Jematva: Od trsa do rajske kapljice

4 MINUTES READ

Jesen je vrijeme jematve, berbe i trganja, vrijeme ubiranja plodova, vrijeme kada se vidi što je u vinogradu učinjeno, što je bio dobar povod za posjet bračkim vinogradima i vinariji Stina, koja se može pohvaliti  jednim od najsuvremenijih podruma u Hrvatskoj

Bokun mora, bokun neba i lipega grozda, ali i mnogo napornog rada potrebno je kako bi se na kraju ispijalo blaženo vino. Stvaranjem vina i slavljem Martinja završava naporna sezona rada u vinogradu. Stoljećima je bila zagonetka kako se slatki sok pretvara u trpko vino. Neki su tu pojavu vezivali za kavalirštinu s neba, a već Heleni su vino nazivali napitkom bogova. Njime nazdravljamo rođenju, vjenčanju, uz njega se tuguje, traži zaborav, ali i zadovoljstvo onih koji znaju uživati u njemu.

U jesen dolazi vrijeme trganja, ritual kada vinogradi nagrađuju težaka jedinstvenim plodom. Nakon cijele godine napornog rada, brige i pažnje, vidjet će se što je u vinogradu učinjeno. Nekoć se u Dalmaciji moralo prvo zatopiti drvene badnje, maštele, kartile, kofe, mišine, da zastanjaju. Trgalo se po lijepom i suhom vremenu, a grožđe nije smjelo biti toplo u trenutku obrade.

Ubrano grožđe bi se bacalo u badnje, gdje bi žene i djeca pritiskali grožđe bosonogi i pretvarali ga u mast. Bralo se u pučkim dolamama s kukuljicom i pjevalo pjesme inspirirane vinom. U predahu se marendavalo srdele i frigule sira, a navečer bi se družilo uz bakalar i pilo razvodnjeno vino, što nije bio ‘barbarski običaj’, ni znak manjka kulture ili škrtosti.

Konjima i karima bi prebacivali badnje u konobe, a nakon što je mošt u konobi kuhao, trebalo je pripremiti bačve i karatele,  namjestiti ih na take i sumporati. Tek tada bi one bile spremne za ulijevanje mladog vina. Nisu se smjeli odmah začipati, nego se na vrh bačve stavljalo dva, tri lista vinove loze i mala daščica.

Tako se držalo do Svih svetih, i tek tada bi se bačva mogla začipati, s tim da je trebalo nadolijevati skoro do vrha, ostavljajući malo zraka, da ne bi ponovno u bačvi zakuhalo vino.

Jematva na Braču
Jematva na Braču

Od davnina se vino tretira kao ‘dar neba i crpilište života’. Vinovu lozu su u Dalmaciji počeli uzgajati grčki doseljenici prije Kristova rođenja. Od tada do danas vinogradarstvo i vinarstvo ostaje glavno poljodjelsko zanimanje pučanstva i težakova sudbina. Prve subote nakon završetka berbe dalmatinski težaci su tradicionalno slavili Sabatinu na dan Svih svetih ili tugovali, ovisno o rodu.

Kušali bi mlada vina po konobama i uspoređivali, dijeleći vino u nekoliko kategorija. Ono najgore, koje se ukiselilo, ostavljalo se za vlastitu potrošnju, a zdravo vino se prodavalo. Najbolje vino proizvedeno od izabranog grožđa je nazivano ‘vinum sanctum’ – svetim vinom, koje se čuvalo za obiteljska slavlja i kršćanske blagdane, ali se i darivalo kao znak zahvalnosti doturu, svećeniku, te dragim gostima.

Dio vina su otkupljivali veletrgovci uz pomoć sansira, profesionalnih kušača koji su u Dalmaciji imali dugu tradiciju. Drvena bačva koja daje dušu vinu u prošlosti je bila zamjenjivana posudama od terakote zvane dolium, a danas se vraća masovna upotreba bačava u postupku dozrijevanja vrhunskih vina. Najčešće se izrađuje od hrastovog drva, a razvojem tehnologije odležana vina u malim bačvama nazivaju se barik jer se vino zbog većeg kontakta s drvom oplemenjuje. Ona izlučuje tanin, lignin, vanilin i niz drugih sastojaka što daje poseban intonacijun kapljici, a ovisi u prvom redu od starosti bačve, pa se koriste najduže pet godina.

Ipak inoks posude su danas nezamjenjive u očuvanju kakvoće dozrelih vina do vremena njihovih buteljiranja. Vino se rađa u vinogradu, sazrijeva u podrumu, a počinje živjeti u boci. Oduvijek se težilo da vino bude idealno zatvoreno, zbog stabilnosti i kvalitete vina i da se onemogući kontakt sa zrakom i mirisima. Bitnu ulogu ima i boja staklenke, pa za bijela vina koristimo ‘rajske boce’ svijetlozelenkaste s izduženim vratom, za crna vina ‘bordoške boce’ od zelenog stakla, ali danas i u svim bojama, te one s udubljenjem na dnu boce, da se prilikom točenja izbjegne zamućenje, ako vino ima taloga.

Kakvoća vina ovisi o važnom čimbeniku, čepu koji osigurava mir u boci, pa je pluto postalo najbolja sirovina za proizvodnju čepova. Prvi u praksi ga je počeo primjenjivati slijepi benediktinac Dom Perignon 1618. godine za brtvljenje prvog proizvedenog šampanjca. Priroda je čovjekovu brigu oko loze nagradila izvornim i osebujnim vinima, koja ovise o mnogim čimbenicima, o podneblju i položaju, zemljištu i načinu priređivanja, pa su vina postala posebnost pojedinih krajeva i njihov prezentator.

Vinarija Stina
Vinarija Stina

Danas ima više od tristo vrsta vinove loze u Hrvatskoj, a samo dobro vino stvara dobru priču. Najbolji su dalmatinski vinogradi na južnim padinama Pelješca i Brača, s nagibom zemljišta, odnosno kraških sipina, od 30 do 70 stupnjeva, na tlima bogatim kalcijem i blagoslovljenom trostrukom insolacijom, budući da sunčeve zrake tuku te strmine gotovo okomito cijelog dana, pojačane odbljeskom s morske površine i kamena krša.

U Dalmaciji se ponosimo vinom iz kamenih čipki – babićem, plavcem malim koji raste u škrtim područjima gdje ne može rasti gotovo niti jedna druga kultura, s vrlo malo vlage i puno sunčeve topline, vinskim kraljem dingačem, bogomdanim pošipom, vinskom legendom malvazijom, pa debitom, bogdanušom, vugavom, grkom, maraštinom, graševinom, merlotom. Na kraju spomenimo one koji su najvažniji u stvaranju dobrog vina.

To su tehnolozi, enolozi, koji moraju imati vrhunsko znanje o grožđu, vinu. Jedan od njih je i Rikard Petrić, mladi enolog u vinariji Stina iz Bola na otoku Braču, koji smatra da ništa nije moguće ako nemate strast za vinom. Vina Stina imaju jedan od najsuvremenije uređenih podruma u Hrvatskoj koji, uz prostor za preradu grožđa i odležavanje vina, ima i prostor za kušanje i prodaju vina.

Novi vinogradi pošipa i vugave posađeni su na lokaciji Grabica, na nadmorskoj visini od 420 do 550 metara, dok se na južnoj strani otoka Brača, iznad naselja Murvica, na izrazito strmom terenu, na tradicionalan način, isključivo ručno, uzgaja plavac mali. No, povrh svega stoji radost vinara kada u tišini dočeka u čaši svjetlost i uživa u daru loze. Nitko ne može opisati tu ljepotu od neba danu, možemo samo uživati u tim kapljicama, ne zaboravljajući koliko je godina potrebno da nam stignu.

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Ovo je fotografija restorani vis Gastronomija

Četiri restorana na Visu koja nude pravu pojorsku gastronomiju

U plodnom viškom polju, utisnutom u unutrašnjosti otoka, nalaze se restorani u kojima Vis pokazuje sve čari otočne kuhinje Otok Vis jedan je od rijetkih …

Ovo je fotografija Luka Krajančić Intervjui

Luka Krajančić: Pjesnik i umjetnik vina

Svaka boca Luke Krajančića neopterećena je, ali ne i lišena tradicije, i ispunjena vinom s jasnim okusima i mirisima Korčule, crnog otoka bijelih vina Luka …

Ovo je fotografija Meneghetti hotel i vinarija Gastronomija

Meneghetti: Luksuzna oaza za sva osjetila

Raskošan multifunkcionalni resort u pitomom krajoliku Istre Meneghetti Wine Hotel & Winery, s uglednom vinarijom i svjetski renomiranim maslinovim uljima, hotelom te restoranom, niže komplimente …

Ovo je fotografija pidoče i čaše rose vina Hrvatska

Taste Like Dalmatia Šibenik zavodi okusima šibenskog kraja

Neka vas od 3. do 6. lipnja zavedu okusi šibenskoga kraja. Doživite vina, maslinova ulja, rakije i craft piva kroz manifestacije ‘Dani otvorenih kušaonica’ te …

Ovo je fotografija mjesta Povlja, Brač Plovidba

Mali biseri na sjevernoj obali otoka Brača

Premda se otok Brač nalazi u neposrednoj blizini Splita, njegove sjeverne obale većini su nautičara nepoznate, a među njima se nalazi nekoliko bisera koji bi …

Ovo je fotografija obrade vinograda Hrvatska

Biodinamička vina: Istinski terroir otkriva dinamika

Osiguravanje pravilne ravnoteže i stvaranje skladnih životnih uvjeta između zemlje, biljaka i okoliša unutar gospodarstva, ključ je za biodinamička vina Trend biodinamičke proizvodnje Premda ne …

Ovo je fotografija bundeva, jesenske delicije Gastronomija

Bundeva je gastronomska kraljica jeseni

Bundeva je jednostavna i nezahtjevna namirnica, nekad zanemarena, danas se na velika vrata vraća u restorane i kuhinje urbanih domaćinstava Cucurbita pepo ili u narodu …

Ovo je fotografija pogled odozgo na otok Silbu Destinacije

Otok Silba: Skriveni kutak Dalmacije

Premda je površinom malen otok, Silba obiluje pješčanim i šljunčanim plažama i uvalicama, područjima obraslim crnikom, te nesvakidašnjim znamenitostima Svaka usporedba otoka Silbe odnosno njegovih …

Hoteli

Ekskluzivni Spalato Spa je ozbiljan razlog da ove zime na wellness vikend odete u Split!

Nakon dobivanja pete zvjezdice ovoga ljeta i nedavnog završetka renovacije spa & wellness centra u sklopu hotela, više od 250.000 putnika diljem svijeta svojim glasovima …

Ovo je fotografija Tanya Houppermans, krokodil Umjetnost

Ocean Photography Awards: Priroda je najvještiji umjetnik

Ocean Photography Awards ima jednostavnu misiju: osvijetliti ljepotu našeg prekrasnog plavog planeta i istaknuti mnoge nedaće s kojima se suočava morski svijet Nedavno su proglašeni …

Ovo je fotografija Natali Dizdar Intervjui

Natali Dizdar: Punim jedrima u nove izazove

U svom profesionalnom životu Natali Dizdar spojila je tri zanimanja: skiperica, pop-pjevačica i psihoterapeutkinja, a svaki je brod, kaže, poput pjesme ili čovjeka – priča …

Ovo je fotografija novog broja u prodaji YC69 Jahting

Novi broj u prodaji: Rapsodija novih jahti

U našem listopadskom broju donosimo vam pregled sajma u Cannesu s dvadeset stranica premijerno prikazanih jahti. Jahting industrija doživljava svoje zvjezdane trenutke, a proizvođači se, …

Scroll to Top