Obala i jadranski otoci idealni su za kajaking ture jer se uz malo napora stiže do nepristupačnih mjesta i spektakularnih doživljaja
Jadran je, sa svojih nekoliko desetaka naseljenih i stotinama nenaseljenih otoka i škojića, jedno od najljepših i najpogodnijih mora za plovidbu na svijetu. Navodno su ga i astronauti, promatrajući iz svemira, proglasili najplavijim svjetskim morem, a činjenica je da se posljednjih godina na njegovoj površini namreškanoj ljetnim maestralom mogu zamijetiti i mala plovila što se kao plastične patkice ljuljuškaju na površini – kajaci za more.
Kajak postoji više od 4000 godina
Riječ je o suvremenoj inačici drevnih plovila naroda dalekog sjevera, poput Inuita, Aleućana i drugih koji su naseljavali polarne krajeve Amerike, Grenland i Aziju. Osim za lov i ribolov, koristili su se za prijevoz imovine, kao i vrlo duga putovanja, a arheološkim nalazima dokumentiran je nastanak tih ‘barčica’ od drvenog kostura i životinjskih koža prije 4.000 godina.
Razni narodi i plemena izrađivali su ih u raznim varijantama, ovisno o dostupnim materijalima, svojim potrebama i sposobnostima. Činjenica je da se kajak, u izvornom značenju brod za lov, usavršavao tijekom vremena usporedo s veslačkim tehnikama, pa odatle poznajemo ‘eskimotiranje’ odnosno vraćanje u uspravan položaj zamahom tijela i vesla iznad površine mora nakon prevrtanja.
Eskimske tehnike ‘rolanja’
Naime, Inuiti su iz svojih brodica lovili životinje na obali, ali i ribe, morževe, pa čak i kitove koji bi im, ranjeni ili jednostavno braneći se, znali prevrnuti kajak. Vrijeme preživljavanja u ledenim morima je vrlo kratko, a jedina šansa u slučaju prevrtanja im je bila da se odmah, trzajem tijela, vesla, harpuna ili onoga što im se već zateklo u ruci, vrate u normalan položaj.
Tijelo veslača lovca i kajak bili su povezani zabrtvljenom jaknom danas poznatom kao anorak. Eskimske tehnike ‘rolanja’ poznate su i danas, a preporučljivo je uvježbati ih – čak ako je temperatura mora pri prevrtanju 23 Celzijeva stupnja, a žalo i restoran na vidiku.
Kajak kao plovilo za sport i rekreaciju
S vremenom je kajak od lovačkog, postao plovilo za sport i rekreaciju, ne izrađuje se više od naplavljena drva, kože i platna, nego od stakloplastike, polietilena, kevlara, karbona… Postoji velik broj modela i verzija, a u svijetu je krstarenje kajakom, kao oblik maritimnog turizma, razvijeno već godinama i konstantno se unapređuje, stječući sve više sljedbenika. Kajacima se odlazi na više ili manje zahtjevne ekspedicije, prelazi veća ili manja mora, kao i jezera, odlazi na plažu, promatra kitove i ostali život u mora, vesla radi rekreacije i natjecanja, druženja i uživanja.
Gdje se razvio kajaking?
Zemlje duge tradicije kajakarenja uglavnom su one na hladnim morima, što tu aktivnost čini zahtjevnom u smislu poznavanja vještina i uvjeta na moru, kao i potrebe za većom količinom opreme, što naravno podiže ukupnu cijenu bavljenja veslanjem u kajaku.
S druge strane, kajakarenje je na sjevernim širinama Sjedinjenih Država, Kanade, Norveške… gdje su jake morske struje, a razlike plime i oseke dosežu po nekoliko metara – plimni val putuje i brzinom do pet čvorova – prihvaćeno kao masovna rekreacija, pa se, ukoliko zadovoljavate norme u pogledu opremljenosti i iskustva, možete otisnuti praktički kamo god poželite.
Jadransko more idealan je ‘teren’ za kajakarenje
U nas, međutim, da biste se smjeli otisnuti kajakom od Splita do Brača, po važećim propisima trebali biste imati pratnju. Vrijeme je da se to počne mijenjati, jer su današnji kajaci za more izrađeni dovoljno kvalitetno da podnesu poprilično žestoke uvjete, dakako ovisno o spretnosti i iskustvu veslača koji u njemu sjedi, a Jadransko more iz godine u godinu privlači sve veći broj modernih ‘Eskima’ koji žele otkrivati skrivene uvale, pećine i žala na najneposredniji način, a najstarijim plovilom na pogon vlastitom snagom – kajakom.
Među nautičarima dosta je onih kojima plovidba i jedrenje nisu dostatna ‘događanja’ tijekom plovidbe, pa uz plivanje i istraživanje modrih dubina, pješačenje po obližnjim brdima, vole i veslati i istraživati skrovite plaže u blizini sidrenja, s kajakom ili, sve popularnijim, SUP-om. No, izuzev kupaćeg kostima, preparata za sunčanje i protiv komaraca, za odlazak na višednevno kajak krstarenje potrebno je imati i nešto osnovnog iskustva te biti u kondiciji koja će podnijeti nekoliko sati veslanja dnevno po suncu, a nekad i s vjetrom u provu
Mogućnosti za odabrati rutu su proporcionalne broju uvala na obali i škojima tako da ako kajakarite u vlastitoj režiji, onda ćete ovisno o sklonostima ići na Brijune, Lošinj, Kornate, Prvić, Brač, Korčulu ili već gdje vas emocije vuku, a mogućnosti dopuštaju. Lijepih dana za plovidbu ima poprilično pa ipak se termini uvriježeno poznati kao predsezona i podsezona nameću kao najpodesniji periodi jer nema velikog prometa na moru, u apartmanima, ni gužve u dobrim restoranima. U svibnju i prvoj polovici, a ponegdje i cijelom lipnju, žala su dostupnija, dani su dugi i veće su šanse za opuštajući odmor.
Rujan i prva polovica listopada imaju stabilnije vrijeme, još uvijek toplo more, a gužva također jenjava te se šanse za nesmetan užitak kajakarenja povećavaju u odnosu na srce ljeta, odnosno srpanj i kolovoz, kada treba jako dobro odabrati gdje se kretati ukoliko vam je do pronalaska mirnijih uvala (što nije ni tada nemoguće). Upravo zato u zemlji tisuću otoka i još toliko tura donosimo vam neke od zanimljivijih ruta za kajak.
Kajaking na Jadranu: Kornati
Kada bismo morali birali najljepšu kajaking turu, to bi svakako bila ona kornatska, jer s količinom bogatstva prirodnih fenomena, malenih ribarskih mjesta i djevičanskih uvala, malo se koja može mjeriti s Kornatima. Meditativni osjećaj koji vlada u cijelom arhipelagu u kajaku se amplificira, jer koliko ste u kajaku blizu mora, toliko ste na Kornatima blizu ovozemaljskog raja.
Kornatsko otočje broji oko 90 otoka, a ako ste neke već posjetili brodom, odvojite barem jedan dan da doveslate do onih mjesta do kojih nijedno drugo plovilo ne može. Postoji nekoliko agencija koje će vas voditi kroz pustolovinu ovog najljepšeg morskog parka, a ako krećete iz Zadra, vaša prva stanica je mjesto Sali na Dugom otoku.
Otkrijte NP Kornati i PP Telašćica iz druge perspektive
Kajakarenje oko Kornata južnom stranom otkrit će vam skrivene uvale otoka Levrnake, Piškere ili Lavse, ali i pružiti jedinstvenu priliku da se penjete po stijenama direktno iz kajaka. Odlučite li se za treking po otoku Kornatu, otvorit će vam se spektakularni vidici i jedinstveni krajolici, koji svjedoče o stoljetnom suživotu čovjeka s prirodom na potpuno održiv način, a vaš izlet pretvorit će se iz naizgled malog doživljaja u iskustvo koje će vas pratiti cijeli život.
Prije samog Nacionalnog parka Kornati, u uvali koju ‘čuva‘ trinaest otočića, nalazi se Park prirode Telašćica. Kao ‘must see’ lokaciju ne smijete propustiti Slano jezero, nestvarni kraški fenomen po kojem mogu u potpunoj sigurnosti kajakariti i obitelji s djecom, a nakon mirnih voda avanturisti se veslajući uz obalu za nagradu mogu ‘nasukati’ na pješčanoj plaži Sakarun.
Kajaking na Jadranu: Hvar i Pakleni otoci
Srednjodalmatinski otoci su zbog svoje ljepote u ljetnim mjesecima postali ‘zagušljivi’, no čak i tada vrijedi potegnuti na turu na kojoj ćete posjetiti neke od najpopularnijih odredišta za avanturističke izlete. Nezahtjevnim veslanjem u kojem mogu uživati i početnici, možete obići Paklene otoke, zaštićeni krajolik prepun malenih oaza, poput malenog otočića Galešnika na samom izlazu iz Hvarske luke, pa većeg Jerolima ili predivnog Marinkovca, do najvećeg Sv. Klementa.
Odlučite li se za veslanje uz obalu, u svakoj uvali čeka vas drukčije iznenađenje, bilo da je to pješčana plaža ili ona s oblucima, maleni robinzonski restorani ili kamene formacije poput Crvenih stijena, u koje doslovno možete uploviti s kajakom. Pri povratku ne propustite plažu Dubovica i sve ostale uvale i mjesta, jer u svakoj od njih krije se neka lijepa uspomena.
Kajaking na Jadranu: Brač
Jedna od najljepših plaža na svijetu – Zlatni rat na otoku Braču, lijepa je i lagana kajaking tura koja počinje u obližnjem mjestu Bolu, no kako biste izbjegli gužve i pronašli svoj mir i opuštanje, zaveslajte sjevernije od Zlatnog rata, gdje ćete pronaći malene plaže, toliko intimne da na nekima ima mjesta tek za dvoje. U potrazi za pravom bračkom avanturom, kajakom je najbolje nastaviti do uvale Blaca i potom se uspeti klancem do nestvarne pustinje Blaca, samostana uklesanog u stijeni gdje su svećenici vodili jednu od najpoznatijih zvjezdarnica u svijetu.
Kajaking na Jadranu: Mljet
Legenda kaže da je najveći pomorac Odisej na svojoj legendarnoj plovidbi doživio brodolom i na otoku Mljetu, u jednoj špilji, pod paskom nimfe Kalipso ostao sedam dugih godina. Premda nije jedina špilja na otoku, upravo ova koja ima ulaz s mora naziva se Odisejevom, a visina ulaza je taman za proći kajakom, a dok klizite ispod stijene u unutrašnjost, obratite pažnju na modrinu podmorja jer malo je vjerojatno da ćete takvo što vidjeti drugdje.
Zen moment u NP Mljet
Na ovom šumovitom otoku, osim predivnih pješčanih plaža, poput Saplunare na istočnom rtu otoka, krije se još jedan geološki fenomen: Veliko i Malo jezero u sklopu Nacionalnog parka Mljet, savršena lokacija za sit on top kajake. Veliko jezero spojeno je malenim kanalom s morem, a usred jezera nalazi se otočić Sv. Marija na čijem je vrhu samostan, istinska oaza mira koju su benediktinci izgradili u XII. stoljeću.
Ovo su samo neka od jedinstvenih jadranskih lokacija gdje možete utažiti svoju vječnu žeđ za avanturom, onako dobro se umoriti, a potom i zasluženo zaleći daleko od ljetne vreve i, makar na tren, pronaći onaj zen moment, zbog kojega se isplati sav trud kajakinga.
Tekst Filip Bubalo
Fotografije Damir Pačić, arhiva Yachtsa & Unsplash
