Iskonski doživljaj prirode
Zaplovite li Jadranom u proljeće ili, pak, u jesen, njegove netaknute ljepote će vas zadiviti, a opušteni mentalitet lokalnog stanovništva nepovratno osvojiti
Nerijetko se Hrvatska predstavlja sloganom ‘Mediteran kakav je nekad bio’. Nažalost, u srcu sezone takav je Mediteran sve teže pronaći zbog sve većeg broja nautičara koji žele otkriti ili nanovo zaploviti ovim – već svjetski poznatim – nautičkim rajem. Međutim, proljetno ili pak jesensko jedrenje može ispuniti i najskrivenije morske snove te servirati sve čari upravo takvog – u isto vrijeme ‘zaboravljenog’, a toliko traženog ambijenta.
Odmah na početku treba istaknuti da se jedrenje izvan sezone, zbog nestabilnih vremenskih prilika, ne preporučuje početnicima. Sigurno najljepša i daleko najbezbrižnija opcija je unajmiti profesionalnog skipera koji će, osim što će se brinuti o sigurnosti posade i plovila, osmisliti i kvalitetno provedeno vrijeme u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta. Možda će to biti kraće dnevne rute, a možda tematski osmišljeni izleti na nekom od mnogobrojnih jadranskih bisera.
Iako treba imati na umu da na početku sezone mnoge turističke agencije te većina restorana još drže svoja vrata zatvorenima, lokalni skiperi najčešće svojim poznanstvima uspijevaju ispuniti i najskrivenije želje gosta. U svakom slučaju, plovidba izvan sezone idealna je za posade koje, umjesto unificiranih izleta turističkih agencija, radije biraju spontane doživljaje i susrete s lokalnim ribarima, vinarima, svjetioničarima…
Jedrenje izvan sezone podrazumijeva poštovanje nekolicine osnovnih pravila. Naime, posadama se preporučuje da svakako unajme brod s grijanjem, da ponesu jedriličarska odijela, toplu odjeću, te brod opskrbe dovoljnom količinom namirnica jer tek je nekolicina ugostiteljskih objekata u to doba sa sigurnošću otvorena. Proljetno jedrenje, naspram jedrenja u srcu sezone, sa sobom nosi mnogobrojne prednosti. Kao prvo, cijene najma plovila, cijene vezova u marinama, kao i svih ostalih popratnih usluga, znatno su niže.
Nadalje, sigurnost plovidbe je na visokoj razini jer, osim što su plovila tek završila sa zimskim remontom, murinzi i bove, odnosno konopi vezani za provu vašeg plovila, nisu oštećeni propelom nekog neopreznog naute koji je netom prije vas napustio vez. Zatim, u marinama i uvalama pregršt je slobodnog mjesta pa se možete bezbrižno prepustiti ritmu valova, vjetra i unutrašnjeg raspoloženja neopterećeni jurišanjem na hvatanje ‘zadnjeg’ veza.
Gdje god da dođete, dočekat će vas nasmijana lica – bilo da zakoračite u ured čarter-agencije, bilo da osmijeh primijetite na licu mornara koji u marini sa strpljenjem čeka da uhvatite muring te vam istovremeno daje pregršt dobronamjernih savjeta za uplovljenje. Konobar u restoranu s vama će rado popiti piće dobrodošlice te vam ispričati pokoju lokalnu anegdotu, a raspoloženje vašeg ‘svježeg’ skipera začinit će tu vašu morsku avanturu doživljajima da ćete se zasigurno vratiti – čim prije i u isto doba godine.
Za razliku od proljetnog jedrenja, jesensko jedrenje bismo preporučili zaljubljenicima u morske, odnosno slane radosti, jer su tada – za razliku od proljetnih – temperature mora znatno više i uglavnom ugodne za kupanje. Ipak, treba imati na umu da su u rujnu i listopadu dani znatno kraći, a sigurnost plovila i već spomenutih vezova značajno manja nego na početku sezone. Međutim, proljetno, kao i jesensko jedrenje zahtijeva poseban oprez prilikom odabira kojim dijelom Jadrana zaploviti.
Naime, sjeverni dio Jadrana – poznat i po orkanskim udarima bure – izvan sezone svakako nije najbolji izbor. Naime, zbog nepovoljnih vremenskih prilika nije rijetkost da se posade u to doba godine i po nekoliko dana zadrže u polazišnoj luci. Južno od Zadra, pogotovo Splita, vremenske prilike znatno su stabilnije i povoljnije za plovidbu. Iako treba napomenuti da svaki dio Jadrana nudi ponešto za svačiji ukus, primjetne razlike ipak postoje. Za ljubitelje robinzonskog turizma, savjetuje se plovidba iz Zadra ili pak Šibenika prema kornatskom otočju.
To nenaseljeno otočje, gotovo potpuno lišeno vegetacije, u proljeće zašareni raznorazno samoniklo cvijeće i ljekovito bilje pa je doživljaj potpun, odnosno potpuno različit od onoga – goletnog – u ostalom dijelu godine. U rano proljeće, zapravo većina kornatskih ugostitelja službeno nije započela sezonu, ali ako nekog od tih sezonskih stanovnika nađete kod kuće, vjerojatno će s vama podijeliti svoju večeru, baš kako su i u prošlosti redovito dočekivali putnike namjernike.
Zaljubljenici u povijest i kulturnu baštinu trebaju iskoristiti sve prednosti proljetnog jedrenja te zaploviti splitskim akvatorijem prema otocima kao što su Brač, Hvar, Vis. Naime, srednji dio Jadrana, kao najpopularniji akvatorij među nautičarima, u srcu sezone pohode nebrojena plovila. Pa se tako u srpnju i kolovozu uplovljenje u Modru špilju čeka i po nekoliko sati, a boravak u njoj, zbog velikog broja posjetitelja, maksimalno je skraćen. U proljeće nije rijetkost da taj prirodni fenomen imate samo za sebe pa se neometani oglušite i na zabranu kupanja – a takav doživljaj nepovratno ostaje u najljepšim sjećanjima.
Iznimno popularna destinacija među nautičarima je grad Vis, odnosno prostrana viška uvala koja u srcu sezone izgleda kao blještava božićna jelka ukrašena stotinama sidrenih svjetala. Međutim, u proljeće izbor je na vama gdje ćete se vezati, koju bovu ćete uhvatiti ili pak u kojem od rukavaca ćete spustiti sidro.
Uvala Stiniva, kao jedna od najljepših uvala Jadrana, u to proljetno doba će vas vjerojatno dočekati tek u društvu pokojeg plovila čija će posada poštovati vašu privatnost. U srcu sezone, istu uvalu ćete zaobići u širokom luku zbog mnogobrojnih glisera koji uplovljavaju i isplovljavaju iz nje, te, osim što remete mir, narušavaju sigurnost nautičara i plivača.
Hvar je ljeti noćna mora svih lokalnih skipera, za razliku od proljeća kada njegove kalete, crkvice, šetnice, ali i nasmijani domaćini odišu posebnim šarmom pa ga teška srca ostavljate po krmi. Još jedan akvatorij idealan za ljubitelje osame i robinzonskog turizma jest južni dio Jadrana. Iako treba napomenuti da, dubrovački akvatorij, zbog manjkavog broja marina i slabije prometne povezanosti, ni u srcu sezone nije prenapučen – mir mljetskih jezera i spokoj grada Korčule u srpnju i kolovozu remete mnogobrojni nautičari te kopneni turisti.
U proljeće, bilo da prošetate korčulanskim kalama ili se pak u miru stopite s jezerima Mljeta, tog ‘zelenog otoka’, doživljaji će nadasve biti drugačiji i neizbrisivi – kako i pristaje proljeću i otvaranju nautičke sezone. Ili samo otiđite na Uskršnju regatu na Hvaru i početkom travnja uživajte u dugim proljetnim danima.
