Jadran zimi

Jadran zimi – Ljepota u tišini

Zima na Jadranu vrijeme je mira, lokalnih fešti i, kada to vrijeme dopusti, uživanja u prirodi i jednostavnim zadovoljstvima – domaćoj spizi, maslinovu ulju i vinu

Čim padnu prve jesenske kiše, zanimanje za gradove na obali i otocima utihne i oni se vraćaju svojem starom ritmu. Na ulicama nema više gužvi i furešta, nikome nije priša, a samotnu tišinu prekidaju jedino snažni udari bure ili juga. Vjetrovi su to koji zimi na moru dosežu svoj vrhunac i uvjetuju čestu izmjenu kišnih i sunčanih razdoblja. A more, ono se nakon ljetne vreve i najezde turista opet vraća onima koji ga neizmjerno vole i poštuju te znaju njime ploviti. Tada i konobe, obično poluprazne, na stol iznose zaboravljene, možda i pomalo skromne, kulinarske delicije, poput slanih inćuna i srdela ili boba, slanutka pa čak i graha, začinjenih kapljom maslinova ulja i posluženih uz čašu domaćeg crnog vina. Kako hladnoća pojačava, tako i putevi vode sve dalje od mora. Ne zato što je Jadran zimi nedostupan, već zato što svojim posjetiteljima ne nudi dovoljno zanimljivih sadržaja. No, ipak, ima iznimaka. Sjeverozapadna Istra osmislila je tematske gastronomske manifestacije tijekom kojih se u pojedinim restoranima i konobama u Umagu, Novigradu, Bujama i Brtonigli mogu kušati jela spravljena na bazi istarskih delicija s tipičnim sezonskim namirnicama podneblja. Ove zime su to lignje iz Jadranskog mora pripremljene u teranu ili rižotu, krem-juhi, zapečene s povrćem, u maneštri ili punjene pod pekom, a sve u kombinaciji s lokalnim vinima i maslinovim uljima vrhunske kvalitete. U Rovinju se, u duhu tradicije, u vrijeme Božića, Nove godine i Sveta tri kralja održavaju Blagdani u kući batane: za stolom i uz glazbu. Proslavu Nove godine kroz retrospektivu dekadentnog razdoblja burnih 20-ih godina prošlog stoljeća pripremaju Maistrini hoteli Monte Mulini i Lone, koji će pokušati oživiti vremena ludih zabava, uz retro-delicije i glazbu uživo.

Ako skoknete do Kvarnera, na opatijskoj šetnici bit će postavljen Božićni sajam na kojem opatijski obrtnici, likovni umjetnici i proizvođači autohtonih hrvatskih namirnica nude prigodne božićne poklone, šarene ukrase, božićni nakit i suvenire. Krajem siječnja niz glavnu opatijsku ulicu spuštaju se ‘balinjere’. Riječ je o natjecanju kugličnim ležajevima koje se održava već trideset godina. Dok svi ispraćaju staru godinu, Crikvenica priprema – Doček Stare! Bit će to proslava u centru grada, uz kuhano vino i kobasice, božićne slastice i dobru glazbu. Zima je i vrijeme pusta, poklada i karnevala, a tradicija zvončara i njihov godišnji pokladni ophod posebno se njeguje u Kastvu i na cijelom sjevernom Jadranu. Tada zvončari zvonima i maskama s rogovima obilaze mjesta, tjeraju zimu, zle duhove i zazivaju proljeće. Riječki karneval počinje izborom kraljice i primopredajom ključa grada u ruke maškara. Potom slijede dani zabave koji završavaju Dječjom karnevalskom povorkom te Međunarodnom karnevalskom povorkom. Na otoku Krku krajem prosinca organizira se pješački pohod u okolici Baške, poznate po svojoj baštini. Baška ima ukupno 16 obilježenih staza, dužine 85 kilometara, svrstanih u nekoliko kategorija ovisno o vrsti terena i težini uspona. Njima se mogu obići zanimljivi lokaliteti i povijesni spomenici kao što je crkva sv. Lucije iz 11. stoljeća u kojoj je pronađena Baščanska ploča. Ako se pak uputite u Dalmaciju, svakako prije tradicionalnog zadarskog božićnog koncerta klape Intrade, svratite u kraljevski grad Nin i posjetite Muzej ninskih starina i najmanju katedralu na svijetu – crkvicu sv. Križa, a potom i farmu magaraca na ranču Dar-mar, gdje možete kušati domaći sir, kruh, vino i magareće mlijeko. Ljubitelje prirode i avanturizma posebno će razveseliti škraping, odnosno treking utrka po oštrom otočnom kamenju, koja se održava početkom ožujka na otoku Pašmanu, tijekom koje natjecatelji prolaze zadanim točkama pored atraktivnih lokaliteta. Na Vranskom jezeru, u biogradskom zaleđu, zimuje oko 100.000 ptica selica zahvaljujući blagoj klimi i obilju hrane koje im pruža ovaj park prirode, i to je idealna destinacija za rekreativno promatranje ptica. Šibenska šetnica, uz Kanal sv. Ante, pruža nezaboravan pogled, a u Šibeniku se isplati prošetati renoviranom srednjovjekovnom Tvrđavom sv. Mihovila, kao i otići na otok Prvić, u Memorijalni centar Fausta Vrančića, poznatog hrvatskog znanstvenika i inovatora.

Tijekom prosinca i siječnja u kućicama na splitskoj Rivi prodavat će se božićni ukrasi, a posjetitelji će se moći opustiti uz dobru glazbu, gastronomske specijalitete i kuhano vino. Splićani i njihovi gosti Novu godinu će dočekati uz koncert TBF-a, Psihomodo Popa i Sare Renar. Zima je pravo vrijeme i za posjet muzejima na Hvaru i Visu u kojima se čuva bogata povijesna i kulturna baština ovih otoka. Posebno je interesantna vojna povijest otoka Visa s brojnim tunelima, vojnim bazama i znamenitom Titovom špiljom. Otok Korčula poznat je, pak, po viteškim igrama, a na blagdan Gospe Kandelore, u Smokvici se održava Kumpanjija, drevni običaj koji prikazuje borbu mještana protiv osvajača. Na poluotoku Pelješcu nekoliko je pješačkih, biciklističkih i planinarskih staza koje vode do prekrasnih vidikovaca, a vrhunska vina mogu se kušati u vinarijama i vinotekama na tematskoj stazi Carstvo vina na Pelješcu. Tu su i Staze stećaka s ukupno 19 lokacija od Neretve do Konavala. Rijeka Neretva otkriva plodnu dolinu i ornitološki rezervat, a osim prekrasne prirode u ovom je kraju i arheološki muzej Narona s ostacima rimskog hrama posvećenog caru Augustu. I gastronomska ponuda ovdje je posebna – od žabljih specijaliteta do brodeta od jegulja. Na putu prema Dubrovniku, u Trstenom, najljepši je hrvatski arboretum koji, s renesansnim ljetnikovcem, akvaduktom, mlinicom, fontanom i vidikovcem, predstavlja spomenik parkovne arhitekture. Na krajnjem jugu, u Dubrovniku, posebno se drži do običaja čestitanja ili kolendavanja pa na Badnjak i Staru godinu Stradunom odzvanja tradicionalna dubrovačka kolenda, a za Novu godinu Dubrovčane će zabavljati Severina. Potom slijedi Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, koja se tradicionalno održava od 10. stoljeća i nalazi se na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine. Naše putovanje završavamo Lastovskim pokladom, karnevalskom svečanosti koja već stoljećima slavi uspješnu obranu od katalonskih gusara, nakon koje slijedi Pepelnica, odnosno Čista srijeda, i počinje korizma. A zatim, nakon tri marčane bure, na Jadran dolazi proljeće, vrijeme za nove doživljaje.