Vodimo vas na turu kroz i oko Krka, jer za one nautičare kojima otok Krk nije lako dostupan ovaj kvarnerski otok ostaje nekako izvan radara, pa smatramo da je dobro istaknuti njegove vrline kako biste na njega gledali drukčijim očima
Kroz restoran Rivicu u Njivicama, koji je pokrenula pranona Dražena Lesice još tamo 1934. godine, prošlo je nebrojeno mnogo zadovoljnih gastronoma, putnika, nautičara i prijatelja koji su na ovom otoku pronašli – vjerujte nam, nije nimalo pretenciozno – veliki i pomalo skriveni otočni raj.
Zlatan otok Krk
Dražen dobro zna o čemu govori kada kaže da je otok Krk na ‘bezobrazno’ dobrom položaju, jer da biste uživali u cijelom otoku, pa i ovom kultnom mjestu gastronomije, stići možete brodom, automobilom ili zrakoplovom.
Stoga vas i vodimo na turu kroz i oko otoka Krka, jer do njega možete doći i automobilom, ako vam je plovilo smješteno u južnim marinama, a ideja o lijepom proljetnom vikend-otkrivanju ovog otoka čini nam se kao izvrsna ideja.
Pridjevom ‘zlatan’ otok Krk krsti se još od rimskih vremena, i to uopće ne čudi, jer uistinu kako objediniti jednom riječju nevjerojatno šarenilo krajolika, prirodnih fenomena i povijesti kojom je prožeto krško tkivo ovog otoka – od prapovijesti, preko antičkih vremena do izgradnje u kulturnu prijestolnicu glagoljaštva uz krčke knezove Frankopane i današnjeg turističkog popularnog odredišta, u kojem se možete sidriti u osamljenim uvalama, noćiti u svjetioniku ili, pak, u ekskluzivnim kapacitetima hotela.
Što vidjeti na Krku?
Već pri samom kopnenom prilazu otoku preko Krčkog mosta, na otočiću Sv. Marko, ostaci su crkve i mletačke utvrde kao nijemi dokaz koliko je ovaj plovni put za Vinodolski kanal bio važan kroz povijest. I dalje su ovi morski putovi važni, no danas se njim kreću nautičari, a za istraživanje otoka Krka možete zaploviti s kopna, odnosno iz Marine Novi u Novom Vinodolskom, Mitan marine koji kilometar južnije, odakle su izletnicima omiljene luke Vrbnik i Baška s okolnim plažama.
Nešto sjevernije, unutar zaljeva Klimno, smjestilo se istoimeno mjesto, koje nudi 40-ak vezova i dobru zaštitu od vjetrova iz svih smjerova, ali i usluge servisa motora i popravak brodova u brodogradilištu s tradicijom od 130 godina. Soline i Čižići vrlo su popularni za dnevne izlete pa se i tu možete i sidriti, ne samo zbog velike plaže, nego i zbog ljekovitog blata u mjestu Meline.
No, krenete li iz ACI-jeve marine Ičići kraj Opatije, vjerojatno ćete usmjeriti kurs prema Njivicama, jer u Omišlju, unatoč marini s 200-injak vezova u uvali Pesja, nautičari uglavnom samo drže plovila, a prilikom posjeta nekako ga izbjegavaju zbog naftnog terminala na koji se još želi i nadovezati LNG terminal, pa će industrijski krajolik ovog dijela otoka Krka dodatno odbijati goste. Nažalost.
Utvrđeni grad Krk
Glavno mjesto Krk, s utvrđenim zidinama koje strše iz mora, kao da je bilo lakmus-papir za ostala mjesta na otoku, no veličinom i očuvanošću ipak odskače u svakom pogledu. Za vrijeme našeg posjeta, ekstenzivni radovi na gradskoj infrastrukturi bili su u punom jeku, no zato stanovnici, a pogotovo turističke službe, očekuju značajniji porast posjetitelja.
I to s pravom, jer Krk sa svojim kogulanim ulicama, kulama, sa zvonikom, odnosno katedralom blažene Djevice Marije, pa i novim interpretativnim centrom pomorske baštine, zaslužuje svaku minutu vašeg vremena.
Gledajući na karti, otok Krk se smjestio na savršenoj poziciji usred Kvarnera, a na 30-ak milja nalaze se sigurne luke i marine obližnjih otoka Raba, Cresa, Lošinja, Paga, ali i luka Opatije ili Crikvenice. Stoga ne čudi što je, kada su u pitanju nautičari ili vlasnici brodova, marina Punat kolijevka nautičkog turizma, koja je od 60-ih godina izrasla u najbolju i najveću marinu Kvarnera.
Marina Punat
Zanimljivo je kako je među jahtama u marini više od 70 posto motornih plovila, čiji su vlasnici prepoznali kvalitetu usluge u marini Punat, pa je ovo najnagrađivanija marina na Jadranu, te prvi i uzastopni nositelj plave zastave već 21 godinu.
Direktorica marine Punat mudro vodi marinu uz pažnju prema zaposlenicima i u prvom redu svojim gostima. Moderan izgled marine i sva sila tehnoloških rješenja koje smo tu zatekli pripadaju jasnoj viziji o budućnosti. ‘Cilj nam je i dalje graditi sustav, mislim da ulazimo u doba tehnologije, a ne želimo da nas ona zarobi.
Želimo i dalje da se i mi i naši gosti osjećamo dobro i da nam bude lakše raditi te da budemo više na raspolaganju našim gostima. U tom smislu smatram korištenje tehnologije dobrom jer će biti nemoguće izbjeći je, treba pametno koristiti prave stvari, u čemu leži i naša budućnost.’, pojasnila je Bernarda Renata Marević .
Marina je danas puna s oko 850 vezova u moru i više od 500 na suhom vezu, a tu je i brodogradilište s trima navozima do 600 t, suha marina u kojoj su ‘pontoni’ povišeni na visinu plovila i druga logistika, poput različitih trgovina koje stoje nautičarima na raspolaganju.
Danas je ovo jedna od najopremljenijih marina, u kojoj se upravo završava ciklus investicija, od uređenja potpuno novog dijela marine s najmodernijim sanitarnim čvorovima, do rezidencijalnog djela Kanajt s 22 sobe u kojima se nautičari, ali i ‘obični’ gosti mogu odmoriti, a njihov SPA centar rado koriste gosti marine.
U suradnji s tvrtkom Marina Cloud razvijen je sustav senzorike za preventivnu zaštitu plovila Sense4Boat, koji obavještava vlasnika jahte o svim podacima vezanim uz njegovo plovilo u realnom vremenu, a uz pomoć mobilne aplikacije imate i fotografije jahte koje jednom tjedno osoblje marine pohranjuje u sustav.
Otočić Košljun
Sustav koristi najmodernije samonapajajuće i autonomne senzore koji se postavljaju u plovilo, uz vrlo jednostavnu montažu, koji omogućuju uvid u stanje kaljužne pumpe na brodu, detektiraju pojavu dima i povećane temperature te kontinuirano prate stanje baterija.
Uz nadzorne stupove s videonadzorom, ova napredna tehnologija povezana je s centralnim računalom uz pomoć kojeg dobivate sve podatke o brodu i vezu na kojem se nalazi. A najbolje od svega je da ugovorni brodovi imaju pravo na besplatne senzore. Stoga ne čudi što im je više od 1300 vlasnika dalo svoje povjerenje, od kojih je gotovo 90 posto vjerno marini desetljećima. Glavna tržišta su Njemačka, Austrija i Slovenija, pa ne iznenađuje činjenica da je vezano oko 150 čarter-brodova.
Dolazak u marinu Punat u veljači ima i svojih prednosti, pa smo gostoprimstvo marine iskoristili do maksimuma i brodom otplovili do Košljuna, škojića osamljenog poput zjenice oka u Puntarskom zaljevu, koji su, kako to već biva, franjevci izabrali za svoj dom, za kontemplaciju i rad.
Pješčane plaže na Krku
Nevjerojatno je kada ste sami na takvom otočiću, kako je lako osjetiti zov meditacije i poželjeti ostati. Šetnja klaustrom, malom etnološkom i prirodoslovnom zbirkom, te velikom zbirkom knjiga i inkunabula putovanje je kroz stoljeća ovog mikrokozmosa i obavezna je stanica, do koje se može i veslati kajakom iz marine, jer dubine oko škoja nisu prikladne za brodove koji gaze više od metra i pol.
Ako vam kojim slučajem smeta šušur u marini, vezati se možete unutar Puntarske Drage ili u lučici Dunat, gdje ima muringa. Uobičajene nautičke rute idu prema jugoistoku otoka Krka, a na ruti ćete naići na nestvarne pješčane plaže stisnute između gudura i posve osamljene, osim u sezoni, pa nakon Stare Baške, slijedi plaža Surbova, pa prekrasno sidrište Bracol, Vela Draga, a nakon plaža Škuljica i Škrinjice, koje su savršene za istraživanje kajakom, otvara se Vela plaža kod Baške.
Nevjerojatno je kada ste sami na otočiću poput Košljuna, kako je lako osjetiti zov meditacije i poželjeti ostati
Sve atrakcije Baške
Utvrđeni kaštel Baška, gdje su stolovali knezovi krčki, danas je tek ruševina, koju su stanovnici još krajem 14. stoljeća napustili unatoč plodnoj zemlji Baščanske doline i jedinom stalnom vodenom toku na jadranskim otocima, te naselili Bašku uz more. Pješčani polukrug dug gotovo dva kilometra koji čini Bašćanski zaljev, najljepši je kada se gleda s obližnjeg brda s crkvicom sv. Ivana, gdje se pruža raskošan pogled na zaljev, ali i otok Prvić (zaštićen akvatorij), te primorje s moćnim Velebitom kao dramatičnom scenografijom.
Premda nedokazivo, ali svakako otvoreno maštanju jest mogućnost kako je tu, i upravo zbog ovakve ljepote, nastao i najstariji pisani spomenik Hrvata iz 12. stoljeća pisan na glagoljici – Baščanska ploča.
Ono što je sigurno jest da je početkom 20. stoljeća, zahvaljujući Emilu Geistlichu, Baška otvorila svoju ljepotu za turiste, otvaranjem prvog hotela i kupališta. Danas se kultura i turizam isprepleću, pa iz samog mjesta možete započeti biciklističke ili pješačke ture u duljini od 90 km, penjati se na obližnjim penjalištima ili čak naučiti glagoljaška slova na stazi koja broji 35 skulptura u obliku slova.
Još jedna atrakcija Baške – Put ka Mjesecu odvest će vas do prekrasnih vidikovaca, ali i do lokve Diviška, a brojni pašnjaci sa stočarskim suhozidima i mrgarima dio su veličanstvenog krajolika i predivan ambijent za pješačenje i istraživanje. Mala luka nalazi se sjevernije i gotovo je povezana s Velom.
Od Male luke sve do rta Glavine južno od Vrbnika ornitološki je rezervat Kuntrep, pa je na tom dijelu sidrenje svih vrsta plovila zabranjeno na udaljenosti manjoj od 200 metara od obalnih gnjezdišta, hranilišta i odmorišta supova, kako ih se ne bi uznemiravalo.
Vrbnik kao hram žlahtine
Impozantne litice, na kojima se pedesetak metara od mora uzdiže utvrđeni grad Vrbnik, prekrasna su i nesvakidašnja vizura kada dolazite s mora. Privlači jako, taj utvrđen gradić s kolopletom uskih ulica starih tisuću godina, ali ono po čemu je Vrbnik najpoznatiji pronaći ćete već na Rivi, u nepretencioznom, ali ugodnom podrumu PZ-a Vrbnik, hramu žlahtine, te zlatne sorte koja je ovdje autohtona i jedini pravi dom ove bijele sorte grožđa.
Vezati se možete na mul, a Nuluk i Pod Kovač malene su gradske plaže za osvježenje prije same degustacije žlahtine, dok prema jugu slijede plaže Zgribnica, Kozica i Potovošće.
Dugogodišnji direktor Marinko Vladić enolog je koji četvrtinu stoljeća već kormilari PZ-om i čovjek koji se prvi dosjetio spustiti šampanjac u morske dubine. Kreirao je Valomet, šampanjac odnjegovan i obrastao morskom florom, dok su tehniku ‘potapljanja’ kaveza vrlo brzo prigrlili mnogi vinari. Marinko je ipak više ponosan na Zlatnu žlahtinu, koja se, osim one (pre)poznate arome i oznake ZOI, može kušati i odnjegovana u hrastovim bačvama kao Grand Cru, nešto raskošnijeg bouqueta, a savršen je partner ozbiljnijoj ribi s gradela, ali i domaćoj janjetini.
Podrum na samoj obali uskoro će postati isključivo namijenjen turistima, jer poslovanje ove zadruge s investicijama teškim oko 17 milijuna kuna s novim pogonom može značiti samo još zadovoljnije ljubitelje žlahtine. U samom gradu degustirati ovu autohtonu bijelu sortu možete u kući vina Ivana Katunara, vinariji Šipun i u još nekoliko obiteljskih vinarija ili konobi Nada.
Hotel posvećen ovoj sorti, odnosno vinotel Gospoja, moderan je i luksuzan smještaj dostojan ugleda žlahtine, a osim nevjerojatnog pogleda na more, u interijeru vlada totalni vinski dizajn, pa je svaki kat prožet s imenima i asocijacijama na sorte vina, a uz wellness i vrhunski restoran, degustacija Vina Gospoja savršen je scenarij za nezaboravnu večer u ovom drevnom gradu.
Posjet staroj vrbničkoj kući otkrit će vam kako je izgledao život u srednjem vijeku, kada je pod knezovima Frankopanskim Vrbnik slovio kao kulturno središte i gdje je nastao Vrbnički statut iz 1388. godine, pisan glagoljicom. Tiskali su se glagoljaški misali i inkunabule na hrvatskom jeziku sve do 1893., kada je iz tiska izišao posljednji glagoljski misal.
Restorani na Krku
Na odlasku s Krka stajemo u Njivicama, pa iako nema puno vezova na operativnoj rivi, možete se slobodno vezati ako ste poklonik prave gastronomije. Naime, u restoranu Rivica kod našeg domaćina s početka teksta ne morate ciljati sezonu jer restoran radi cijele godine i temelji se na lokalnim i sezonskim namirnicama, a prijatna ćakula sastavni je dio menija.
‘Mi smo u restoranu sprega domaće tradicije, talijanske kuhinje, ali i utjecaja Beča. U kuhinji sve to kombiniramo, pa se usudim reći da se bavimo i fusion-kuhinjom i ne bježimo od modernih tehnika i trendova kulinarstva. S druge strane, trudimo se maksimalno da namirnica bude što izvornija, naročito kad je riječ o plodovima mora, pa su tu naši kvarnerski škampi, ali i bijela riba, hlapovi i jastozi. Takve namirnice prezentiraju se kroz nekoliko jela, ali ono osnovno je carpaccio ili po starinski ‘pod limun’ i taj pjat se s razlogom naziva ‘Morske strasti.’
Dok slušamo Dražena, na stol pristižu redom škampi ‘pod limun’ koji bivaju začinjeni emulzijom od naranče i garnirani sitno sjeckanom jabukom, zatim tanjur s potpisom Rivice: škampi s domaćom maneštrom, potom lignje na portu s domaćom broskvom, što za laganu večeru usred veljače znači istinsko zadovoljstvo upotpunjeno mousseom od limuna i pistacija, te rožatom i čokoladnim kolačem.
‘Ćakule s vinom’
Svjestan je Dražen da su Njivice za nautičare usputna destinacija, jer navika je isploviti iz Punta i skrenuti lijevo Lošinj-Unije i dalje, tako da su Njivice na meti nautičara u predsezoni i posezoni. ‘Prepoznati smo kod mnogih s našom domaćom tjesteninom, a jelo je uvijek napravljeno ‘al momento’, a to svi odmah prepoznaju, pa se uvijek i samo njima vraćaju’, s ponosom kazuje Dražen.
Naročito paze s uljima i vinskom kartom, o čemu svjedoči ostakljena vinoteka unutar restorana, koja nije samo obogatila prostor, nego krije pomno odabrana vina iz cijele Hrvatske, a nerijetko se ovdje organiziraju i ‘Ćakule s vinom’, kada gostuju poznati hrvatski vinari.
Pa nije li zbog toga priču o zlatnom Krku pravedno i pošteno ispreplesti i dovršiti kroz gastrotradiciju, kroz tirkizne obale i zavučene plaže, predivna sidrišta, utvrđene gradove i zlatnu žlahtinu? Naravno da jest i zato pravac na otok Krk prvim slobodnim danom…
Tekst Filip Bubalo
Fotografije Filip Bubalo, Ivo Pervan, Boris Kačan, Mario Romulić, Dejan Hren, TZ otoka Krka & TZ Baška
Video Yachts Croatia
