Krizni stožer Yachtsa: Ivan Đikić, Igor Štagljar, Branko Roglić i Emil Tedeschi o virusu koji je promijenio svijet

  • Read caption

Krizni stožer Yachtsa: Ivan Đikić, Igor Štagljar, Branko Roglić i Emil Tedeschi o virusu koji je promijenio svijet

11 MINUTES READ

Vrhunski znanstvenici te uspješni poslovni ljudi za ljetni broj Yachtsa iznijeli su svoje viđenje o koronavirusu te ponudili neka razmišljanja o budućnosti

U samo nekoliko mjeseci pred našim je očima nestao svijet koji smo poznavali. Pandemija koronavirusa duboko je promijenila ljudski rod, naša iskustva, životne navike… Upravo zbog silnih pitanja koja muče čitavu civilizaciju, za ljetni broj Yachtsa osnovali smo krizni stožer o pandemiji u kojem su gostovali vrhunski znanstvenici – Ivan Đikić, Igor Štagljar, te uspješni poslovni ljudi Branko Roglić i Emil Tedeschi. Uz njih na naša je pitanja odgovorio i Miroslav Radman čiji intervju objavljujemo zasebno na ovom linku.

Ivan Đikić: Pandemija je pokazala sve dobre i sve loše strane našeg civilizacijskog tkiva

Krizni stožer Yachtsa o pandemiji Ivan Đikić

Koje su po vama pozitivne stvari koje su se dogodile kao posljedica korona virusa, koje nove vrijednosti zamjećujete u društvu?

Nedavno sam pogledao intervju s književnicom Arundhati Roy, u kojem ona uspoređuje korona virus s rendgenskim zrakama, koja su nas, ako zamislimo svijet kao pacijenta, trenutno ozračila i pokazala nam veoma jasno sve dobre i sve loše strane našeg civilizacijskog tkiva. Biti prikazan na takav način daje nam introspektivu za naše djelovanje u budućnosti.

Pri tome su iskustva poput solidarnosti i zajedništva u kriznom djelovanju, stručnost ispred politikantstva, zdravlje kao ljudsko dobro, a ne ekonomsko pitanje, svjesnost o katastrofičnim razmjerima naših učinaka na prirodu, te nužnosti naše buduće prilagodbe prerasle u pozitivne posljedice globalne korona krize.

rado bih poslao pozitivnu poruku da trebamo nastaviti s normalnim životom, prilagoditi svoje aktivnosti potrebama društva i brige o prirodi, te s pouzdanjem, a ne strahom gledati na izazove koji su ispred nas, poručio je Ivan Đikić

U rječnik su praktički preko noći ušli izrazi poput izolacije ili socijalne distance, te se uveo termin novo normalno. Možete li pojasniti što u vašem životu on znači?

Od socijalne draži mi je pojam fizičke distance. Ljudi trebaju razgovore, psihički i socijalni kontakt, koje su tijekom mjera izolacije održavali preko društvenih mreža i interneta te ostali međusobno povezani, a održavali su fizički razmak sa svrhom prevencije širenja virusa.

Potrebno je nastaviti s normalnim životom koliko je god to moguće, a oprez i znanje će nam pomoći da se bolje organiziramo u novim okolnostima. Još uvijek smo dijelom zahvaćeni ozbiljnom zdravstvenom pandemijom diljem svijeta, stoga faza popuštanja mjera treba teći postupno i oprezno. U tom su smislu pravodobno testiranje i praćenje kontakata od ogromne važnosti.

Odgovor na krizu kod opće populacije je različit, neki će okopati zapuštena polja, a neki će slegnuti ramenima misleći ‘snaći ćemo se’. Što je po vama važno za pojedinca, a što za društvo u bliskoj budućnosti?

Za društvo je važna spoznaja kako je zdravlje jedna od najvažnijih ljudskih vrijednosti i da se ne promatra isključivo kroz ekonomske parametre zanemarujući javno zdravstvo i prevenciju. Neophodno je puno više ulaganja u znanost i zdravstveni sustav sa svrhom pravodobnog otkrivanja i kontroliranja novih zaraznih bolesti. Svjedoci smo koliko je bitno da šira znanstvena i medicinska zajednica radi na budućem cjepivu i lijekovima.

Iz vlastitog iskustva mogu reći kako sam u posljednjih nekoliko mjeseci bio uključen u više znanstvenih projekata nego ikada prije. Tome su razlog motivacija, požrtvovnost i kolegijalnost sa zajedničkim ciljem unapređenja terapije za korona virus. Za pojedinca je važno da se osjeća siguran s obzirom na informacije koje dobiva, te da ima povjerenje u stručne podatke i poduzete mjere koje s jedne strane štite zdravlje, a s druge društvo i gospodarstvo. Ulaganje u vlastito obrazovanje također je od velike važnosti.

Imate li neki specifičan savjet za našu Hrvatsku?

U Hrvatskoj je veliki broj stručnjaka za vrijeme krize hrabro preuzeo vodstvo, te stručno i iznimno savjesno obavljao svoj posao. Činjenica je da su građani u Hrvatskoj pokazali ozbiljnost i odgovornost te smo zajedničkim naporima bili u stanju pravovremeno reagirati i odgovoriti na pandemiju korona virusom. Nadam se da će ta samosvijest i dalje ostati kao poticaj. Bio bi to značajan iskorak za budući razvoj Hrvatske. Naposljetku, rado bih poslao pozitivnu poruku da trebamo nastaviti s normalnim životom, prilagoditi svoje aktivnosti potrebama društva i brige o prirodi, te s pouzdanjem, a ne strahom gledati na izazove koji su ispred nas.

Emil Tedeschi: Kao civilizacija nedovoljno učimo iz prijašnjih iskustava

Predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi

Koje su po vama pozitivne stvari koje su se dogodile kao posljedica korona virusa, koje nove vrijednosti zamjećujete u društvu?

Čini mi se da je pojava novog korona virusa, uz šok i strah zbog visoke zaraznosti i velikog broja umrlih u najvećim žarištima, izazvala i jednu ozbiljnu količinu humanog optimizma i solidarnosti globalno, a čiji je zanos, nažalost, dosta brzo splasnuo nakon relativnog umirivanja pandemije. Ipak, kad sve prođe, a još nije prošlo i potrajat će, nadam se da nećemo tako brzo zaboraviti najveće lekcije: da je zdravlje najvažnije, da moramo čuvati prirodne resurse i da sve to čime se inače bavimo na našim poslovima ima duboko ljudsku svrhu. U Atlantic Grupi nastavili smo u krizi živjeti jednu od naših temeljnih ideja vodilja – da su ljudi najvažniji – i pokazali ponovno kako to za nas nije samo parola.

Naši zaposlenici i partneri, a onda i svi naši sugrađani, od prvog trenutka izbijanja krize bili su i ostali na prvome mjestu. Već smo od početka ožujka ukinuli sva veća okupljanja, odmah je oko 1800 ljudi počelo raditi od kuće, njih oko 300 vezanih izravno za prodaju u ugostiteljstvu, nisu zbog zatvaranja kanala uopće mogli raditi, no nitko nije ostalo bez posla niti smo dirali plaće, štoviše, oni zaposleni u tvornicama, distribucijskim centrima, dostavi, ljekarnama… su dobili stimulaciju od 15 posto, čime smo htjeli pokazati solidarnost i zahvalnost prema onima koji su bili najviše izloženi u ovim okolnostima. Solidarnost i izvan sustava Atlantic Grupe pokazali smo kroz 28 milijuna kuna donacija kriznim stožerima i zdravstvenim institucijama u čitavoj regiji, u Hrvatskoj i na ostalim tržištima na kojima djelujemo. Željeli smo pomoći, ali i senzibilizirati druge sustave da se također uključe u akciju doniranja.

Gospodarska kriza je zahvatila čitav svijet. No, kako je svaka kriza istovremeno i prilika primjećujete li neke nove tržišne niše ili industrije koje su dobro iskoristile ovakvu situaciju, posebno u kontekstu Hrvatske?

Često su nas tijekom posljednja tri mjeseca pitali što se promijenilo u modelu rada. Puno toga, zapravo, od mnogih procedura rada do potreba, ali i navika potrošača, ne samo vezano za mjesto i način kupnje ili konzumacije, već i za određivanje životnih prioriteta. Ova kriza je potencirala i važnost digitalizacije procesa pokazavši što je zapravo šire razumljivi sadržaj tog pojma. To znači vrlo jednostavno mogućnost da se posao obavlja neometano s udaljenih lokacija, bez nužne prisutnosti u uredu, na siguran način, znači smanjivanje administracije i povećanu učinkovitost, a nama se konkretno ulaganje u digitalizaciju upravo u ovoj krizi pokazalo iznimno korisnim. Vidjeli smo i da se nastava može održavati na daljinu, da za jedan dokument nije nužno pet potvrda različitih institucija i da se one razmjerno jednostavno mogu uvezati. Inercija je prva prepreka koju nam je kriza pomogla preskočiti kao društvu.

Turizam po sebi nije problem, treba ga, dapače, jačati i to primarno u kvaliteti, posebno u segmentu ponude, sadržaja i drugih aktivnosti koje turizam može pokrenuti. Problem je rentijerski mentalitet koji se duboko ukotvio potpiren idejom da je moguće raditi malo do ništa da bi se zarađivalo puno, smatra predsjednik Uprave Atlantic Grupe

Razvidno je također da u ovoj globalnoj krizi, neovisno o zasebnim mjerama na državnim razinama, postoji značajni dijalog država i asocijacija, što je iznimno važno, jer rizici COVID-19 ne staju na granici jedne i ne počinju na teritoriju druge države. Niti jedna pojedinačna država nije u ovome samoodrživa i nužan je dijalog i suradnja na svim razinama. Ova kriza je na dramatičan način pokazala čega ozbiljno nedostaje u društvu, a toga nije pošteđen ni biznis, a to je nedostatak kompetencija, i nadam se da će nam to pomoći osvijestiti potrebu jačanja meritokracije. Dobro je znati i da naša, za ovu regiju značajno velika i snažna multinacionalna kompanija, u svojim standardima, odlukama i kriterijima, može biti i primjer da rad u različitim državama, primjenjujući lokalne odredbe i pravila, može biti uspješan.

Mogu li se iz recesije koja se dogodila prije desetak godina izvući neke pouke i iskustva koja se mogu primijeniti u današnjoj situaciji?

Uvijek je moguće, iako kao civilizacija nažalost nedovoljno učimo iz prijašnjih iskustava. Iako postoje sličnosti i razlike između ove i posljednje velike financijske krize, o ekonomskim reperkusijama su već mnogi govorili pa bih se ovdje fokusirao na jednu od sličnosti koja lako može promaknuti. A riječ je naprosto o otvorenosti u komunikaciji, s jedne strane, i volji da se problem vidi i da se s njim suočimo, s druge. Do recesije prije jednog desetljeća dovela je eksplozija financijskog balona, balon je napuhala financijska industrija, a malom broju ljudi koji su naslutili što će se dogoditi gotovo nitko nije vjerovao.

U posljednjoj krizi smo pak kao građani zemaljske kugle kasno saznali za pojavu atipične upale pluća u Kini, a jednom kad se doznalo za proboj novog virusa u ljudsku populaciju i brzo širenje najprije se problem previše olako shvaćao. U oba slučaja su ljudi demonstrirali zapravo značajnu količinu povjerenja u sustav i institucije, a problemi u kojima smo se našli govore nam da upravo sustave i institucije treba jačati. Prije svega kroz jačanje stručnosti te promociju njihove osnovne funkcije, a to je služenje građanima.

Koje će vrijednosti i kvalitete, za tvrtke i zaposlenike biti od posebnog značaja u periodu koji je pred nama?

Mislim da će sigurnost i stabilnost svakako dobiti na vrijednosti i ponosan sam da smo mi i kao poslodavac i kao poslovni sustav demonstrirali obje vrijednosti u punom smislu. Osim elemenata brige za naše kolegice i kolege, što sam već naveo, i naše je poslovanje također položilo test krize. Menadžment Atlantic Grupe će se i u nadolazećem periodu prije svega maksimalno fokusirati na održavanje izuzetno pozitivnog zdravstvenog biltena naših djelatnika, a onda i nesmetani nastavak proizvodnje, korištenje svih prilika koje iz ove krize proizlaze kao i minimiziranje rizika.

Naša bilanca je iznimno stabilna, zaduženost je rekordno niska, a rezultati su kroz zadnjih nekoliko kvartala, uključujući i prvo tromjesečje ove godine, bili rekordni. Osigurali smo dostatnu likvidnost, dovoljne zalihe i neupitno je da naše poslovanje nije ugroženo, ali, kao što smo obavijestili ZSE, ne očekujemo brojeve koje smo originalno planirali za 2020. Pažljivo ćemo pratiti razvoj situacije i pripremati se za novi način poslovanja s obzirom na to da potpuni povratak na situaciju prije krize ne očekujemo u ovoj kalendarskoj godini, a vjerojatno ni u prvim mjesecima sljedeće. Svaka krizna situacija je i poslovna prilika, a pritom mislim prije svega na razumijevanje potreba potrošača i kupaca, te prilagodbu novoj normalnosti, adaptirajući postojeće i lansirajući nove proizvode i usluge. Nadam se svakako što skorijem pronalasku cjepiva, barem djelomičnom ostvarenju turističke sezone i da se svi naučimo živjeti i raditi s koronom.

Može li po vama Hrvatska što napraviti da smanji financijsku ovisnost od turizma?

Može i treba, mnoge države kojima je turizam strateška, ali nikako dominantna gospodarska grana u tome mogu biti neka vrsta putokaza. Turizam po sebi nije problem, treba ga, dapače, jačati i to primarno u kvaliteti, posebno u segmentu ponude, sadržaja i drugih aktivnosti koje turizam može pokrenuti. Pokazalo se i u ovoj krizi, primjerice, da naša poljoprivreda, iako usitnjena i oslabljena, nije bez potencijala. Problem je rentijerski mentalitet koji se duboko ukotvio potpiren idejom da je moguće raditi malo do ništa da bi se zarađivalo puno. Vidimo da to dugoročno nije moguće i u tom je smislu potrebno revidirati gospodarsku strategiju općenito, pružajući sustavnu podršku onim segmentima gospodarstva koji imaju potencijala za realizaciju veće dodane vrijednosti. Čitav niz poduzeća u IT sektoru uspio je razviti poslovanje i zaposliti dosta ljudi samo na vlastite mišiće, ili sustavu usprkos. Takve prilike sustav treba prepoznati i podržati stvaranjem jasnog i jednostavnog regulatornog okvira i poticajnog okruženja.

Igor Štagljar: S nestrpljenjem čekamo da nas znanost izbavi iz zla

Hrvatski Zanstvenik Igor Stagljar 01

Koje su po vama pozitivne stvari koje su se dogodile kao posljedica korona virusa, koje nove vrijednosti zamjećujete u društvu?

Svijet je sredinom ožujka stao zbog COVID-19 pandemije, a činjenica koja me je na samom početku fascinirala je da se većina država okrenula znanstvenom rješavanju ove pandemije. Dakle, vlade skoro svih razvijenih država su odlučile slušati znanstvenike, epidemiologe, virologe koji su mahom svi (osim USA, UK i Švedske) predložili uvođenje karantene, dok ne razumijemo koliko je zapravo opasan taj novi SARS-CoV-2 koronavirus, tu prije svega mislim na njegovu moć infekcije i letalitet. Prva dva mjeseca karantene i uvođenja mjera stroge socijalne distancije su prošli u redu, a nakon što smo u Hrvatskoj uspješno stavili virus pod kontrolu, počele su kritike znatnog broja građana, koji su tvrdili da je ovaj virus zapravo jednako opasan kao i virus gripe, te da nije uopće trebalo ekonomski zatvoriti Hrvatsku. Jako me čudi da su među navedenim kritičarima bili i neki utjecajni ljudi s fakultetskim obrazovanjem.

U svakodnevnom životu karantena je za mene bila ogromna promjena i još se znam probuditi ujutro i pitati da li sve ovo samo sanjam, ističe Igor Štagljar

Naravno da SARS-CoV-2 nije jednako opasan kao virus gripe, čak je 3-4 puta infektivniji od njega, 10 puta je smrtonosniji od virusa gripe , a svi dosadašnji rezultati su pokazali da je bilo potpuno opravdano uvesti ekonomski lockdown jer bi inače u Hrvatskoj umrlo puno više građana. Moram nažalost primijetiti da ovakvo ignoriranje znanstvenog pristupa ovoj pandemiji nisam primijetio ovdje u Kanadi. Još jedna pozitivna stvar glede ove pandemije je da smo globalno gledano u svijetu uveliko smanjili zagađenje zraka što je bilo vidljivo iz satelitskih snimaka. Naravno, radi se samo o temporarnom efektu, ali nadam se da će nam taj čist zrak ostati u dugom sjećanju jednog dana kada se stvari vrate u normalu.

U rječnik su praktički preko noći ušli izrazi poput izolacije ili socijalne distance, te se uveo termin novo normalno. Možete li pojasniti što u vašem životu on znači?

Moj život se bas drastično promijenio u doba ove pandemije jer ja sam prije nego sto je svijetom počeo harati SARS-CoV-2 barem dva puta na mjesec bio poslovno odsutan – letio bih na pozivna predavanja, evaluacijske panele i konferencije diljem svijeta. I onda je došao COVID-19, Kanada je 18. ožujka otišla u karantenu i sve je stalo. Dakle, od vrlo dinamičnog i aktivnog, moj život je postao izuzetno statičan i usudio bih se reci dosadan. U svakodnevnom životu je to za mene bila ogromna promjena i još se znam probuditi ujutro i pitati da li sve ovo samo sanjam.

Sto za mene znaci novo normalno? Sve sastanke održavam preko Zoom online konferencija, većinom (70%) radim od kuće, a čak kada i idem u laboratorij s mojim suradnicima pričam s distance od najmanje 2 metra. Kada idem van u kupovinu, nosim masku, zaštitne rukavice, izbjegavam gužve i ne idem nikome u posjete. Vidite i sami, moj život je postao prilično dosadan.

Odgovor na krizu kod opće populacije je različit, neki će okopati zapuštena polja, a neki će slegnuti ramenima misleći ‘snaći ćemo se’. Što je po vama važno za pojedinca, a što za društvo u bliskoj budućnosti?

Za mene je važno da svi mi kao društvo shvatimo da povratka na stari život kojeg smo još imali krajem veljače ove godine neće biti sve dok ne budemo imali sigurno i efikasno cjepivo. Jer, da bi bili sigurni da ovaj virus stavimo pod kontrolu, morat ćemo imati otprilike 70% populacije stanovništva procijepljeno. Mislim da je ovo dovoljan dokaz da građani počnu vjerovati u znanost i biomedicinu, jer samo će nas oni spasiti od ove napasti koja je do sada već diljem svijeta uzela jako puno života.

Imate li neki specifičan savjet za našu Hrvatsku?

Moramo se što bolje pripremiti za drugi val i biti strpljivi. Nažalost još neko vrijeme nećemo moći ići na sportske priredbe, koncerte, konferencije itd … s nestrpljenjem čekamo da nas znanost izbavi iz zla.

Branko Roglić: Čovjek mora shvatiti da je malen

Osnivac Orbica Branko Roglic 01

Koje su po vama pozitivne stvari koje su se dogodile kao posljedica korona virusa, koje nove vrijednosti zamjećujete u društvu?

Ima nekoliko pozitivnih stvari koje su se dogodile kao posljedica pandemije. Prva je digitalizacija. Ona je bila nužna i pandemija je ubrzala njezinu implementaciju u tvrtke. Drugo je svakako Zoom i Teams, koji su u nemogućnosti putovanja omogućili kontakt među ljudima i održavali gospodarstvo na životu. Treća pozitivna stvar su obitelji, koje su konačno dva mjeseca bile zajedno. Nova vrijednost je i da ništa više neće biti isto, a čovjek mora shvatiti da je malen.

Pandemija je utjecala na sve pore života i uzdrmala ga do temelja, kaže osnivač i vlasnik Orbica

Gospodarska kriza je zahvatila čitav svijet. No, kako je svaka kriza istovremeno i prilika, primjećujete li neke nove tržišne niše ili industrije koje su dobro iskoristile ovakvu situaciju, posebno u kontekstu Hrvatske?

Hrvatska je, kao i sve turističke zemlje, doživjela veliki pad gospodarske aktivnosti. Oživljavanje malih seoskih gospodarstava i prodaja njihovih proizvoda preko interneta je vrlo zanimljiva pojava koja me veseli. Stotine OPG-ova mogu u ovakvim situacijama pomoći stanovništvu do oporavka gospodarstva.

Mogu li se iz recesije koja se dogodila prije desetak godina izvući neke pouke i iskustva koja se mogu primijeniti u današnjoj situaciji?

Recesija koja se dogodila prije desetak godina bila je drugog karaktera. Ona nije zaustavila život. Pandemija je utjecala na sve pore života i uzdrmala ga do temelja. Nadam se da neće doći drugi val najesen.

Koje će vrijednosti i kvalitete, za tvrtke i zaposlenike biti od posebnog značaja u periodu koji je pred nama?

Opomena koju nam je poslala priroda mora se ozbiljno shvatiti. Na poslu moramo biti odgovorni, kako prema poslu tako i prema suradnicima. Higijenu ne smijemo smetnuti s uma, a nadam se da će se već u ovoj godini naći cjepivo i lijek.

Može li po vama Hrvatska što napraviti da smanji financijsku ovisnost od turizma?

Hrvatska treba i dalje razvijati svoju turističku djelatnost. To je naša komparativna prednost. Naravno da moramo razvijati i poljoprivredu, drvnu industriju, IT industriju, marikulturu, glazbenu kulturu i sport, te ostalo, ali turizam je izvoz. Bez tih 9 milijardi kuna koji nam donosi turizam, naš uvozno izvozni disbalans bi postao problem.

Tekst Damir Vrdoljak Mandeta i Hrvoje Bulešić

Fotografije Tonko Buterin & Arhiva Yachtsa

 

 

 

 

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Iskra Shipyard Sibenik Brodogradilišta

ISKRA Šibenik vodeće je remontno brodogradilište na istočnoj obali Jadranskog mora

Najveća vrijednost koju sadrže nautičke usluge ISKRA brodogradilište Šibenik, predstavlja 180 vlastitih kvalificiranih radnika specijaliziranih za sve radove na trupu, opremi, motorima, elektrici i elektronici, …

Toni Bartulovic 00 Intervjui

Toni Bartulović i gastro ribarnice novog doba

Brat Ivo započeo je obiteljski biznis s tvrtkom Centaurus kao veleprodaja ribe prije 17 godina, da bi mu se nakon dvije godine pridružio i Toni, …

Renata Pondeljak Glavna Slika Intervju 01 Intervjui

Renata Pondeljak: OTP istinski ‘živi’ nautiku

Predsjednica uprave OTP Leasinga komentira odlične rezultate svog društva u nautičkoj branši, objašnjava što je dovelo do vodeće pozicije u tom segmentu tržišta te komentira …

Intervjui

Lider za radikalne promjene

Nenad Bakić Matematičar i kulturološki poduzetnik upustio se u veliki rizik: posrnulu tekstilnu kompaniju pretvara u modernu modnu kuću, čije su kvalitetne muške i ženske …

Intervjui

Nena Kriška

Od novogradnji, preko najboljih čarter jahti do onih najvećih, splitska je stjuardesa do sada odradila zavidnu karijeru iz koje nosi vrijedne uspomene, ali i savjete …

Intervjui

Klaudio Marcelić

Hrvatski kapetan prošle je godine za jahtu Dar pobrao čak šest nagrada, a javni pljesak jahting industrije kruna je kontinuiranog napretka kroz tri desetljeća njegove …

Hotel Boskinac Pag Gastronomija

Boškinac: Mjesto koje slavi prirodu, otok Pag, njegove goleti i sol na koži ribara

Luksuzni boutique hotel, vinarija i restoran s Michelinovom zvjezdicom Boškinac na Pagu hedonistička je oaza koja etablira visoku i kreativnu otočku fine dining kuhinju Već …

Last minute charter u HrvatskojLagoon-01 Jahting

Last minute charter ponude u Hrvatskoj za treći tjedan kolovoza

Krstarenje je jedan od najboljih i najudobnijih načina za istraživanje Jadrana. Za treći tjedan kolovoza pripremili smo nove last minute charter ponude u Hrvatskoj. Na …

Giovanna Vitelli Portret 01 Jahting

Giovanna Vitelli: Azimut u krvi

Giovanna Vitelli kćer je osnivača prestižnog talijanskog brodogradilišta Azimut Benetti. Za Yachts Croatia govori o pedeset godina brenda, jahti na Times Squareu, novim modelima, promjenama …

Testovi

Ribco Seafarer 33 na testu: Gumenjak s X-faktorom

Ribco Seafarer 33 atraktivno je dizajniran brod od gotovo 10 metara koji može služiti kao luksuzan tender ili dnevni cruiser za četiri osobe Grčki proizvođač …

Last minute čarter u Hrvatskoj Sunseeker 34M Cassiopeia Jahting

Last minute charter u Hrvatskoj: Brodovi za najam u drugom tjednu kolovoza

 Za drugi tjedan kolovoza pripremili smo sedam ponuda za last minute charter u Hrvatskoj. Na listi Yachtsa Croatia tri su katamarana, tri jedrilice i jedna …

Restaurant 360 Dubrovnik terasa Gastronomija

Restoran 360: Večera pod zvijezdama u Dubrovniku

Restoran 360 Dubrovnik s jednom Michelinovom zvijezdicom ima najljepšu terasu na svijetu i chefa koji koristi hranu kao univerzalno razumljiv jezik na kojem se slavi, …

Scroll to Top Skip to content