva i nautičkim rajem jer, doista, ‘slalomskim’ krstarenjem između 89 otoka i grebena – koliko ih ima u NP-u Kornati – vaše će nautičke vještine biti na kušnji, posebno ako vam u tome i vrijeme ‘pomogne’. Ovaj kraj obiluje brojnim prirodnim ljepotama i bogatom kulturnom baštinom, a mi ćemo navesti samo neke – najčešće posjećene. Valja naglasiti kako to nije sve što Kornati nude jer ćete ostale vrijednosti najbolje otkriti sami, bilo da su u parku ili u vama. Najpopularniji fenomen ovog parka su ‘krune’, odnosno okomite litice kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru, nastale u dalekoj prošlosti kao rezultat geoloških zbivanja. Krune predstavljaju plohu velikog tektonskog rasjeda koji se proteže od Istre i završava negdje u srednjoj Dalmaciji, a prouzročilo ga je globalno kretanje Afrike na sjever i njezino ‘zabijanje’ u Europu. Najduža kruna nalazi se iznad razine mora na otoku Mani, a najviša, od 82 metra na otoku Klobučaru. Krune se, naravno, protežu i ispod mora pa je najdublja (više od 90 metara) na otoku Piškeri. Penjanje po krunama nije dopušteno, osim ako niste sivi sokol, morski vranac ili čiopa koji su na krunama našli svoj dom.

NP Kornati

Brojni kornatski vidikovci nude doista nezaboravne trenutke i dojmove

Na otoku Kornatu smjestila se Magazinova skrila. Riječ je o posebnoj vrsti klizišta nastaloj tako što je vapnenac klizao po svojoj podlozi, a navodno ju je uzrokovao potres. Kao polaznu točku za odlazak na Magazinovu skrilu preporučili bismo uvale Kravjačicu, Strižnju ili Vruje, a kako biste došli do skrile, morat ćete ‘zagaziti’ u privatni posjed, ali ga ni na koji način ne smijete ugroziti – preskakanjem ili rušenjem suhozida, branjem plodova ili uznemiravanjem ovaca. Gotovo je nemoguće izdvojiti neki kornatski vrh – vidikovac, i reći da je on bolji od drugih. Svaki će vas ostaviti bez daha. Najviši je Metlina (237 m) na otoku Kornatu, ali do njega je najteže doći. Vrh Opata, kao i Litnji vrh na Veloj Smokvici pružaju prekrasan pogled na Murtersko more prema sjeveroistoku i na Nacionalni park s druge strane. S Otočevca na otoku Piškeri vidi se, pak, gotovo cijelo područje NP-a Kornati, dok se do vrha Levrnake dolazi prilično lako pa se svakako isplati posjetiti ga i uživati u pogledu. Moramo vam skrenuli pozornost da je kopneni dio parka, pa tako i vrhovi, u potpunosti u privatnom vlasništvu, uglavnom mještana s obližnjeg otoka Murtera, pa se prilikom razgledavanja trebate ponašati kao pažljivi i obazrivi gosti. Imajte na umu i da je ljeti sunce jako, a hlada je na Kornatima malo, što može pješačenje učiniti nesnosnim.

NP Kornati

Na području parka postoji i dvadesetak restorana i konoba koje nude kvalitetnu domaću hranu

Srećom, osvježenje možete potražiti u kristalno čistom kornatskom moru, a ako ste u prilici, zavirite i u modre dubine, barem uz pomoć maske i disalice. Za snorkeling vam nije potrebna posebna dozvola, dok je ronjenje uz autonomnu ronilačku opremu dopušteno u organiziranim i odobrenim grupama. Dozvola se izdaje u ronilačkim centrima, koji će vam preporučiti i neku od sedam zona namijenjenih ronjenju. Svaka od njih nosi posebna uzbuđenja i doživljaje. Kvalificirani ronioci svakako su u povlaštenom položaju jer mogu uživati u vrijednostima zbog kojih je ovo područje i proglašeno nacionalnim parkom. No, vratimo se razgledavanju i otputujmo nekoliko tisućljeća unatrag. O naseljenosti otočja u prapovijesno doba svjedoče ostaci ilirskih gradina, dok je iz doba Bizanta ostala utvrda Tureta na otoku Kornatu. Radi se o vojnoj građevini koja je nadzirala plovidbu tada prilično nesigurnim Jadranom. U podnožju utvrde smjestila se starokršćanska trobroda bazilika, a posebno je zanimljiva crkvica Gospe od Tarca, u kojoj se svake prve nedjelje u srpnju održavaju svete mise. U uvali Lavsa, na istoimenom otoku, nalaze se potopljeni ostaci solane i ostaci skladišta za sol. Mlečani su u 16. stoljeću na otoku Vela Panitula izgradili kaštel koji je služio za ubiranje poreza na ribu od kornatskih ribara.

NP Kornati

Iako se često doima kao polupustinja, kopneni dio parka vrvi od života, s čak 537 biljnih taksona, a registrirana je i jedna divlja zvijer – kuna bjelica

Na susjednom otoku Piškeri podignuto je u to doba prilično veliko ribarsko naselje s osam mulića i pokretnim mostom koji je spajao Piškeru i Velu Panitulu. Nažalost, padom Mletačke Republike naselje se ugasilo, a danas su ostali samo ostaci kaštela i crkvice koja je obnovljena. Jedna od najzanimljivijih kulturnih atrakcija na području parka su suhozidi podignuti krajem 19. stoljeća, kada je pašnjački krajolik doživio preobrazbu. Naime, nakon što su Murterini kupili otok Žut, i s Betinjanima i Zaglavcima otok Kornat, povećali su obradive površine i izgradili mozaik suhozidnih ograda, a život se polako iz unutrašnjosti kornatskog kopna preselio na obalu, u porte. Kako biste doživjeli jedan drugačiji, ali jednostavniji život kakav Kurnatari njeguju već stoljećima, probajte sudjelovati s njima u branju maslina, lovu ‘podivljalih’ ovaca ili ribolovu. Na području parka postoji i dvadesetak restorana i konoba koje nude kvalitetnu domaću hranu, uglavnom morske specijalitete i domaću, kornatsku, janjetinu. Svakako preporučujemo da ih posjetite. Za smiraj dana pronađite jednu od 16 uvala u kojoj je dopušteno sidrenje i noćenje. Prekrasno zvjezdano nebo, tišina i spokoj prirode, miris mora i čist zrak – tek kad probate, znat ćete o čemu govorimo.

Fotografije Boris Kačan, Ivo Pervan & NP Kornati

Hvarski Genius Loci
U tišini jezera